Kompanijska slika u prvih šest mjeseci ove godine nije jednodimenzionalna, niti je još jasno kako će izgledati na kraju ove godine. Nitko se ne usudi davati prognoze, pitanje je kako će virus razdrmati jesen, službene prognoze pada domaćeg gospodarstva vrte se oko 10 posto, uz očekivanje oporavka u 2021. godini. Vraćanje na razinu 2019. godine izgledno je, međutim, tek za dvije godine...
Od 16 velikih kompanija različitih sektora izlistanih na Zagrebačkoj burzi, čije smo poslovanje u prvih šest turbulentnih mjeseci 2020. godine ukratko predstavili, njih 10 je imalo pad prihoda, što se uglavnom može pripisati utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarstvo odnosno posljedicama lockdowna i poremećaja koje je izazvao. Među njima su i neke od perjanica burze koje su snažno pogođene, primjerice hotelijerska kompanija Valamar Riviera, koja je zbog udara na turizam iznijela čak 81-postotni pad i normalizaciju poslovanje očekuje tek od proljeća iduće godine, ili AD Plastik, 23-postotni pad, izvoznik koji je na neko vrijeme morao zaustaviti proizvodnju u tvornicama. Ina se pak suočila s gotovo 30-postotnim smanjenjem prihoda u prvom polugodištu, Adris sa 17 posto pada, a ni financijski sektor nije ostao imun, Zagrebačka banka je pala gotovo 13 posto.
Kompanijska slika nije, međutim, jednodimenzionalna, niti je još jasno kako će izgledati na kraju ove godine. Nitko se ne usudi davati prognoze, pitanje je kako će virus razdrmati jesen, službene prognoze pada domaćeg gospodarstva vrte se oko 10 posto, uz očekivanje oporavka u 2021. godini. Vraćanje na razinu 2019. godine izgledno je, međutim, tek za dvije godine. Neki su, doduše, u prvoj polovici ove godine i značajno rasli, što pridonosi čudnovatom miksu poslovnih rezultata. Ericsson Nikola Tesla, primjerice, više od 17 posto zahvaljujući poslovima na domaćem tržištu, Končar 12 posto zahvaljujući ugovorima na stranom tržištu, a Podravka gotovo pet posto, koja je u nekim danima ovog proljeća uvela i rad u četiri smjene.
Bio je to, i još traje, svojevrsni test kompanijske snage i izdržljivosti, bez obzira na trenutne, polugodišnje minuse. Neki su, poput, Atlantic grupe, sami sebi potvrdili da su se dobro presložili i krenuli u pravom smjeru, čak poručuju da i dalje traže mete za akvizicije. Drugi to upravo rade, poput Kraša, a treći, najavljujući da će im digitalizacija poslovanja omogućiti ulazak u nove segmente i područja rasta, ponajprije u turizmu i osiguranju (Adris grupa). U HT-u su, primjerice, pribjegli ovakvoj najavi: prihod će biti „manji za srednji do visoki jednoznamenkasti broj“ u odnosu na 2019. godinu, ali ne odustaju od cilja, velikih kapitalnih ulaganja.
U Hrvatskoj, doznajemo iz istraživanja koje su u lipnju proveli AT Kearney i AmCham na 100 kompanija, očekuju tako u 2020. godini negativan prihod u prosjeku od -13 posto i negativan utjecaj na ulaganja (-8 posto) te smanjenje radne snage (-4 posto), iako manje od usporedivih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Iako su zbog krize smanjivali troškove i optimizirali poslovanje, borili se s likvidnošću, a i neki „teškaši“ koristili Vladine mjere pomoći za održavanje zaposlenosti, dio poduzeća i u ovo vrijeme poručuje da povećava ulaganja unatoč negativnim prihodima. No, realnost je gruba, do 47 posto ispitanika očekuje probleme s likvidnošću unutar šest mjeseci.
