Investitori izvana više ne dvoje: hrvatski startupi postali su vruća roba! Prvi domaći startup vredniji od milijarde dolara, Infobip, munjevit rast Rimac Automobila, koji je na putu da i sam postane startup jednorog i prodaja Nanobita, tome su uvelike pridonijeli.
Međutim, neki od iskusnijih ulagača u startupe, a bilo ih je prije desetak dana na prezentacijama druge generacije najvećeg hrvatskog VC fonda Fil Rouge Capitala, čak 65, koji upravljaju s 12 milijardi eura investicijskog kapitala, uvjereni su da je razloga za rast interesa za hrvatskim startupima mnogo više.
Jan Habermann, partner češkog VC fonda Credo Venturesa, koji si je unazad desetljeća izgradio kultni status u startup zajednici srednje i istočne Europe, a trenutačno upravlja sa 159 milijuna eura investicijskog kapitala, kaže da trendovi idu u prilog Hrvatskoj i njenom startup ekosustavu.
“S pojavom jednoroga poput Infobipa iz Hrvatske i globalnog lidera u robotskoj procesnoj automatizaciji, UiPatha iz Rumunjske, postalo je jasno da startupaši više ne moraju živjeti u jednom od tradicionalnih sjedišta VC fondova da bi gradili uspješne startup priče na svjetskom nivou”, kaže Habermann.
Skenira prilike
Credo od 2010. skenira prilike na hrvatskom tržištu. Do sada je investirao u dva hrvatska startupa. Prvi je najuspješniji hrvatski fintech Oradian, koji je lani Financial Times proglasio najbrže rastućim startupom u Hrvatskoj. Oradian je razvio softver koji omogućuje mikrofinancijskim institucijama, a posebno bankama u Africi i Aziji, da brzo i povoljno pređu u cloud. Drugi startup, za koji u Credu navode da je također hrvatski, i u koji su uložili, je TVbeat. Riječ je startupu koji je prije šest godina, i to s Hrvatskim telekomom kao prvim korisnikom, napravio prvi komercijalni projekt mjerenja gledanosti IPTV-a u Europi.
Jan Habermann
Habermann, koji je prisustvovao drugom Demo Dayu Fil Rouge Capitala, kaže da se nada da će ovdje pronaći još prilika za ulaganja. Navodi da su u Rumunjskoj pronašli UiPath, čija je trenutačna tržišna vrijednost veća od 10 milijardi dolara. No, i da u portfelju imaju kompanije u koje američki investitori, poput Sequoije, ubrizgavaju po 45 milijuna dolara ili pak startupa poput Cognitive Securityja, koji je preuzeo Cisco, i Apiaryja, kojeg je preuzeo Oracle.
“Iako postoje razlike među državama u regiji, iz perspektive VC-a, postoje prednosti koje su svim državama u regiji, pa tako i Hrvatskoj, zajedničke. Ovdje su stručnjaci stekli dobro tehničko obrazovanje i cijena njihova rada je povoljna, a dosad u regiji nije bilo mnogo konkurencije na VC sceni”, kaže Habermann.
Prate razvoj
Slično misli i Stanislav Sirakov, partner u bugarskom LAUNCHub Venturesu, VC-u koji trenutačno upravlja sa 75 milijuna eura investicijskog kapitala, a kojem se već osam godina hrvatski startupi obraćaju za investicije. Štoviše, Sirakov naglašava da su zabilježili čak i uspješne exite, odnosno uspješne prodaje hrvatskih startupa. Kao primjer navodi startup Cinexio, koji se preimenovao u Super Popcorn, i kojeg je zatim kupila njemačka Ströer Media, koja je svojevremeno kupila i najveći tamošnji web portal T-Online, kao i agregatora statističkih podataka Statistu.
“Unazad osam godina praćenja hrvatski startup ekosustav primijetili smo pozitivan napredak. Prije nekoliko godina ovdje nije bilo dovoljno kapitala i mnogi su hrvatski startupi imali tek lokalne ambicije, a pojava VC fonda poput Fil Rouge Capitala i prvog jednoroga Infobipa, to mijenja”, kaže Sirakov.
