Statistika

U lipnju moguće prve naznake reaktivacije gospodarstva u Hrvatskoj

Broj je nezaposlenih nastavio padati te je u ožujku bio niži za 98 tisuća u odnosu na veljaču.
Ilustracija
 Marko Todorov / CROPIX

Sedmogodišnji je oporavak na tržištu rada u EU naglo prekinut gospodarskim poremećajem uzrokovanim pandemijom koronavirusa te je nezaposlenost povećana kod gotovo svih članica. Desezonirana je stopa nezaposlenosti kod većine članica EU27 porasla već u ožujku, no na razini prosjeka EU27 ostala je ista kao i prethodnoga mjeseca (6,4 posto), što je ujedno bila i najniža stopa u 12 godina. Broj je nezaposlenih nastavio padati te je u ožujku bio niži za 98 tisuća u odnosu na veljaču.

U travnju je poremećaj bio snažniji zbog cjelomjesečnoga gospodarskog zatvaranja gotovo svih članica EU te je ukupan broj nezaposlenih porastao za 398 tisuća, do 14,1 milijuna. Stopa nezaposlenosti porasla je kod svih članica osim u Italiji i Danskoj, što je rezultiralo i porastom stope na razini EU27 do 6,6 posto. No, u odnosu na isti mjesec prošle godine, i broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti u EU27 u travnju su ostale još uvijek niže (stopa za 0,2 postotna boda, broj nezaposlenih za 414 tisuća) iako je samo nekoliko članica imalo nižu stopu (Italija, Danska, Poljska, Portugal i Finska). Pritom je zabilježen najviši pad stope u Italiji (za 3,9 postotna boda) što je snažno utjecalo na prosjek cijele EU27. Međutim, pad stope nezaposlenosti u Italiji bio je oslonjen na oštro smanjenje stope participacije, a ne na rast zaposlenosti. Naime, Italija zbog svoje veličine bitno utječe na prosjek EU, a tamo je stopa nezaposlenosti pala i u ožujku i u travnju, ali uz istodobno smanjenje broja zaposlenih i oštar pad stope participacije na tržištu rada za više od tri postotna boda. Pad stope participacije rezultat je činjenice da je znatan broj osoba zbog situacije epidemije odgodio aktivno traženje posla, pa se bilježio kao neaktivan tijekom ovih dvaju kriznih mjeseca, a ne kao nezaposlen, što znači da se i rast nezaposlenosti vjerojatno odgodio za sljedeće mjesece.

U sklopu ove Eurostatove statistike, Hrvatska je u prvom kvartalu bila članica koja je imala treći najveći rast zaposlenosti, ali je bila i među većinom članica u kojima je desezonirana stopa nezaposlenosti porasla već u ožujku te među onima u kojima je porasla najoštrije i u ožujku i u travnju (u ožujku za 0,6 postotnih bodova, u travnju za 1,3 postotna boda). Tako je Hrvatska dobila nešto lošiji položaj u EU27 tijekom kriznog ožujka i travnja - u travnju je imala sedmu najvišu stopu, dok je neposredno prije početka pandemije (u veljači) imala desetu najvišu stopu u EU27. Time se i udaljila od prosjeka EU27, kojem je bila vrlo bliska prošle i početkom ove godine, koju od ožujka, nakon devet mjeseci, i prelazi (u travnju za 1,5 postotni bod).

HGK
Desezonirana stopa nezaposlenoti

Iako su prekinuta pozitivna kretanja na tržištu rada u EU u izvanrednim okolnostima pandemije, ovakav rast nezaposlenosti u najkritičnijim mjesecima dosad zapravo je bio ispod očekivanja. Može se, naime, zaključiti da su mjere koje su članice EU poduzele, a bile su uglavnom najviše usredotočene na zadržavanje radnih mjesta, znatno ublažile rast nezaposlenosti. Naime, očekivalo se da će stopa nezaposlenosti već u travnju prijeći 8 posto, a ona je ipak zadržana na nižoj razini od 6,6 posto (iako je to dijelom bio i odraz smanjenja participacije na tržištu rada, što je utjecalo na smanjenje broja evidentiranih nezaposlenih).

No, istodobno, kada se kretanja na tržištu rada u EU usporede s onima u SAD-u, vidljiva je ogromna razlika što se ipak treba pripisati efektima mjera koje su države poduzele od ožujka dosad. Naime, u SAD-u, koji nije svoje mjere usmjerio na očuvanje radnih mjesta, stopa nezaposlenosti u ožujku je porasla za 0,9 postotnih bodova, a u travnju za šokantnih 10,3 postotna boda, do najviše razine (14,7 posto) od godina Velike depresije. Ipak, već su u svibnju vidljivi pozitivni pomaci te je stopa pala do 13,3 posto, broj nezaposlenih smanjen za više od 2 milijuna (do 20,98 milijuna), a broj zaposlenih povećan za 3,8 milijuna (do 137,2 milijuna).

Administrativni dnevni podaci o nezaposlenosti u Hrvatskoj trenutno pokazuju dobar kratkoročni trend s obzirom na okolnosti. Naime, broj je nezaposlenih 10. lipnja iznosio 153.467, što je bilo za 4.372 manje nego krajem svibnja te 5.767 manje nego krajem travnja. Kako se trend promijenio nakon uvođenja mjere subvencija plaća od 4 tisuća kuna, treba očekivati da će se oko sadašnjih razina (pa i niže, što najviše ovisi o stupnju reaktivacije turizma) nezaposlenost kretati do isteka provedbe mjera. Podaci za prvih deset dana lipnja daju nadu da će reaktivacija gospodarstva možda biti i brža od prijašnjih očekivanja jer su u tih 10 dana zaposlene 8.842 osobe s evidencije HZZ-a (najviše u turizmu, trgovini i prerađivačkoj industriji) što je na razini 89 posto zaposlenih u cijelome svibnju. Budući da je Hrvatska već otvorila granice za najvažnija emitivna turistička tržišta, a očekuje se da će Njemačka i Austrija ukinuti restrikcije za putovanja od 15. lipnja, očekujemo da će se to odmah pozitivno odraziti na hrvatski turizam, a onda posredno i na hrvatsko tržište rada

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:51