HT Grupa (Službeno tržište ZSE)
Bazna postaja
Bazna postaja
Prihod 3,5 milijardi kuna (-5,4%)
Što je bilo
Kao izravna posljedica pandemije, u prvoj polovici 2020. godine ukupni konsolidirani neto prihodi HT grupe manji su za 201 milijun kuna, odnosno 5,4%, u odnosu na prvu polovicu 2019., te iznose 3,5 milijardi kuna. Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 804 milijuna kuna i veća su za 10,3 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Snažan naglasak je stavljen, poručuju, na implementaciju pristupne fiksne mreže sljedeće generacije (NGA) radi povećanja područja primjene optičke mreže. Isplaćena je i dividenda u iznosu 8 kuna po dionici što predstavlja omjer isplate dividende u odnosu na ostvarenu dobit od 90,2%. Neto dobit nakon manjinskih udjela smanjila se za 125 milijuna kuna, odnosno 28,5%, na 313 milijuna kuna u prvoj polovini 2020. godine, a u HT Grupi u Hrvatskoj smanjenje je iznosilo 149 milijuna kuna, odnosno 32,5%.
Što se očekuje
Hrvatski Telekom je revidirao svoje izglede za 2020. godinu. Sada očekuju da će prihodi, za koje se ranije smatralo da će biti stabilni ili nešto manji u odnosu na 2019., biti manji za srednji do visoki jednoznamenkasti broj. U veljači su utvrdili očekivana kapitalna ulaganja u iznosu od oko 1,7 milijardi kuna te i dalje očekuju da će ostvariti taj cilj. Iz HT-a poručuju da je situacija uzrokovana pandemijom pokazala koliko su važni ICT industrija te ulaganja u digitalnu infrastrukturu, a ulaganja koja je HT poduzeo prethodnih godina omogućila su stabilnost fiksne i mobilne mreže te osigurala da korisnici ostanu povezani. Razvijaju sada 5G, o čemu su potpisali ugovor s Ericssonom.
Petrokemija (Službeno tržište ZSE)
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj
Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj
Prihod 967 milijuna kuna (-15 %)
Što je bilo
Pandemija nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima te se kutinska kompanija pohvalila visokom količinom proizvodnje i prodaje u prvom polugodištu. Ipak, u prvih šest mjeseci Petrokemija Grupa je imala smanjene prihode od prodaje za 15%, na iznos od 962 milijuna kuna, što je uglavnom, kažu, uzrokovano neznatno nižim cijenama mineralnih gnojiva. Neto dobit je 237 milijuna kuna u odnosu na 27 milijuna kuna u istom razdoblju prethodne godine.
Što se očekuje
Ono što Inu muči, Petrokemiji je dobro došlo. Troškovi sirovina, potrošnog materijala i drugi materijalni troškovi su joj za 35% ispod razine prvog polugodišta 2019. godine, uglavnom zahvaljujući nižem trošku prirodnog plina. Oko kutinske kompanije valja imati na umu da na 30. lipanj njene ukupne obveze iznose 759 milijuna kuna, što je ipak 30% manje u odnosu na kraj prošle godine. Poslovodstvo poručuje kako postojeće stanje i struktura imovine i obveza te razina organiziranja i prilagodbe procesa odvijanju poslovne aktivnosti u kriznim uvjetima, pokazuju sposobnost Petrokemije da se suoči s izazovima koje donosi sljedeće razdoblje.
Adris grupa (Redovito tržište ZSE)
Hotel Amarin u Rovinju
Hotel Amarin u Rovinju
Prihod 2,31 milijardu kuna (-17%)
Što je bilo
Adris grupa je ostvarila ukupni prihod od 2,31 milijardu kuna, što je za 17 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Konsolidirani neto gubitak, nastao ponajprije zbog bitno smanjenih poslovnih aktivnosti turističkog dijela grupe, iznosi 45 milijuna kuna. Croatia osiguranje je zadržalo vodeću poziciju na tržištu, a ukupna bruto zaračunata premija je 5% manje u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine, ponajprije zbog pada tržišta životnih osiguranja. Poslovanje je bilo opterećeno i jednokratnim troškovima potresa u Zagrebu, ali je ostvarilo konsolidiranu neto dobit od 204 milijuna kuna. Izvozno orijentirani Cromaris je imao prihod od prodaje 2% posto veći od prošlogodišnjeg.
Što se očekuje
Poseban je naglasak na digitalizaciji poslovanja koja će omogućiti ulazak u nove segmente i područja rasta, ponajprije u turizmu i osiguranju, najavljuju. Prognoze za drugi dio godine za Cromaris ukazuju na nastavak trenda rasta količinske prodaje i prihoda. Što se utjecaja pandemije tiče, osim na turizam, procjenjuju da su u segmentu zdrave hrane potencijalni rizik otežani logistički procesi na ključnim EU tržištima koji mogu uzrokovati rast troškova. Pad gospodarskih aktivnosti, BDP-a i kupovne moći te očekivani porast nezaposlenosti u Hrvatskoj mogu utjecati na usporavanje potražnje na hrvatskom tržištu osiguranja.
