Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su s potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom na plenarnoj sjednici raspravljali o ishodu klimatske konferencije UN-a u Glasgowu – COP26. Mnogi su COP26 opisali kao važan korak, ističući hitnost globalnih klimatskih mjera kako bi se zatopljenje ograničilo na 1,5 stupnjeva Celzija.
Potpredsjednik Timmermans istaknuo je da je Europska unija pomogla ostvariti napredak na COP26 koji nije riješio klimatsku krizu, ali je osigurao da ciljevi iz Pariza budu dostižni te da se postigne dogovor. Kazao je kako imamo globalni konsenzus da se moramo kretati u granici globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba.
- Sad je to jasno, ali deset dana prije Glasgowa, neke su zemlje dovodile u pitanje da se u Parizu uopće govorilo o takvom globalnom zagrijavanju. Prije Glasgowa EU je postavila tri cilja - da smanjenje emisija bude mnogo ambicioznije, da što prije uspijemo isfinancirati 100 milijardi dolara za ublažavanje klimatskih promjena te da dovršimo pariški pravilnik - istaknuo je Timmermans.
Također je naglasio kako će EU, usvoji li prije iduće klimatske konferencije Paket za 55 - Fit for 55, koji predstavlja izmjene klimatsko energetskog zakonodavstva, pokazati da ima pravno obvezujući plan kako smanjiti emisije do 2030. i 2050. čime pokazuje europsko vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena.
Uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26 Europski parlament je pozvao na veće globalne ambicije. Dio zastupnika ocjenjuje ishod COP26 neuspješnim, no većina ga ipak opisuje kao važan korak u pravom smjeru.
Ističu kako je potrebno više djelovanja protiv klimatskih promjena diljem svijeta, i to ne samo u kratkom roku do 2030. godine, navodeći kako samo EU ima zakon o klimi i konkretne planove za postizanje klimatskih ciljeva. Europarlamentarci također naglašavaju kako previše zemalja nije dovoljno ambiciozno u svojim planovima u ograničivanju globalnog zatopljenje na 1,5 stupnjeva Celzija, a njih nekoliko je posebno istaknulo Kinu.
Tijekom rasprave čuli su se i pozivi kako je neophodno da EU poveća svoj cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. jer trenutni cilj nije u skladu s ambicijom.
Tako zastupnik IDS-a u Parlamentu Valter Flego smatra da „nisu samo zemlje u razvoju krive što COP26 u Glasgowu nije polučio željene rezultate“.
- Zemljama u razvoju se 2009. godine obećalo 100 milijardi dolara godišnje do 2020. Je li se ispunilo to obećanje? Nije! Kako jedan Bangladeš može izdvajati za zelenu tranziciju isto koliko i jedna Norveška, kako Hrvatska može izdvajati koliko i Belgija?, upitao je Flego Komisiju, Vijeće i predstavnike Parlamenta. Dodao je kako “svi želimo čisti okoliš, svi smo za ekologiju. Ali, ekologija nije jeftina, ona košta”.
- Zato ekologija mora ići ruku pod ruku s ekonomijom. U Glasgowu su se razvijene, bogate zemlje pozvale da povećaju financiranje za zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje. Zašto bismo u to vjerovali? Razvijene zemlje su već kršile svoja klimatska obećanja. U Glasgowu se nije trebalo pozivati. Trebalo se obvezati – naglasio je Flego.
Podsjetimo kako se Europski parlament zalagao za ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu.
U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
