POTICANJE RADNE AKTIVACIJE GRAĐANA

OVA MJERA JE OZBILJNA PREPREKA ZAPOŠLJAVANJU S faksa na stručno osposobljavanje - i onda ponovno natrag na burzu...

Umjesto da služi kao prva stepenica u razvoju profesionalne karijere, SOR sve više predstavlja ozbiljnu prepreku stabilnom zapošljavanju mladih ljudi
 CROPIX

Agronomski fakultet u Zagrebu ovih će dana, kako saznajemo, ponovno raspisati natječaj za radno mjesto knjižničara. Na prošlom natječaju nisu uspjeli naći pogodnog kandidata, iako je jedan - od ukupno dva, koliko ih se prijavilo - vjerojatno najkvalificiranija osoba u državi: kandidatkinja je završila Agronomski fakultet te izvanredni studij bibliotekarstva. Međutim, odbijena je jer nije odgovarala propisanim uvjetima. Agronomski fakultet, naime, ne traži zaposlenika, traži osobu za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - osobu čije će kompletne troškove rada financirati država. A ta osoba, između ostalog, mora biti mlađa od 30 godina.

Ni jedan od dva prijavljena kandidata nije ispunjavao taj uvjet.

Stariji bez šansi

Isti natječaj za knjižničara - traži se osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - raspisali su i zagrebački Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički, Edukacijsko-rehabilitacijski... Osoba kakvih traže na tržištu očigledno nema, no od namjere angažiranja radnika bez troškova ne odustaju.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - svojevrsni bastard stručnog osposobljavanja i rada, za koji Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje naknade u visini minimalne plaće mladim ljudima bez staža u struci da bi godinu dana radili i stjecali iskustvo kod poslodavca koji za njih nema nikakvih troškova osim troškova prijevoza - posljednjih je godina postao standardni, praktički jedini način početka karijere za mlade ljude. Drugi oblici ulaska u svijet rada, poput pripravništva ili vježbeništva, zahvaljujući SOR-u gotovo su zamrli: ovog ponedjeljka na burzi rada bilo je oglašeno 805 oglasa za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) te devet oglasa za pripravništvo.

- Mi koji pak ne ispunjavamo uvjete za SOR možemo se pozdraviti s nadom da ćemo ikad odraditi i tih prvih godinu dana - kaže Lucija M., 33-godišnja profesorica stranih jezika. Zaposlila se, kaže, odmah nakon srednje škole i radila kao radnica u turizmu. Nakon desetak godina shvatila je da neće moći tako do kraja radnog vijeka i upisala fakultet.

- Iako sam već bila udata i imala dijete, bila sam stvarno visokomotivirana i završila sam fakultet u roku, kao jedna od najboljih u generaciji. Danas sam profesorica dvaju stranih jezika i imam 33 godine. I znate u koju sam se poziciju time dovela? Posao u školi ne mogu dobiti, jer svi traže SOR, za koji sam prestara. Ne mogu se vratiti ni na svoj stari posao jer sam za njega prekvalificirana. Mogu čekati svaku zimu da dva-tri tjedna radim na zamjenama dok traje sezona gripe - priča.

Oni mlađi, koji ispunjavaju uvjete dobi - osim za doista rijetke profesije, poput IT-a - već su se pomirili s tim da će prvu godinu u svijetu rada raditi za minimalac, ma koliki stupanj obrazovanja postigli, i to ako budu imali sreće. “S faksa na stručno osposobljavanje” uobičajena je krilatica na fakultetima, no situacija je došla do toga da se čak i za SOR traži veza.

- Nebrojeno sam se puta prijavljivala za SOR, i u svojem gradu i u drugim gradovima. Ne samo u Zagrebu, Splitu i Rijeci, nego i, recimo, u Gospiću. Nikad nisam bila pozvana na razgovor. Jednom me, doduše, jedan poslodavac nazvao i rekao ‘pa znate, to se dogovara unaprijed s kandidatom koji će biti primljen, natječaj se objavljuje samo forme radi’. Kad bih se javila izvan mjesta stanovanja, pitali bi me - a od čega ćete živjeti ovdje? Kao da se netko pita od čega sada živim - priča Maja B. Njezina savjetnica u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kaže, najsretnija je bila kad joj je, ogorčena, rekla da nema druge opcije nego otići u inozemstvo.

- Ciknula je od sreće kad sam joj rekla da razmišljam o napuštanju zemlje. Istog trena mi je gurnula u ruke brošure o zapošljavanju u inozemstvu. Najvažnije je da je u evidenciji nezaposlenih jedan manje - priča Maja, koja nam se javila iz Italije, u kojoj je pronašla posao.