Ina (Službeno tržište ZSE)
Ina pumpa
Ina pumpa
Prihod 7,4 milijardi kuna (-27,5%)
Što je bilo
Zatvaranje ekonomije i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa snažno je pogodila naftni biznis. U prvih šest mjeseci Ina je tako poslovala s neto gubitkom od 965 milijuna kuna dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju imala dobit od 188 milijuna kuna. Ukupni prihod bio je 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje. Kompanija je provela racionalizaciju poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti. Strateška ulaganja usmjerena na rafinerijski biznis se nastavljaju bez obzira na krizu, objavili su.
Što se očekuje
U polugodišnjem izvještaju poručuju kako se s popuštanjem restriktivnih mjera globalno tržište nafte počelo stabilizirati, ali industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka. Potražnja je tek djelomično obnovljena, kažu u izvještaju, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je izjavio kako nije zabrinut, okolnosti su bile izvanredne, te je uvjeren da će naftna kompanija ovu godinu završiti u plusu. Vlada je lani angažirala novog investicijskog savjetnika, tvrtku Lazard, vezano uz dubinsko snimanje Ine i mogući otkup dionica koje drži Mol. Konačni izvještaj se još čeka, a otkup Ine je strateško opredjeljenje na koje se Vlada obvezala krajem 2016. godine. Traju razgovori s Molom.
Atlantic grupa (Vodeće tržište ZSE)
Novi logističko distribucijski centar Atlantic Grupe kraj Velike Gorice
Novi logističko distribucijski centar Atlantic Grupe kraj Velike Gorice
Prihod 2,5 milijardi kuna (-4,5%)
Što je bilo
Zbog diverzificiranog portfelja svojih brendova ocjenjuju da su u velikoj mjeri pokazali otpornost na krizu uzrokovanu pandemijom te ostvarili odlične poslovne rezultate. Ukupan prihod bio je 2,5 milijardi kuna što je 4,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, ali ako se isključi utjecaj prihoda dezinvestiranog poslovanja, ostvaren je organski pad prihoda od svega 0,9%. Neto dobit je 146,9 milijuna kuna (to je pad od 3,7 posto kad se isključe jednokratne stavke). Odobrena je isplata dividende u iznosu od 25 kune po dionici odnosno sveukupno 83,2 milijuna kuna, a isplaćena je sredinom srpnja.
Što se očekuje
Među strateškim prioritetima Atlantic Grupe za nadolazeće razdoblje, a svakako nakon normalizacije situacije koju je izazvao korona virus, ističu fokusiranu internacionalizaciju brendova Argeta i Donat Mg. Također, cilj im je očuvanje vodeće pozicije regionalnog distributera, s fokusom na strateške prioritete i dovođenje najvećih principala, te liderstvo u ljekarničkom poslovanju u Hrvatskoj. Osim toga, zadržavaju fokus na moguća spajanja i akvizicije, objavili su. Zaduženost mjerena odnosom neto duga i normalizirane EBITDA spustila se s 1,3 s kraju 2019. godine na 1,1 na kraju prvog polugodišta 2020. godine.
AD Plastik grupa (Vodeće tržište ZSE)
Ilustracija (fotografija iz AD Plastika)
Ilustracija (fotografija iz AD Plastika)
Prihod 549 milijuna kuna (-23,1%)
Što je bilo
Nakon povijesno najboljih poslovnih rezultata koji su ostvareni u 2019. godini, u AD Plastiku su snažno osjetili posljedice koronakrize koja je pogodila automobilsku industriju te im je u prvih šest mjeseci pad poslovnih prihoda grupe bio 23,1%. Iznosio je 549 milijuna kuna. Neto dobit je pala 70 %, na 17,3 milijuna kuna. Bili su primorani i privremeno zaustaviti proizvodnju u svojim tvornicama, ali ključni ciljevi, očuvanje stabilnosti i likvidnosti, su ostvareni. Koristili su pomoć koju su pružale države u kojima posluju, od Hrvatske preko Mađarske do Srbije.
