Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su glavni istraživački program Obzor Europa (Horizon Europe) u razdoblju 2021.-2027. godine u kojem je naglasak na zdravlju, digitalizaciji i potpori za inovativna mala i srednja poduzeća (MSP). Ukupni proračun programa Obzor Europa iznosit će 95,5 milijardi eura, uključujući 5,4 milijarde eura iz plana EU-a za oporavak Next Generation EU, a tu je i dodatno ulaganje od četiri milijarde eura iz Unijina višegodišnjeg financijskog okvira. To je, srećom, znatno više sredstava nego što se činilo u ljeto prošle godine kad je Vijeće EU odlučilo da će Horizon Europe dobiti 80,9 milijardi eura te postati jedan od glavnih gubitnika povijesnog i dogovora čelnika EU o fondu za izlazak iz krize izazvane pandemijom.

- Pritisak Europskog parlamenta je natjerao povećanje iznosa koji je predložila Europska komisija (EK). Znanost nažalost nije prioritet sadašnje komisije. Naposljetku, nije slučajno da riječ ‘znanost’ nije bila u prvotnom opisu poslova povjerenika ove komisije. Tek je opći bunt u EU nevoljko vratio znanost u program, tako da inicijalni niski prijedlog za Horizon Europe nije bio iznenađujući. Međutim, dogodio se covid-19, i znanost se opet pokazala kao jedini ključ za izlaz iz krize, i time se lakše i uvažilo mišljenje EU parlamenta. Međutim, da bi se EU mogla uspješno nositi sa SAD i Kinom potreban je puno veći iznos i od ovih 95,5 milijardi eura – rekao je Tome Antičić, bivši ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) te bivši državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja MZO).

European Innovation Council

- Jedan bitni, i pozitivni, naglasak Horizon Europe je na ‘European Innovation Council’, programu koji podržava potencijalno revolucionarne inovacije koje bi mogle biti previše rizične za privatne ulagače. Time se želi konkurirati američkom modelu bogatih privatnih investitora, koji sustavno ulažu iznimno velike iznose u startup tvrtke svih vrsta. Bit će interesantno vidjeti koliko fleksibilan će ovaj model biti u praksi.

Druga novost je uvođenje takozvanih misija, čija se podrška proteže kroz sve dijelove Horizon Europe. Ideja je da bi te misije bile inspirativne, relevantne za društvo i jasno mjerljive. Nakon puno diskusija došlo se do sljedećih misija: rak, prilagodba klimatskim promjenama, uključujući društvenu transformaciju, zdravi oceani, mora obalna i kopnene vode,klimatski neutralni i pametni gradovi, zdravlje tla i hrana – pojasnio je Antičić.

No, naš sugovornik smatra da je Europska unija propustila priliku za prave inspirativne misije. - Kao prvo, četiri od pet misija su više manje ista stvar: bolji okoliš, što pokazuje manjak mašte. Mogli su na primjer staviti misije kao što su: stvaranje najmoćnije umjetne inteligencije u svijetu, pobijediti starost, poslati čovjeka na Mars, kompletna elektrifikacija svih vrsta prijevoza (automobili, avioni, brodovi). Nažalost, ništa od toga – naglasio je Antičić.

Hrvatska će teško povećati uspješnost?

Osvrnuo se i na činjenicu da je Hrvatska u povlačenju sredstava iz prošlog programa Obzor 2020 bila je među najlošijim zemljama jer su od nas u privlačenju sredstava bile lošije samo Latvija, Litva i Malta. - Glavni razlog je da imamo jako loš znanstveni i obrazovni sustav. Radi toga su nam sveučilišta i instituti nekonkurentni te se ne potiče izvrsnost. Postoje oaze izvrsnosti među sveučilištima i institutima, no one su isključivo unatoč sustavu. Zbog toga imamo i mali broj vrhunskih znanstvenika, a time i mali broj EU projekata – ustvrdio je Antičić.

Nažalost, smatra da će Hrvatska teško povećati svoju uspješnost u novom programu Obzor Europa.

- Većina naših kvalitetnih znanstvenika već ima Horizon projekte, i ti isti će dobiti nove Horizon projekte. Ako neki etablirani znanstvenik do sada nije dobio takav projekt, vjerojatno ga i neće ni u buduće dobiti. Dakle, uspješnost se može povećati privlačenjem vrhunskih novih znanstvenika izvana, a to su naši povratnici ili stranci, poboljšanjem sustava koji bi potaknuo naše najbolje mlade znanstvenike da ostanu u Hrvatskoj umjesto da emigriraju te stvaranjem boljeg sustava obrazovanja koji će kvalitetnije obrazovati buduće znanstvenike – zaključio je Tome Antičić.