A oni koji prođu SOR - takvih je 15-ak tisuća godišnje - nemaju garancije da će dobiti posao. Odrade, kažu, prvu godinu, steknu prvi staž i polože stručni ispit - što je doista vrlo vrijedno i važno, ali velik dio njih, osobito onih koji su SOR odradili u javnom sektoru, vraća se na burzu.

- Prošla sam SOR prije dvije godine u jednom ministarstvu. Bilo nas je stotinjak i nitko od nas nije dobio posao. Gledam kako isto ministarstvo iz godine u godinu mijenja ljude, stalno raspisuje natječaje i nalazi si novu radnu snagu. Ne mogu opisati tu frustraciju. Koliko znam, nitko od nas iz te generacije SOR-ovaca, kako nas zovu, nije našao posao. Položeni stručni ispit i godina dana staža treba nam povećati konkurentnost, ali kako nam je povećava ako svi imamo iste uvjete? - pita Biljana Z.

Bum počeo 2012.

Prema informacijama koje smo dobili od ministarstava i Vlade, u posljednje dvije godine na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa u tim najvišim tijelima državne uprave ukupno je bilo 1423 mladih ljudi. Od njih 1423, posao je dobilo njih 37. Od toga, 24 u MUP-u.

- Dobra strana stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa nedvojbeno je to što predstavlja način stjecanja vrijedne prakse i radnog iskustva na radnome mjestu, što naš obrazovni sustav nažalost ne pruža, niti postoje ozbiljne naznake sistemskih promjena u tom smjeru. Loša je strana što je slabije plaćeno od pripravničkih ili početničkih radnih mjesta te što više nema pripravničkih mjesta u javnom sektoru, već se koriste mladi na SOR-u. Intervencija stručnog osposobljavanja proteklih se godina, dakle, kroz gotovo 70 tisuća ljudi koji su dosad prošli kroz nju, etablirala kao standardna prekarna etapa na prelasku iz obrazovanja u svijet rada, posebno za visokoobrazovane i za zapošljavanje u javnom sektoru, pri čemu je država dosad platila ili prihvatila obaveze u visini od oko 3 milijarde kuna. To je učinilo početak karijere u zemlji puno nesigurnijim i slabije plaćenim za visokoobrazovane, a nije pomoglo akutnim problemima stabilnog zapošljavanja mladih bez visokog obrazovanja - kaže dr. Teo Matković sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta i bivši pomoćnik ravnateljice u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kao mjera poticanja zapošljavanja u Hrvatskoj je popularizirana 2012. godine, iako je kao mogućnost postojala i ranije u Zakonu o radu, kao izvjesna besplatna alternativa pripravništvu, jer je nudila mogućnost mladima koji trebaju polagati stručni ispit da steknu potrebno iskustvo i da rade - ali bez ikakve novčane naknade. Mjera nije bila osobito popularna, a koristili su je mahom mladi u javnim i državnim službama kako bi stekli uvjete za polaganje stručnog ispita: 2010. godine, primjerice, tu su mjeru koristile 454 osobe.

- Te 2012. godine uvjeti na tržištu rada bili su bitno drugačiji nego danas. Bili smo u jeku najjače krize, na burzi je bilo gotovo 400.000 ljudi, udio mladih bez posla bio je ogroman. Svi su otpuštali, zapošljavao nije nitko, osobito mlade bez iskustva. Tada smo, u sklopu mjera, odlučili proširiti tu mjeru i uvesti naknadu u visini od 1600 kuna koju će isplaćivati država umjesto poslodavca za sve visokoobrazovane i one sa srednjom školom koji trebaju polagati majstorske ispite. Htjeli smo im dati bilo kakvu priliku da rade i da steknu iskustvo, pa makar i za tako nisku naknadu - objašnjava Tatjana Dalić, pomoćnica bivšeg ministra rada Miranda Mrsića, po kojem su korisnici mjere dobili nadimak “mrsićevci”. Mjera je dočekana dvojako, no mladi, doista bez ikakvih šansi za zapošljavanje, pohrlili su koristiti je, a uskoro je i naknada povećana na 2400 kuna.

Izlazna strategija

Sindikati su, prisjeća se Tatjana Dalić, bili oštro protiv takve mjere jer su prognozirali da će potpuno blokirati tržište rada, umrtviti sve druge oblike prvog zapošljavanja i srušiti cijenu rada.

- I nisu bili sasvim u krivu. Međutim, svi smo bili svjesni da je tržište u tom trenutku već potpuno blokirano i da nešto moramo učiniti. Dogovorili smo da krenemo s tom mjerom, pa ćemo vidjeti i mijenjati je kad se tržište oporavi - kaže Tatjana Dalić.