Što se očekuje
Usporeni su razvojni planovi, ali u kompaniji poručuju da nisu zaustavljeni. Ugovorili su u prvom polugodištu 92,5 milijuna eura novih poslova za buduće razdoblje, što potvrđuje kako njihovi kupci nesmetano nastavljaju sa svojim aktivnostima i planovima. Utjecaj koronakrize odrazit će se na poslovne rezultate 2020. Godine, ali kažu da je nemoguće predvidjeti točan utjecaj zbog neizvjesnosti trajanja pandemije, ali i činjenice da će kretanje prihoda pratiti očekivana negativna kretanja broja novoregistriranih automobila. Tržište EU moglo bi zabilježiti pad novoregistriranih automobila od oko 25 %, a u Rusiji 24%.
ERNT (Redovito tržište ZSE)
Zgrada Ericsson NT, Zagreb
Zgrada Ericsson NT, Zagreb
Prihod 966,3 milijuna kuna (+17,6%)
Što je bilo
Iako navode negativan utjecaj poremećaja zbog pandemije na dio njihova poslovanja, jer su pojedini kupci i partneri usporili ili odgodili ugovorene poslove i smanjili investicije, u prvom polugodištu je Ericsson Nikola Tesla zabilježio rast prihoda od prodaje od 17,6% u odnosu na isto razdoblje lani, prvenstveno zbog domaćeg tržišta, odnosno isporuke usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture Hrvatskog Telekoma (usluge upravljanja mrežom). Tu se izdvaja izgradnja optičke infrastrukture do kućanstava te je u prvom polugodištu ove godine kompanija tako povezala 20 tisuća kućanstava i tvrtki. Do kraja godine će izgraditi optičku infrastrukturu na njih još 60 tisuća. Neto dobit iznosi 35 milijuna kuna i niža je 50,8% u odnosu na isto razdoblje lani.
Što se očekuje
Kriza izazvana zbog COVID-19 pokazuje važnost telekomunikacija i uvođenja digitalnih usluga za funkcioniranje gospodarstva i društva u cjelini, pa je utoliko to i dodatna prilika za ERNT, vezana uz privatne kompanije i javni sektor. Suradnja s HT-om u radijskom dijelu mreže nastavljena je ove godine potpisom prvog 5G ugovora u Hrvatskoj temeljem kojeg će biti ekskluzivni isporučitelj radijskog dijela mreže HT-a do 2024. godine. Nastavljaju se i aktivnosti modernizacije i proširenja radijske pristupne mreže sa strateškim partnerom A1 Hrvatska. Potpisali su novi ugovor za nadogradnju Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, nastavljaju nadogradnju sustava za Državnu geodetsku upravu te MUP dok s Ministarstvom uprave „nastavljaju ugovorne aktivnosti“ za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu. Održavaju i dalje nacionalni IT zdravstveni sustav CEZIH.
Končar grupa (Službeno tržište ZSE)
Ilustracija, radnici Končara
Ilustracija, radnici Končara
Prihod 1,4 milijarde kuna (+12,1 posto)
Što je bilo
Unatoč rastu cijena sirovina i usluga prijevoza, otežanom ugovaranju novih poslova zbog zabrane i ograničavanja putovanja, zadržali su pozitivan trend poslovanja. Preciznije, od 15 društava koja posluju unutar grupe,13 ih je poslovalo pozitivno, a izvoz im čini 67 posto prihoda od prodaje. Ukupni prihod grupe je rastao 12,1% i dosegao 1,4 milijarde kuna, a neto dobit 33 milijuna kuna. Što se tiče dugoročnih i kratkoročnih obveza, one su visoke i iznose oko milijardu kuna, pri čemu one prema dobavljačima iznose 339 milijuna kuna. Ukupni krediti (dugoročni i kratkoročni) iznose 272,2 milijuna kuna pa ističu da grupa ima nisku razinu zaduženosti prema financijskim institucijama.
Što se očekuje
Iz Končara poručuju da je u prvih šest mjeseci ugovoreno novih poslova u iznosu 1,5 milijardi kuna, od čega 72 posto na inozemnim tržištima. Uz ugovore iz ranijeg razdoblja koje će realizirati, uspjet će doći do planiranih prihoda od prodaje proizvoda i usluga u ovoj godini. Procjene na razini grupe govore da će prihodi od prodaje biti veći za 4% u usporedbi s 2019. godinom. Ipak, valja imati na umu da se u Končarevim kompanijama ciklus ugovaranja i proizvodnje odvija u duljim razdobljima pa su ipak mogući negativni utjecaji koronakrize, a to će ovisi o njenoj duljini. Zasad, stanje ugovorenih poslova („backlog“) na 30. lipnja je 3,5 milijardi kuna, što je 4,3 posto više u odnosu na stanje na početku godine.
