I manjim prostornim intervencijama moguće je učiniti pitku vodu dostupnom u javnim prostorima, naglasili su aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije koji su u utorak na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, uz fontanu Manduševac, izveli performans poručujući kako je važno osigurati dostupnost besplatne pitke vode u javnom prostoru s ciljem smanjenja otpada od jednokratnih plastičnih boca.
Razvili su transparent s natpisom “1 česma = 1.000.000 plastičnih boca manje” te postavili simbolične prikaze česmi ističući kako je Manduševac nekad bila javna česma i to treba postati opet.
Zelena akcija time je poručila svim gradskim vlastima kako je pravo na vodu ljudsko pravo te ih poziva na izgradnju česmi u javnim prostorima kako bi se svima osiguralo pravo na besplatnu pitku vodu bez štetne ambalaže.
Smanjiti upotrebu plastike
“Besplatno dostupna pitka voda u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je osobito važna u smanjenju potrošnje plastične ambalaže. Svake minute u svijetu se kupi milijun plastičnih boca vode. Izgradnjom adekvatnih punktova s besplatnom pitkom vodom te promocijom boca za ponovno punjenje možemo utjecati na smanjenje potražnje za flaširanom vodom. Time se može smanjiti upotreba štetne jednokratne plastike, posebice kad je u pitanju pitka voda, koja bi trebala biti javno dostupna te u potpunosti besplatna”, istaknuli su ovom prigodom iz Zelene akcije u priopćenju koje su objavili na svojim mrežnim stranicama.
Aktivisti Zelene akcije naglašavaju i kako je voda u boci tisuću puta skuplja od one iz vodovoda, a kvaliteta joj je često manja.
“Osim toga, premda u Hrvatskoj imamo relativno visoku stopu prikupljanja plastičnih boca u sustavu povratne naknade, nepotrebno stvaramo otpad za čije je adekvatno gospodarenje nužno uložiti puno energije; od procesa prikupljanja, sortiranja i transporta preko radne snage do same reciklaže. Treba naglasiti da se plastika može reciklirati samo ograničen broj puta, nakon čega dolazi do tzv. “downcyclinga” i kao reciklat završava u proizvodima manje kvalitete nakon čega se nastavlja raspadati na mikro i nano čestice te ostavlja negativne posljedice na ljudsko zdravlje”, naglašavaju u Zelenoj akciji.
Istaknuli su i kako jedinu korist od flaširane vode imaju tvrtke koje proizvode plastične boce i koncesionari koji zakupljuju izvore pitke vode te ju nakon flaširanja kupcima naplaćuju tisuću puta više.
Borba za okoliš i zdravlje
“Ne smijemo im dopustiti da nastave uništavati okoliš i ljudsko zdravlje, a pritom na nama zarađivati. Rješenje je u sustavu ponovne uporabe i ponovnom punjenju pomoću proizvoda poput bočica za višekratnu upotrebu. Također, Planom gospodarenja otpadom imamo obvezu smanjenja ukupne količine otpada, a postavljanje česmi i posljedično smanjenje nastanka plastičnog otpada doprinijelo bi ispunjenju i tog cilja”, poručuju iz Zelene akcije zahtojevajući pravo na vodu bez ambalaže.
Kad je u proljeće 2019. Europski parlament odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće,itd., dogovoreno je kako će države članice morati do 2029. godine ponovno moći prikupiti 90 posto upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 posto materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će se moći reciklirati. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 posto.
Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš promiču se kružni pristupi u kojima se prednost daje održivim i netoksičnim proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i sustavima za ponovnu uporabu nad proizvodima za jednokratnu uporabu, čime se prije svega želi smanjiti količina nastalog otpada.
Utvrđeno je i kako su plastične boce za napitke za jednokratnu uporabu jedan od predmeta koje se najčešće pronalazi u morskom otpadu na plažama Unije. Razlog tomu su, kako je primijećeno, nedjelotvorni sustavi odvojenog skupljanja i slabo sudjelovanje potrošača u tim sustavima.
