Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je do 28. siječnja sajetovanje s javnošću o Prijedlogu programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu.

Savjetovanje traje 15 dana, a kako je pojašnjeno skraćeni rok je zbog toga što je preduvjet za pokretanje procesa izrade Programa bilo donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (NN 140/2021).

“S obzirom da će se provedba mjera iz Programa detaljnije propisati Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu, omogućuje se pravodobno usvajanje Programa prije početka podnošenja jedinstvenih zahtjeva za 2022. godinu”, obrazložili su iz Ministarstva poljoprivrede skraćeno trajanje e-savjetovanja.

Kako je navedeno u programu, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima su proizvodno vezana plaćanja prijavljena Europskoj komisiji kao mjere postojeće državne potpore u 2013. godini koje su se mogle dodjeljivati poljoprivrednicima do 30. lipnja 2016. godine prema uvjetima i kriterijima koji su se primjenjivali za te mjere prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

To znači, pojašnjeno je, da su korisnici za te potpore do 30. lipnja 2016. godine mogli podnositi zahtjeve za potporu čime se potpora smatra odobrenom po korisniku ukoliko zadovoljava sve propisane uvjete i kriterije, dok je obveza plaćanja mogla biti i nakon 30. lipnja 2016. godine. Plaćanja za iznimno osjetljive sektore obuhvaćala su potpore za mliječne krave, rasplodne krmače, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje te duhan.

Nadalje je navedeno kako je od 2017. godine provedba mjera potpore za iznimno osjetljive sektore usklađena s odredbama odgovarajućih uredbi Europske unije kojima se uređuje područje državnih potpora.

Stupanjem na snagu Zakona o poljoprivredi od 1. siječnja 2019. godine mjere potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi se uređuju Programom državnih potpora.

Taj je program za 2019. godinu donesen Odlukom Vlade RH u ožujku 2019. godine, za 2020. u veljači 2020. godine, a za 2021. u ožujku 2021. godine. Kako bi se osigurao kontinuitet državne potpore za iznimno osjetljive sektore u 2022. godini potrebno je donijeti Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu, navedeno je u uvodu.

Programom državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu utvrđuju se mjere, ciljevi, uvjeti, korisnici i financijske omotnice za provedbu navedenih mjera u 2022. godini.

Ciljevi programa su unaprjeđenje uzgoja u sektoru mliječnog govedarstva i u sektoru svinjogojstva, unaprjeđenje proizvodnje duhana, kao i unaprjeđenje proizvodnje maslinovog ulja, te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

U okviru ovoga programa provode se mjere potpora za uzgoj mliječnih krava i rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, za maslinovo ulje, te za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

Korisnici potpora iz ovoga programa su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji podnose jedinstveni zahtjev za potporu sukladno članku 21. Zakona o poljoprivredi. Uvjet je i da su poljoprivredne površine za koje se podnosi zahtjev za potporu upisane u ARKOD sustav, te da su grla za koja se podnosi zahtjev za potporu propisno označena i evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ).

Za provedbu programa planirana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 121.000.000 kuna.

“S obzirom da se isplate za iznimno osjetljive sektore za koje se zahtjev podnosi za 2022. godinu predviđaju u 2023. godini (n+1), omotnica za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima predstavlja godišnju gornju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske u 2023. godini na proračunskoj aktivnosti A820055 Izravna plaćanja u poljoprivredi”, navedeno je u ovom programu.

Spomenimo kako je Europski parlament u studenom 2021. odobrio reformiranu poljoprivrednu politiku EU-a, koja će, kako je istaknuto, biti zelenija, pravednija, fleksibilnija i transparentnija.

Kako je priopćeno nakon što je Parlament odobrio reformu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), države članice morat će osigurati da najmanje 35 posto sredstava za ruralni razvoj i najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude iskorišteno za mjere u području okoliša i klime.

Zastupnici su također osigurali da se najmanje 10 posto izravnih plaćanja namijeni malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te da se najmanje 3 posto proračuna ZPP-a dodijeli mladim poljoprivrednicima. Zatražili su i da pričuva za krizne situacije s godišnjim proračunom od 450 milijuna eura (u tekućim cijenama) bude stalno dostupna za pomoć poljoprivrednicima u slučaju cjenovnih ili tržišnih nestabilnosti.