Valamar Riviera (Vodeće tržište ZSE)
Valamar Parentino Hotel
Valamar Parentino Hotel
Prihod 134 milijuna kuna (-81%)
Što je bilo
U prvih šest mjeseci 2020. godine Grupa Valamar je ostvarila ukupne prihode u visini od 134 milijuna kuna, što je 81% manje u odnosu na isto razdoblje lani, zbog zatvaranja turističkih objekata od ožujka do kraja svibnja i značajnih poremećaja u turizmu uslijed pandemije koji su nastavili negativno utjecati na poslovanje i u lipnju. Mjere Vlade pomogle su pak u očuvanju svih radnih mjesta za vrijeme zatvorenosti objekata, u ožujku je opozvana odluka o isplati dividende za 2019. godinu, članovi Nadzornog odbora odrekli su se svojih naknada, a menadžmentu je smanjena plaća do 30%.
Što se očekuje
Normalizacija poslovanja se očekuje na proljeće iduće godine. Do tada je osigurana potrebna likvidnost kroz planove operativnih ušteda, ušteda na investicijama, odgode plaćanja te dogovora s investitorima, objavili su. Kako su Društvo i Grupa vlasnici nekretnina, takav poslovni model zahtijeva intenzivno angažiranje kapitala za održavanje visoke kvalitete proizvoda i usluga. Ukupne dugoročne obveze povećane su uslijed krize s 2,5 milijarde kuna na 2,9 milijardi kuna, a kratkoročne obveze na 746,5 milijuna kuna. Inicijalno planirani investicijski ciklus za 2020. godinu iznosio je više od 800 milijuna kuna, ali je do kraja lipnja smanjen za 125 milijuna kuna.
Dukat (Redovito tržište ZSE)
.jpg)
Ilustracija
Ilustracija
Prihod 1,9 milijardi kuna (-0,4%)
Što je bilo
Prihodi od prodaje Dukata su neznatno smanjeni (na 1,89 milijardi kuna), ali oni ostvareni na međunarodnom tržištu, koji čine 64%, rasli su za 4,5% i iznose 1,2 milijarde kuna. Na hrvatskom tržištu su smanjeni za 7,5 posto. Takav pad je pak posljedica loše turističke predsezone i smanjene potrošnje u maloprodaji te promjena potrošačkih navika uslijed epidemije COVID-19. Neto dobit iznosi 85 milijuna kuna i veća je u odnosu na isti period lani za 3,1 milijun kuna. Ukupne obveze Dukat Grupe na 30. lipnja iznosile su 746 milijuna kuna te su u usporedbi s početkom godine povećane za 33 milijuna kuna ili 4,6%. U periodu od kraja ožujka do polovine lipnja Dukat je provodio interventan otkup mlijeka od malih mljekara i njihovih kooperanata koji su ostali bez mogućnosti plasmana svojih proizvoda.
Što se očekuje
Investirano je u prvih šest mjeseci ove godine 46 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu, a najviše u nabavku proizvodne opreme u Hrvatskoj i Sloveniji. Lani su investirali 113 milijuna kuna, također uglavnom u opremu te skladišne kapacitete u Hrvatskoj, a u godišnjem izvještaju su najavili kako će nastaviti s intenzivnim ulaganjima u primarni sektor kroz razvoj primarne proizvodnje povećanjem kvalitete i količine proizvedenog svježeg sirovog mlijeka na domaćim mliječnim farmama. Prema medijskim izvještajima, Dukat je ljetos iskazao spremnost da uz podršku resornog ministarstva pomogne u stvaranju preduvjeta za nastavak otkupa mlijeka na otkupnom području Megglea. Dukat inače surađuje s više od 2000 malih, srednjih i velikih proizvođača mlijeka na domaćem tržištu. U Hrvatskoj se zadnjih 10 godina njihov broj proizvođača, kao i količine proizvedenog mlijeka, smanjuju.
