Cigansko perje (Asclepias syriaca L.) jedna je od 24 invazivne strane vrste u Hrvatskoj, odnosno njih 66 koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji i nalaze se na tzv. Unijinom popisu. Riječ je o višegodišnjoj širokolisnoj biljci koja je prirodno rasprostranjena u južnoj Kanadi te sjeveroistočnom, sjevernom i središnjem dijelu Sjedinjenih Američkih Država. U Hrvatskoj naziva se još i prava svilenica, svionica, dubac svilni, kinder, svioni dubar, pustenolistna svilenica.

U Europu je unesena tijekom 17. stoljeća kao ukrasna biljka te za potrebe izrade vlakana i proizvodnje gume. U Hrvatskoj se bilježi od druge polovine 19. stoljeća, a vjerojatno je unesena kao ukrasna biljka koja se nakon unosa u prirodu počela samostalno spontano širiti. Zabilježena je u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj s rijetkim nalazištima u Dalmaciji (primjerice uz Vransko jezero).

Danas se može pronaći u mnogim europskim državama kao što su Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska te u drugim dijelovima svijeta - Japanu, Bliskom istoku i drugima.

Podaci su to iz Nacrta Plana upravljanja ciganskim perjem koji je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a koje je otvoreno do 5. siječnja 2022. godine.

Kako je istaknuto, invazivne strane vrste (engl. Invasive Alien Species, IAS) ključni su pokretač velikih promjena u ekosustavu i okolišu te se smatraju jednom od glavnih prijetnji bioraznolikosti i s njom povezanih usluga ekosustava na globalnoj razini. Uz to, invazivne strane vrste mogu štetno utjecati i na ljudsko zdravlje te gospodarstvo, stoga je upravljanje njihovim populacijama nužno. Kontrola invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i ekosustave jedan je od najvećih izazova zaštite prirode, naglašeno je.

Na razini EU-a ključni zakonodavni dokument koji regulira ovu problematiku je Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Uredbom se utvrđuju pravila za suzbijanje invazivnih stranih vrsta u EU-u te se žele smanjiti na najmanju moguću mjeru i ublažiti njihovi nepovoljni učinci na bioraznolikost i ekosustave EU-a, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.

I u Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. naglašeno je kako se invazivne strane vrste mora na odgovarajući način obuhvatiti. Kada su u lipnju 2021. usvojili tu strategiju, zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene. Također su izrazili žaljenje zbog toga što se na popisu invazivnih stranih vrsta u Uniji nalazi manje od 6 posto invazivnih stranih vrsta prisutnih u Europskoj uniji te su pozvali Komisiju da pojača mjere.

Kako su naveli u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Plan upravljanja široko rasprostranjenim invazivnim stranim vrstama, u koje spada i vrsta cigansko perje, akt je planiranja koji uključuje mjere upravljanja invazivnim stranim vrstama koje su široko rasprostranjene na području RH kako bi se njihovi štetni učinci na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i mogući štetni utjecaj na gospodarstvo kao pogoršavajući čimbenik, sveli na najmanju moguću mjeru.

Cigansko perje, kako je pojašnjeno, ima značajan negativni utjecaj na bioraznolikost područja u koja se unese. Intenzivno se širi i stvara guste populacije koje onemogućuju rast zavičajnim vrstama. Kroz stvaranje zasjene i uspješnu kompeticiju za resurse i stanište mijenja sastav lokalne florne zajednice i brojnost pojedinih svojti. Cvjetovi ciganskog perja privlače veliki broj oprašivača čime stvaraju konkurenciju zavičajnim vrstama u oprašivanju. Zabilježen je i alelopatski utjecaj na okolnu vegetaciju i usjeve, a svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok koji je otrovan za goveda, ovce i konje. Kod osjetljivih ljudi kontakt s mliječnim sokom može uzrokovati dermatitis.

Plan upravljanja ovom invazivnom stranom biljkom u Republici Hrvatskoj izrađen je za potrebe ispunjavanja strateških ciljeva i zakonodavnih obveza na nacionalnoj i EU razini te kako bi se negativni učinci ciganskog perja na bioraznolikost sveli na najmanju moguću mjeru.

Osim što plan upravljanja pridonosi provedbi odredbi iz Uredbe (EU) br. 1143/2014, kontrolom i edukacijom sprječava se daljnje unošenje i širenje ove vrste na nova područja te se kontroliraju ili iskorjenjuju populacije na onim područjima na kojima je već prisutna, navedeno je iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.