Izazova nikad ne nedostaje, a 2022. godina bi se za Europsku uniju mogla pokazati poprilično zahtjevnom. Neke od gorućih tema s kojima ćemo se kao građani Europske unije susresti u ovoj godini, odnosno koje će dominirati raspravom u političkoj areni Europe - sažela je Služba Europskog parlamenta za istraživanja. Riječ je o šestom po redu izdanju publikacije koja nosi naslov "Ten issues to watch".

"Ovih deset izabranih tema ili se tiču cijelog svijeta - postizanje nula stakleničkih emisija s istodobnim osiguravanjem ekonomskog rasta, sigurnost opskrbnih lanaca, kretanje prema održivoj poljoprivredi, sprečavanje širenja nuklearnog oružja - ili pak predstavljaju standarde, rješenja ili put naprijed koji bi se trebao poduzeti na svjetskoj razini", istaknuto je u opisu materijala.

Nadalje, navodi se kako 2022. godina znači treću godinu pandemije (koja je testirala otpornost ljudi i društava do krajnjih granica), ali i Europsku uniju koja je upravo kroz te goruće teme pokazala kapacitet da se oporavi, oblikuje svoju budućnost i, s Europskim parlamentom kao vodećom instancom, projicira vodstvo na svjetskoj razini.

Ukratko, 10 tema koje će dominirati EU ove godine su redom: inflacija, ekonomski oporavak, agroprehrambena održivost, klimatske promjene, digitalna povezanost, digitalna budućnost u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe (s naglaskom na povećanje uloge europskih građana u procesu donošenja odluka), LGBTIQ prava i jednakost, mir i sigurnost (put prema zajedničkoj obrani), kriza s proizvodnjom čipova (samodostatnost po pitanju proizvodnje jer trenutno, kako ističu u Službi, čipovi prelaze međunarodne granice do 70 puta prije nego što dođu do krajnjeg kupca) te sprečavanje širenja nuklearnog oružja.

U nastavku teksta pobliže ćemo objasniti "zelene izazove" s kojima se EU suočava.

Jedan od ključnih izazova jest inflacija. Mnogi građani EU pitaju se je li ona samo privremena ili pak trajna, no ona se pogotovo očituje u poskupljenju energenata. Njihova je cijena, tvrde u publikaciji Službe Europskog parlamenta za istraživanja, porasla za čak 27 posto od listopada 2020. do listopada 2021. godine. Pandemija je općenito otežala dobavu zaliha i potrošači plaćaju više za proizvod - od goriva do stanovanja. Taj pritisak na cijene mogao bi, prognoziraju, potrajati još najmanje godinu dana.

Druga ključna stavka na agendi EU ove godine bit će oblikovanje ekonomskog oporavka. Riječ je o sredstvima u visini od 800 milijardi eura koja bi državama članicama trebale pomoći da se oporave od pandemije i kreiraju EU koja funkcionira za sve građane. U sklopu te ideje građani bi mogli, primjerice, ako države članice uspiju provesti planove oporavka u djelo, uživati u većoj energetskoj učinkovitosti zgrada u kojima žive.

Dodatna bi sredstva trebala doprinijeti i većoj održivosti agroprehrambenog sektora. Upravo održivost tog sektora je jedno od ključnih pitanja za EU. Naime, sedam od 10 Europljana smatra da bi taj sektor trebao promijeniti način funkcioniranja. Mnogi se nadaju da će prijelomna točka biti zajednička poljoprivredna politika EU u sklopu koje će se nagrađivati one poljoprivrednike koji paze na okoliš. Vrijeme je, navodi Služba Europskog parlamenta za istraživanja u svojoj publikaciji, za organski pristup.

Naravno, među gorućim temama nalaze se i klimatske promjene. Čak devet od 10 Europljana, stoji u materijalima, smatra kako je jako važno da zakonodavci postave ambiciozne ciljeve kako bi se povećala upotreba obnovljive energije do 2030. godine.