Kraš (Redovito tržište ZSE)
Ilustracija - tvornica Kraš
Ilustracija - tvornica Kraš
Prihod 453,1 milijuna kuna (-2,6%)
Što je bilo
Kraš je u svibnju dobio novog predsjednika Uprave Slavka Ledića. Grupa je u prvom polugodištu zabilježila pad prihoda na 453, 1 milijun kuna, pri čemu su ti prihodi u drugom tromjesečju pali za 8,4 milijuna kuna, no ostvarila je dobit prije oporezivanja od 15,1 milijun kuna ili 8 % više nego godinu ranije, dok je neto dobit bila 13,4 milijuna kuna. Izvoz je u ukupnim prihodima od prodaje iznosio u prvom polugodištu 47,2 %. Na domaćem tržištu ostvareno je u tom razdoblju 225,7 milijuna kuna prihoda, a na inozemnom 201,6 milijuna. U jeku epidemije su aktivirali kolektivni godišnji odmor za radnike u proizvodnji.
Što se očekuje
Mesna industrija Braća Pivac lani je postala većinski vlasnik Kraša. Originalni plan novog vlasnika je bio da ovu godinu iskoristi za detaljnu analizu svih postojećih proizvodnih linija i procesa te pripremu kvalitetnog plana restrukturiranja i daljnjih ulaganja, a koliko ih je u tome omela pandemija, nije poznato. Prije svega, najavljivali su, mora se ojačati efikasnost distribucijskih kanala Kraševih proizvoda tamo gdje su već prisutni, ali i otvarati nova tržišta, kao i ojačati tim stručnjaka koji vodi kompaniju. Izraženo je bilo očekivanje da će 2020. i 2021. godine biti presudne i oslikati mogućnosti daljnjeg napretka Kraša, a cilj je da se dovede na razinu profitabilnosti ostalih konditorskih proizvodnih kompanija u EU i dosegne njihov nivo produktivnosti.
Medika (Službeno tržište ZSE)
Medika
Medika
Prihod 2 milijarde kuna (+13,69%)
Što je bilo
Najveća domaća veledrogerija Medika je 99,89% prihoda ostvarila u Hrvatskoj, a u prvoj polovici godine imala je rast ukupnih prihoda od 13,69% na 2 milijarde kuna. Ostvarena neto dobit bila je 31,5 milijuna kuna. Međutim, ukupna kratkoročna potraživanja iznose čak 1,744 milijarde kuna te bilježe povećanje u odnosu na početak godine od 321,8 milijuna kuna, odnosno 22,61%. Također, kratkoročne obveze iznose više od 2 milijarde kuna, od čega se najveći dio, u iznosu 1,483 milijarde kuna odnosi na obveze prema dobavljačima i povezanim poduzetnicima, a ostalo na kredite. Kreditna zaduženost je rasla za 162 milijuna kuna radi podmirenja obveza prema dobavljačima.
Što se očekuje
Najveći rizik za poslovanje grupe je dugi rok naplate potraživanja od kupaca, pogotovo kupce (bolnice) koji su u sustavu HZZO-a. Kako stoji u izvještaju, time je značajan dio obrtnog kapitala grupe imobiliziran, što značajno utječe na novčani tijek i mogućnost grupe da pravovremeno podmiruje vlastite obveze. Napominju ipak kako na taj rizik ne bi trebalo gledati kao rizik nenaplate jer se radi, direktno ili indirektno, o potraživanjima od državnih institucija, ali povećava potrebu za dodatnim financiranjem. U medijskim istupima u srpnju je Uprava objavila da su zbog duga države došli do zida u bankama, zadužili su se 500 milijuna kuna i banke im kredite više ne daju.
Atlantska plovidba (Redovito tržište ZSE)
Zgrada Atlanske plovidbe
Zgrada Atlanske plovidbe
Prihod 126 milijuna kuna (-21,8%)
Što je bilo
Grupa Atlantska plovidba za prijevoz rasutih tereta na međunarodnom tržištu ima flotu od ukupno 12 brodova pri čemu ih je u prvoj polovici 2020. šest bilo u dugoročnom najmu iznad godinu dana, a šest u kratkoročnom. Zbog pada vozarina je u tom razdoblju grupa imala značajno smanjen prihod od 126 milijuna kuna te je poslovala s gubitkom od 57,44 milijuna kuna. Najveći dio prevezenog tereta čini ugljen. Opskrba brodova funkcionirala je u prvoj polovini godine unatoč pandemiji uglavnom neometano, a poslovni partneri su im u pravilu velike i stabilne kompanije te su većinu vozarina primili na vrijeme sukladno ugovornim uvjetima. No, uslijed smanjenog obima svjetske trgovine, došlo je i do značajnog pada vozarina brodova za suhi teret.