Dodaje da je njihovo iskustvo suradnje sa startupima u Hrvatskoj ipak vrlo raznoliko. Neke mlade tvrtke u koje su investirali su se u međuvremenu zatvorile. Neki su osnivači startupa, usto, odlučili uspjeh potražiti na većim tržištima pa su se i odselili.
“Imali smo situacija da smo i propustili neke zanimljive prilike”, kaže Sirakov.
Dodaje da danas startupima nude od 500.000 do dva milijuna eura investicija. Potom prate razvoj tvrtki, po potrebi dodatno ulažu, a povezuju ih i s VC-ima koji ulažu još veće iznose. Sirakov navodi da mu je trenutačno najzanimljiviji hrvatski startup Gtmhub, tvrtka koja je razvila najbolji svjetski softver za Googleovu metodu poslovnog planiranja, takozvani Objectives and key results ili OKR, a koji je danas standard u sve većem broju organizacija. Lani je u Gtmhub 9 milijuna dolara investirao jedan od najuglednijih VC fondova na svijetu, Charles River Ventures (CVR). Inače, CVR je osnovan 1970. kako bi pomogao u komercijalizaciji istraživanja na MIT-u.
Tvrtka Gtmhub
“Jedna vrlo interesantna mlada i inovativna tvrtka je Gtmhub. Istina, to je američko poduzeće, ali njegov osnivač je Hrvat. LAUNCHub je zajedno s fondom iz Silicijske doline investirao u Gtmhub”, kaže Sirakov.
Za investicije u hrvatske startupe upravo se priprema i Igor Leprince, osnivač i direktor Wavehil Investmentsa, koji u portfelju ima 15 tvrtki u koje je investirao. Leprince je za razliku od Habermann iz Creda i Sirakova iz LAUNCHuba privatni ulagač koji potiče druge privatne ulagače, takozvane poslovne anđele, da zajednički ulažu. Početkom godine imenovan je izvršnim direktorom BAI Communicationsa, jednog od najvećih svjetskih graditelja telekomunikacijske infrastrukture, a u svojoj je dugoj karijeri bio i član uprave Nokije.
“Trenutačno finaliziram nekoliko izravnih investicija koje dolaze s prethodnog, prvog Demo Daya Fil Rouge Capitala, a koje ću dodati u portfelj povrh investicije u sam Fil Rouge Capital”, kaže Leprince.
Pozitivni dojmovi
Dodaje da se iz toga lako može zaključiti da su njegovi dojmovi o hrvatskim startupima vrlo pozitivni. Navodi da je otkrio hrvatski startup ekosustav kroz Fil Rouge Capital i dojmove koje mu je prenio direktor tog fonda Julien Coustaury. U Hrvatskoj je, pojašnjava, pronašao dobar i inovativan ekosustav u kojem ima tehnički i inženjerski dobrih stručnjaka, a znatno manje zagušen investitorima nego što je slučaj u zapadnoj Europi.
Igor Leprince
“Hrvatska ima dobru veličinu tržišta za testiranje i lansiranje startupa prije nego krenu u eksponencijalni rast na velikih tržištima, a osobno mi je ovdje zanimljivo investirati i zato što tako diverzificiram ulaganja koja sam mahom bio fokusirao na London”, kaže Leprince.
Zanimljivo je pak da investitori u startupe nisu nužno fokusirani isključivo na tehnološka ulaganja. Ne zanimaju ih samo umjetna inteligencija, fintechi, i internet stvari. Leprince, primjerice, žali što se u posljednje vrijeme sve organizira virtualno. Njegova je želja posjetiti Hrvatsku i ovdje istražiti i prilike za ulaganja u vina.
“Ulaganje u vina je posve drugačiji tip investicije, ali tek trebam istražiti hrvatska fina vina”, uz smiješak zaključuje Leprince.