Jedan od minimuma koji su sindikati tražili bio je da se SOR ni u kojem slučaju ne prelije i na osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, jer su tvrdili kako će poslodavci masovno početi mijenjati radnu snagu na određeno radnom snagom preko SOR-a koja ih neće koštati baš ništa. Tu su, kaže Dalić, i zakonodavac i sindikati bili na istoj liniji. Mjera se, ističe, zvala stručno osposobljavanje i trebalo ju je omogućiti samo onima kojima takvo osposobljavanje treba: treba li prodavačici godina dana da se osposobi za rad?

- Činjenica je da je već 2013. pripravništvo počelo nestajati i sa svakom godinom ga je bilo sve manje. Bilo je vrijeme za traženje izlazne strategije. Naime, mjere za poticanje zapošljavanja imaju smisla i svrhe kad je tržište rada narušeno, na primjer u krizi. No, kad se tržište rada oporavi i kad počinje funkcionirati, mjere treba početi smanjivati i redefinirati. Prošlo je pet godina od proširenja SOR-a i okolnosti su se bitno promijenile. U ovom trenutku, kad se hrvatsko gospodarstvo oporavlja, trebalo je početi gasiti SOR, sužavati mjeru i ulagati u druge, sigurnije i pravednije oblike zapošljavanja mladih, poput pripravništva i vježbeništva - smatra Dalić.

Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Aktualno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava doista je redefiniralo mjeru, ali u suprotnom smjeru: proširilo je mogućnost SOR-a na sve, pa i one sa završenom srednjom školom za koju nije potreban nikakav majstorski ispit te je podiglo naknadu sa 2400 na 2620 kuna. Jedino ograničenje koje je uvedeno još sredinom prošle godine jest dobno: dok su ranije SOR mogli koristiti svi koji nemaju radnog iskustva u struci za koju su se školovali, sada to mogu samo mlađi od 30 godina. Posljedica je to činjenice da se mjera SOR-a ranije dijelom financirala iz državnog proračuna, a dijelom novcem iz europskih fondova i Garancije za mlade. Sada se financira isključivo europskim novcem, a njihova su pravila takva da je novac namijenjen za mlade do 25 godina - iznimno je Hrvatskoj, koja ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti mladih u EU, dopušteno da to bude do 30-e.

- Ukidanjem nacionalnih sredstava namijenjenih mjerama izbili smo si mogućnost da ispravimo ovakve nepravde kakve se događaju među onima koji su se odlučili za cjeloživotno obrazovanje, među onima starijima od 30 godina te drugima koje dovodimo u takav položaj - kaže Dalić.

Ograničenje dobi u mjeri SOR-a diskriminatornim je još u studenome prošle godine ocijenila pučka pravobraniteljica Lora Vidović, a SDP je zbog te diskriminacije podnio i Ustavnu tužbu.

U Ministarstvu rada, čiji su paket mjera sindikati, umjesto mjerama za zapošljavanje, nazvali mjerama za iseljavanje, objašnjavaju kako je njihova intencija bila posve jasna: SOR je trebalo proširiti i na osobe sa završenom srednjom školom jer su bili u nepovoljnom položaju budući da poslodavci u pravilu za svako zapošljavanje traže minimalno jednu godinu radnog iskustva.

Skupa radna mjesta

- Nalazi i preporuke ‘Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada’ ukazivali su na to da se mjeru treba redefinirati i uključiti sve osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem u mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Također, osim navedenog, mladi su posebno ranjiva skupina na tržištu rada i čine 28,8% ukupnog broja nezaposlenih iz evidencije, što znači da im treba osigurati bolji pristup tržištu rada - odgovaraju u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

Međutim, Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada, koja je napravljena za period od 2010. do 2013. godine pod vodstvom dr. Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije, a u kojoj su sudjelovali i dr. Teo Matković te dr. Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u svojim preporukama bila je više nego jasna. Glavni zaključak bio je “razmotriti ograničavanje i smanjenje obujma ove mjere kako bi se smanjili negativni makroučinci (istiskivanje drugih oblika ulaska na tržište rada i pripravništvo, istiskivanje iz profesije onih mladih osoba koje si ne mogu priuštiti raditi godinu dana za 2400 kuna mjesečno itd.)”. Ista je evaluacija pokazala da se čak 60 posto mladih koji prođu SOR zaposli 18 mjeseci nakon završetka mjere. No, analiza zapošljivosti mladih iste dobi s istim obrazovnim kvalifikacijama koji su se također nalazili na burzi i nisu prošli SOR pokazala je da se i njih zaposli 46 posto. Razlika je, dakle, tek 14 postotnih poena, pa je računica pokazala da se, kad se ukupno uložen novac u mlade na osposobljavanju podijeli na broj onih koji su, samo zahvaljujući mjeri, dobili posao, dolazi do računice po kojoj svako tako dobiveno radno mjesto košta nešto više od 180 tisuća kuna. I to u vremenu dok je naknada bila 1600 kuna: ako su trendovi ostali isti, cijena svakog radnog mjesta danas se penje na više od 250.000 kuna.