Što se očekuje
Stvarne učinke utjecaja korona krize na ukupne prihode do kraja godine kažu da ne mogu sa sigurnošću utvrditi jer pandemija traje. Navode da su postojeći ugovori za dva broda produljeni za naredne tri godine, nakon isteka perioda trenutnog najma. Atlantska plovidba sklopila je i Ugovor o povratnom leasingu (sell and lease back) s kineskom financijskom institucijom te tako realizirala transakciju refinanciranja jednog broda. Dugoročne obveze iznose 735 milijuna kuna, a kratkoročne 138 milijuna kuna.
Podravka (Vodeće tržište ZSE)
Radnica u proizvodnji Podravke
Radnica u proizvodnji Podravke
Prihod 2,2 milijarde kuna (+4,9%)
Što je bilo
Uvjeti nabave i dobave sirovina i ambalaže bili su otežani, a njihove cijene rasli, ali Grupa Podravka je osigurala dovoljne količine prehrambenih i farmaceutskih proizvoda te je sačuvala pozitivan trend poslovanja i na razini polugodišta. Realizirano je 2,2 milijarde kuna prihoda, što je rast od 4,9 posto. Vlastiti brendovi u prehrani ostvarili su rast prihoda od 6,2 %, kao rezultat rasta potražnje za prehrambenim proizvodima, a u segmentu farmaceutike 5,5% u OTC lijekovima. Neto dobit je 162 milijuna kuna. U lipnju je isplaćena i dividenda u bruto iznosu od devet kuna po dionici. Na 30. lipnja je ukupna zaduženost Grupe po kreditima i drugim kamatonosnim financijskim obvezama iznosila 966 milijuna kuna, od čega se 464,4 milijuna kuna odnosi na dugoročne obveze po kreditima, a 408,3 milijuna kuna na kratkoročne obveze po kreditima.
Što se očekuje
Utjecaj cjelokupne situacije i uvedenih mjera na poslovanje Grupe Podravka u 2020. godini kažu da u trenutku pisanja izvještaja nije bilo moguće procijeniti i kvantificirati. Za ovu godinu očekuju se kapitalni izdaci u iznosu od 298 milijuna kuna, a u razdoblju 2021.-2023. na razini od oko 200 milijuna kuna. Najznačajniji kapitalni izdaci u prvom polugodištu ove godine odnosili su se na nastavak investicijskih aktivnosti u Mirni vezanih za razvoj ribljeg poslovanja te u modernizaciju u Tvornici dječje hrane i kremnih namaza, potom ulaganje u izgradnju solarne elektrane u tvornici povrća Kalnik, u jednu proizvodnu liniju u tvornici Danica te strojeve u Belupu.
Zagrebačka banka (Redovito tržište ZSE)
Zagrebačka banka
Zagrebačka banka
Prihod 2,38 milijardi kuna (-12,6%)
Što je bilo
Kako napominju u banci, uslijed COVID-19 pandemije i zagrebačkog potresa, rezultat je pod utjecajem smanjenja poslovnih prihoda i viših gubitaka od vrijednosnih usklađenja. Grupa Zagrebačke banke ostvarila je poslovni prihod od 2,383 milijardi kuna, što je pad od 12,6 posto, a dobit nakon oporezivanja je 775 milijuna kuna u prvom polugodištu 2020. godine. Neto prihod od kamata bio je 1,56 milijardi kuna (smanjenje od 12,1%) pod utjecajem smanjenja kamatnih marži u skladu s tržišnim kretanjem, a neto prihod od provizija i naknada bio je 634 milijuna kuna i manji je za 6,4%. Grupa pruža posebne mjere potpore, uključujući mirovanje obveza, odgode otplate (moratorije) te nove kreditne linije za likvidnost pravnim subjektima i građanima. Zagrebačka banka je, sukladno rješenju Hrvatske narodne banke, bila obvezna zadržati neto dobit za prošlu godinu.
Što se očekuje
Grupa ima snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost i razvojne potencijale klijenata, poručuju. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u prvom polugodištu iznose 349 milijuna kuna, veći su za 266 milijuna kuna, uslijed povećanja kreditnog rizika pod utjecajem pandemije COVID-19. Na datum pisanja izvještaja, učinak COVID-19 pandemije se nastavlja s neizvjesnim razmjerom posljedica na gospodarstvo, a samim tim i na financijsku poziciju Grupe i buduće rezultate poslovanja, stoji u izvještaju.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Globus