“Cijeli svijet, znanost i politika, prihvaća da je klima ozbiljan problem i točno se zna kako se to može riješiti”, kaže prof. dr.sc. Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje odgovarajući na naš upit o borbi s klimatskim promjenama.
Posljedice klimatskih promjena sve su izraženije, sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih pojava, od poplava izazvanih bujičnim kišama do toplinski valova koji često rezultiraju šumskim požarima i sušama.

Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su zatražili od Komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C.

Donesen je i europski zeleni plan kojim je Europska unija zacrtala ambiciozan cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent. U lipnju 2021. Parlament je potvrdio zakon o klimi, čime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu.

Govoreći o klimatskim promjenama, prof. Duić ističe kako se sasvim sigurno zna da je praktično sav utjecaj na klimu porijeklom od ljudskog djelovanja i da su od toga oko 75 posto fosilna goriva.

“Dakle fosilna goriva treba zamijeniti obnovljivim izvorima. A kako ćemo to napraviti? Treba raditi vjetroelektrane i solarne elektrane u dovoljno velikom broju da možemo pokriti svoje potrebe. Također, automobili s motorima na unutrašnje izgaranje su loši za klimu i njih treba postepeno zamijeniti s električnim automobilima”, pojašnjava prof. Duić.

Što se tiče grijanja prostora, smatra kako plinski bojleri nemaju budućnost i treba ih zamijeniti ili dizalicama topline ili centraliziranim toplinskim sustavima.

“Tu je Dalmacija napredna jer se oduvijek grije na struju, iako su im uvijek govorili da to nije dobro, ali to je u stvari najbolji, najodrživiji oblik grijanja. Dalmacija je osim prometa stoposto obnovljiva. Sva električna energija koja se ovdje proizvede je iz obnovljivih izvora i također velika većina grijanja je iz obnovljivih izvora, osim hotela koji se vrlo često nažalost griju na naftu, što nije održivo rješenje. Za hotele koji se nalaze uz more održivo rješenje su dizalice topline na more, što je tehnologija koju smo uvelike implentirali 70-tih godina, a sada smo ponovno krenuli”, kazuje dr. Duić.

Dodaje kako je Fakultet strojarstva i brodogradnje napravio jedan takav projekt u Thalassotherapiji u Crikvenici, a također su obnovili takav sustav u Duždevoj palači u Dubrovniku.

Prof. dr.sc. Neven Duić govorio je nedavno o primjeni solara na konferenciji ‘Dani Sunca‘, posvećenoj korištenju Sunčeve energije koju su u gradu Hvaru organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka. Konferencija je otvorena u hvarskom Arsenalu, a tada je hvarski gradonačelnik Rikardo Novak kazao kako se za hlađenje i grijanje prostora koristi morska voda iz hvarske luke, putem izuzetno kompleksnog sustava koji se nalazi u potkrovlju tog objekta, što je jedinstven primer u Hrvatskoj.

“Na konferenciji smo čuli da Grad Hvar ima takav sustav u Arsenalu, a cijeli centar Hvara bi se trebao grijati i hladiti na more jer je more tu jako blizu i na taj način riješite problem klima uređaja koje nagrđuju lijepe fasade srednjovjekovnih palača. Umjesto da imamo te klime, do svake kuće dovedemo toplu i hladnu vodu koja služi za potrebe grijanja, hlađenja i tuširanje”, ističe prof. dr.sc. Neven Duić.