GDJE ĆE RADITI DEMOGRAFI NAKON ŠTO ZAVRŠE ŠTERCOV STUDIJ Pozitivna mišljenja o zapošljivosti dale organizacije koje nemaju veze s tržištem rada

Novi studij Demografija i hrvatsko iseljeništvo pri Hrvatskim studijima trebao bi najesen upisati 25 studenata i još deset iz kvote za Hrvate izvan Hrvatske.

Taj će studij tako, sa studijem Filozofija i kultura, imati najveću ukupnu upisnu kvotu među dvopredmetnim studijima. Još nije poznato koju će titulu ponijeti mladi kad ga završe, no ono što maturante brine više od titule jest - gdje će jednog dana raditi odluče li upisati taj studij?

Upravo je niska zapošljivost prepoznata kao glavni razlog zbog kojeg su slični studijski programi pali prilično nisko na ljestvici popularnosti među studentima u Srbiji i Makedoniji. Stoga se s pozornošću čekala procjena zapošljivosti za novi, zagrebački fakultet.

Sukladno Pravilniku o postupku vrednovanja studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu, pri traženju dozvole za pokretanje novog studijskog programa osnivač je dužan priložiti i procjenu zapošljivosti studenata nakon završetka studijskih programa, a ta procjena mora uključivati mišljenje najmanje triju organizacija vezanih uz tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja potrebama tržišta rada.

Heterogeni popis

Hrvatski su studiji, kako navode u Odluci o upisnim kvotama, pozitivna mišljenja o zapošljivosti pribavili od dvostruko više institucija, njih šest. Međutim, nijednu od njih nije moguće izravno povezati uz tržište rada: radi se o Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, slijedi gradonačelnik Grada Visa osobno, zatim Hrvatski sveučilišni sindikat, udruga Svjetski savez mladih, Središnji ured za Hrvate izvan RH te Institut za migracije i narodnosti.

- Popis tih institucija može zvučati pomalo heterogeno. No naša je administracija obavila posao pribavljanja pozitivnih mišljenja kroz kontakte s partnerima s kojima smo prije surađivali, i to u zadanom vremenu, kojeg nismo imali puno. Vjerojatno ćemo naknadno uključiti i procjene drugih institucija - kaže dr. Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija. Da bi studij mogao startati na jesen, trebao bi u sljedećih mjesec dana dobiti potrebna dopuštenja, a to nije moguće bez propisanih dokumenata.

Vjerojatno se tim na čelu s dr. Stjepanom Štercom, umirovljenim demografom i idejnim začetnikom osnivanja novog studija, našao u vremenskoj stisci te su tako nastojali ispuniti formu. Međutim, prema odgovorima koje su nam dostavili, nijedna od navedenih institucija nije provela analizu zapošljivosti niti dala potkrijepljeni odgovor gdje bi se demografi trebali zaposliti i koji su to poslodavci kojima bi takav kadar mogao trebati, a jedna od njih je demantirala da je ikada napisala mišljenje o mogućnostima zapošljivosti onih koji završe studij demografije!

- Ured Predsjednice nije dao procjenu moguće zapošljivosti. Ured Predsjednice izrazio je potporu ideji pokretanja novog studijskog programa Demografija i hrvatsko iseljeništvo, s obzirom na zauzimanje predsjednice za demografsku obnovu, ali uz uvjet da se načini odgovarajuća studija - odgovorili su iz Ureda, koji je u javno dostupnim dokumentima Hrvatskih studija prvonavedeni među onima koji su im dali “pozitivno mišljenje o zapošljivosti”.

Drugarski dopis

Gradonačelnik Grada Visa Ivo Radica (HDZ) također nije napravio analizu zapošljivosti. Kaže da je napisao pozitivno mišljenje jer smatra da je dobro pokrenuti takav studij. Više je to bio, čini se, drugarski dopis.

- Ovdje u Visu imamo podružnicu Veleučilišta Vern, u koju je znao dolaziti dr. Šterc, pa se znamo. Čuli smo se nakon što je pala ideja o osnivanju studija, čuo sam njegova razmišljanja, smatram ih dobrima, pa sam napisao pozitivno mišljenje - kaže Radica te dodaje kako bi bilo dobro imati demografa u jedinicama lokalne uprave, barem onima čiji budžet može podnijeti još jednog zaposlenika.