- Ključno pogonsko gorivo za sve vlade, i ovu i bivše, jest novac iz fondova EU. SDP-ov ministar Mirando Mrsić proširio je mjeru kad je shvatio da može povući novac i - da se razumijemo, bez velike filozofije - odlučio na taj način pomoći poslodavcima u krizi. HDZ je jako kritizirao tu mjeru, ali je, dolaskom na vlast, shvatio isto te je mjeru još dodatno proširio - kaže dr. Bagić.

Na makrorazini, kaže, to je racionalno: zašto ne uzeti novac i plaćati poslodavcima radnu snagu, a mlade istovremeno pokrenuti da ne sjede doma nego da nešto uče i rade?

- Međutim, to ima čitav niz naličja koja se, čini mi se, zanemaruju. Prva i glavna je što je SOR istisnuo sve druge oblike ulaska na tržište rada, a posebno je apsurdno proširenje na SSS, osobito u odnosu na obrazovni sustav koji želi biti dualan i tamo osposobiti mlade ljude - kaže dr. Bagić.

Osim toga, kažu nam naši sugovornici, europskim novcem iz programa Garancije za mlade financiraju se mjere poticanja zapošljavanja mladih ljudi, a ne subvencije za poslodavce. Mjera poput SOR-a ne postoji nigdje drugdje u EU te je Hrvatska imala dosta muke da EU uvjeri da to nije jednostavna olakšica poslodavcima koji na taj način dobivaju dodatnu besplatnu radnu snagu.

- Sad je bilo vrijeme da se mjera redefinira i da se taj novac uloži u pripravništvo - smatra Tatjana Dalić.

U Ministarstvu rada pak naglašavaju da je u posljednje četiri godine statut pripravništva u potpunosti bio zanemaren te da će uvođenjem niza promjena u mjeru stručnog osposobljavanja za rad ograničiti široku dostupnost mjere te će se usmjeriti u realni sektor gdje su veće mogućnosti da osobe ostanu u zaposlenosti.

- Ovim promjenama cilj je da se mjera koristi kvalitetno te da poslodavci zapošljavaju pripravnike putem radnog odnosa - kažu u Ministarstvu.

No, kad se govori o SOR-u ili bilo kojoj drugoj mjeri, ukupni su ishodi sasvim sigurno najvažniji. Cilj mjere je, ponavljaju stručnjaci, osigurati mladima početni staž i polaganje stručnog ispita, ali konačni cilj svake mjere za poticanje zapošljavanja mora biti - povećano zapošljavanje; inače mjera nema nikakvog smisla. Podaci pak pokazuju da je mjera polučila dosta skromne rezultate: tijekom 2012. godine, kad je mjera popularizirana, u prve tri godine nakon završetka obrazovanja posao je nalazilo 55,8 posto mladih od 18 do 34 godine. U 2015., posljednjoj godini za koju je Eurostat objavio podatke, taj se udio povećao na 57,6 posto.

Vratiti duha u bocu

- Iako je dosad više od 70 tisuća mladih ušlo u stručno osposobljavanje, na razini tržišta rada nema indicija da je relativni položaj mladih na početku karijere poboljšan. Istina, stopa nezaposlenosti mladih se spušta, ali time prati opća kretanja na tržištu rada: omjer nezaposlenosti mladih i ostalih dobnih skupina u posljednjih 15 godina iznosi tvrdokornih 3,1:1 do 3,4:1. Ako je namjera stručnog osposobljavanja bila da praksom izjednači šanse mladih naspram ostalih - to nije uspjela - kaže dr. Matković.

Dodatni je problem u javnom sektoru, koji se, zbog zabrane zapošljavanja, proteklih godina u bitnome oslonio na mlade na stručnom osposobljavanju na način na koji se, kaže dr. Matković, oslanjao na osobe na civilnom služenju vojnog roka 2000-tih.

- Tu će biti prilično teško vratiti duha u bocu. Javni sektor se za svoje funkcioniranje navikao na više od 10 tisuća osoba u stručnom osposobljavanju i proračunski bi bilo vrlo zahtjevno to zamijeniti sa stalnim zapošljavanjem ili pripravništvima, makar bi to bio dobar korak želi li se osigurati kvalitetne i motiviranije kandidate - objašnjava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:53