HADRIJANOV ZID

Tijekom posljednjih 50 godina u krajoliku koji okružuje zid otkrivene su kamene i drvene konstrukcije, kožne cipele i odjeća, alati, oružje, pa čak i rukom ispisane drvene ploče

Hadrijanov zid

 Craig Easton/Imagesource/Profimedia

Tisuću devetsto godina nakon što je izgrađen kako bi spriječio barbarske horde, arheolozi smatraju kako se Hadrijanov zid suočava se s novim neprijateljem - klimatskim promjenama.

Kameni zid od 118 kilometara jedna je od najpoznatijih britanskih povijesnih turističkih atrakcija. Presijeca Englesku od zapadne do istočne obale, označavajući granicu Rimskog Carstva. Također spada pod zaštićenu baštinu UNESCO-a.

Gradnja je započela 122. godine za vrijeme vladavine cara Hadrijana. Rimski vojnici koji su tamo živjeli ostavili su fascinantan trag drevnog života koji današnjim arheolozima omogućuje da rekonstruiraju kako su živjeli na tome vjetrovitom području.

Tijekom posljednjih 50 godina u krajoliku koji okružuje zid otkrivene su kamene i drvene konstrukcije, kožne cipele i odjeća, alati, oružje, pa čak i rukom ispisane drvene ploče, koji su najbolji dokaz o tome kakav je bio život u rimskoj Britaniji. Što više, za dosad otkrivene artefakte smatra se da su samo jedan posto stvarnog blaga koje leži ispod. Arheolozi vjeruju da je većina artefakta još uvijek skrivena ispod ruševina. Smatra se da je istraženo tek oko jedan posto područja oko Hadrijanovih zidina.

Pedeset kilometara zapadno od grada Newcastlea, u tvrđavi Vindolanda, jednoj od 14 utvrda duž zida, do sada je pronađeno 5500 kožnih predmeta. Zahvaljujući tresetnom tlu, kod većina artefakta i dalje je vidljiva fascinantna razina detalja.

-Otkrića su potpuno promijenila našu percepciju Rimskog Carstva. Naučili smo da tu nije bio samo vojni rezervat u kojem su bili muškarci, već je pronađeno i mnoštvo predmeta koji su pripadali djeci i ženama- kaže direktor iskapanja i glavni izvršni direktor organizacije Vindolanda Trust, Andrew Birley.

No tlo se zagrijava brže od temperature zraka i isušuje tlo. Zatim ono puca i omogućuje kisiku da uništi blago ispod.

- Jednom kada kisik uđe u zemlju, stvari koje su stvarno osjetljive, dakle one koje su izrađene od kože, tekstila i predmeta od drveta, počinju propadati i zauvijek nestanu- zaključio je Birley.

Budući da je arheologija disciplina od temeljne važnosti za razumijevanje prošlosti i prenošenje toga znanja mladim naraštajima, da valja istaknuti potencijal ulaganja novog programa Digitalna Europa 2021. – 2027. i blizak suodnos kulture i novih tehnologija kao što je autonomna robotika, Europski parlament 2020. pozvao je Komisiju da ojača obrazovno djelovanje usmjereno na vrednovanje arheološke baštine Unije i vještina za upotrebu najmodernijih instrumenata u tom sektoru. Parlament je apelirao na Komisiju i da donese financijske instrumente za autonomnu robotiku kako bi se prevladala ograničenja koja proizlaze iz opasnosti pojedinih lokacija kao što su rudnici i tuneli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 10:56