Institut za migracije i narodnosti je pak “objeručke podržao osnivanje ovakvog studija koji je već odavno trebao postojati”, ali analizu zapošljivosti i procjenu broja potrebnih demografa u Hrvatskoj nije napravio jer “još nitko od Instituta nije naručio istraživanje, a to znači i financiranje, radi izrade takve stručne procjene”, odgovorili su nam u Institutu.

- Vrlo je širok dijapazon radnih mjesta na kojima se mogu zapošljavati u Hrvatskoj i na tržištu radne snage u EU. Ovi mladi stručnjaci zapošljavat će se u institucijama od jedinica lokalne samouprave, obrazovnih institucija, raznih ministarstava koja se već sada suočavaju sa sve većim problemom migracija, integracija i mobilnosti, jer nemaju educirane stručnjake. Radi se o Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu za demografiju, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvu kulture i dr., a isto tako na sličnim radinim mjestima diljem Europe i svijeta - stoji u odgovorima koje potpisuje ravnateljica Instituta dr. Marina Perić Kaselj.

Na više mjesta Perić Kaselj posebno naglašava kako se “zapošljavanje tih ljudi ne može gledati izolirano samo na hrvatske potrebe za radnom snagom”, nego i na one europske i svjetske. To je pohvalno, no s obzirom na to da se novi studij osniva zbog stasanja stručnjaka koji će promišljati kako zaustaviti odljev radne snage izvan granica Hrvatske, pomalo je apsurdno najavljivati kako će mladi demografi raditi - u inozemstvu.

Iseljenici

Ravnateljica dr. Perić Kaselj inače bi, prema prijašnjim najavama dr. Šterca, trebala biti jedna od predavačica na novom studiju demografije, zbog čega dio njezinih kolega s Instituta, kako nam neslužbeno kažu, u njezinu slanju pozitivnog mišljenja Hrvatskim studijima vide sukob interesa. Naime, pozitivno mišljenje o programu, kako tvrde, nije predstavljeno niti prihvaćeno u Znanstvenom vijeću te ustanove, stručnom tijelu koje utvrđuje i provodi znanstvenu politiku Instituta te raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima.

Taj je Institut, kao i njegova ravnateljica, više puta bio u središtu skandala. Prije pet godina međunarodna je evaluacija iznimno loše ocijenila (2,35) njegov rad, a posljednje dvije godine javno se problematizira rad sadašnje ravnateljice, koju dio zaposlenika proziva za samovolju i privatiziranje vođenja znanstvene politike Instituta.

Na kojim je dokazima pozitivno mišljenje o zapošljavanju bazirao Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, nije sasvim jasno, no Ured nema nikakve sumnje da će se mladi demografi bez problema zapošljavati, a “popis kolegija novog studija upućuje na vrlo obuhvatan i interdisciplinaran pristup”. Podsjetimo, među obveznim predmetima na studiju demografije trebali bi biti i kolegiji Hrvatska žena u iseljeništvu, Filozofsko-teološki pristup stanovništvu, Iseljeničko-povratničke organizacije, Hrvatske katoličke misije, Hrvatski velikani u iseljeništvu i drugi.

- Kako ovakvog profila studijskog programa nema ni na jednom hrvatskom sveučilištu, Ured je mišljenja kako će magistri demografije i hrvatskoga iseljeništva biti konkurentni na hrvatskome tržištu rada - kažu u Uredu. Treba imati na umu, smatraju, brojku od preko 2 milijuna Hrvata koji žive u iseljeništvu te uzeti u obzir Hrvate u BiH i hrvatsku nacionalnu manjinu u 12 europskih država.

- Ako težimo tome da se hrvatski iseljenici uključe u razvoj svih područja za boljitak života građana RH i Hrvata izvan RH, zapošljavanje budućih studenata, stručnjaka i poznavatelja hrvatskog iseljeništva ne bi smjelo biti upitno - uvjereni su.