Što će biti s 'Ultrom' i Zrćem, hoće li klubovi uopće raditi ovoga ljeta?

Najveće hrvatske tvrtke koje se bave eventima, sportskim zbivanjima, koncertima, festivalima... uputile su pismo ministru gospodarstva Darku Horvatu, ministru turizma Gariju Cappelliju i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, u kojemu traže da im se hitno kaže mogu li ovo ljeto očekivati popuštanje mjera ili da im se jasno poruči da zaborave na sezonu.

Jedan poduzetnik kaže Slobodnoj Dalmaciji da su on i njegovi kolege svjesni situacije, ne žele ugroziti zdravlje posjetitelja i svojih zaposlenika, ali isto tako dodaju da su čekanje i neizvjesnost najgora moguća opcija.

Naime, ne mogu ništa planirati, ne znaju hoće li zapošljavati - otpuštati, stanje im je, kažu, neodrživo. Obveze moraju plaćati, a trenutačni prihodu su im - nula. Neizvjesnost dijele i tisuće radnika koje stalno ili sezonski zapošljava ova gospodarska grana.

Stoga žele odgovor što prije: Je li nadolazeća ljetna sezona festivala, sportskih, kulturnih i drugih događaja otkazana ili još ima šanse da se dopuste manja i veća okupljanja?

Ako nije otkazana, traže hodogram popuštanja mjera, i to što prije, jer se zabavni događaji pripremaju i po nekoliko tjedana/mjeseci. Ako je, pak, sve otkazano, onda će stisnuti zube i pokušati preživjeti i nekako sačuvati radna mjesta.

- U sklopu udruge “Glas poduzetnika” osnovan je Odbor za evente s ciljem okupljanja svih poduzetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika koji žive od event industrije, odnosno svih kojima je zbog zabrane javnih okupljanja do daljnjeg onemogućen rad, bez ikakve naznake kada će doći popuštanje mjera. Hrvatska event industrija broji oko 2000 subjekata, koji zapošljavaju 10.000 ljudi i uprihođuju više od 4,5 milijardi kuna godišnje. U krizi uzrokovanoj koronavirusom cijeloj event industriji prvoj je onemogućen rad u trenutku zabrane javnih okupljanja, a bit će posljednja industrija koja će početi raditi.

Sa zabranom javnih okupljanja direktno su ugroženi svi kulturnjaci, festivali, kazališta, konferencije, koncerti, predstave, klubovi, izvođači, DJ-evi, kongresi, sportska događanja, vjenčanja, ali i vezane djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, vlasnika dvorana i prostora, fotografa te svi drugi koji žive od događanja, a čije će postupno otvaranje biti posljednje u nizu - navode poduzetnici, među kojima su oni koji organiziraju festivale i zbivanja: Ultra Europe, SeaStar, Fresh Island festival, Weekend Media Festival, ATP Umag, Seasplash, Outlook, Ferragosto JAM festival, Garden...

U potpisu pisma su i vlasnici raznih objekata i tvrtki: Papaya Zrće, Aquarius Zrće, Nomad Zrće, Noa Zrće, Kalypso Zrće, Dallas, RTL music, Scardona glazbena produkcija, Aquarius Records, Koncertna dvorana Tvornica kulture, Boogaloo Event i brojni drugi.

Stoga smo od nacionalnog Stožera civilne zaštite, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva turizma i Ministarstva kulture te Turističke zajednice zatražili da nam se očituju na traženje poduzetnika iz industrije zabave.

Evo što nam je odgovorio Stožer, dakle oni koji odlučuju o mjerama zabrane/dopuštanja okupljanja.

- Vjerujemo da je organizatorima velikih događanja iznimno važna informacija o tome hoće li se navedeni događaji moći organizirati ili ne, no, nažalost, u ovim trenucima nemoguće je predvidjeti kakva će epidemiološka situacija biti u Hrvatskoj ovo ljeto te koje će mjere tada biti na snazi - kažu za “Slobodnu” u Stožeru.

Dakle, zna se da se još ništa - ne zna.

Međutim, taj odgovor ne zadovoljava poduzetnike, pa šalju svoje zahtjeve prema Vladi i ministarstvima.

- Ove hitne mjere smatramo ključnima za opstanak hrvatske event industrije:

1. Hitno donošenje plana - hodograma popuštanja mjera zabrane javnih okupljanja, posebno za događaje do 100, 300, 500 te 1000 ili više posjetitelja. Smatramo da je bitno da manja događanja do 100 ljudi što prije krenu s radom, s obzirom na to da nisu rizičnija od npr. većih dućana, religijskih okupljanja i sl. Uz to, nužno je definirati očekivane mjere zaštite na javnim okupljanjima kako bi se dionici event industrije mogli početi adekvatno pripremati. Tražimo od Vlade da hitno objavi datum prije kojega veća događanja (preko 1000 ljudi) sigurno neće biti dopuštena, kako bi organizatori imali pravnu osnovu za odgodu ili otkazivanje događanja te minimizaciju troškova.

2. Produljenje HZZ mjera za tvrtke najpogođenije korona-krizom, što se posebno odnosi na tvrtke iz event industrije kojima će najdulje biti onemogućen rad, na dodatna 3+3 mjeseca odnosno ukupno 3+3+3+3. Za produljene mjere mogu se kvalificirati tvrtke koje u referentnom tromjesečnom razdoblju i dalje imaju pad prometa od preko 70% u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prošle godine, odnosno one koje su zaista ekstremno pogođene.

3. Proširenje sustava vaučera na ulaznice za događanja - Tražimo da izmjene koje su već integrirane u čl. 38a Zakona o pružanju usluga u turizmu, a odnose se na mogućnost izdavanja vaučera, odnosno odgode povrata novca za paket aranžmane, obuhvate i ulaznice za događanja (koncerti, festivali, konferencije), jer su organizatori događanja na isti način ugroženi te se suštinski radi o istom problemu nelikvidnosti. Predlažemo da se izdani vaučer može iskoristiti u roku od 365 dana od datuma odgođenog događaja za isti ili drugi događaj tog organizatora, a ako kupcu to ne odgovara, može ostvariti povrat novca u roku od 30 dana po isteku 365 dana od datuma odgođenog događaja.

4. Relaksacija uvjeta HAMAG-ovih COVID-19 zajmova za manje tvrtke na način da se razdoblje korištenja kredita produlji sa 6 na 12 mjeseci kako bi manje tvrtke mogle dulje razdoblje preživjeti s dobivenim kreditom. Uz to, izuzetno je bitno i povećanje fonda HBOR-ovih COVID-19 kredita i relaksacija uvjeta na način da uključuje sve ugrožene djelatnosti kako bi se i tvrtke koje žive od događanja mogle prijaviti - navode poduzetnici.

Zatražili smo i komentar Hrvatske turističke zajednice.

- Hrvatska turistička zajednica je primarno zadužena za promociju turizma u zemlji i svijetu, te smo do sada brojnim potporama te marketinškim i PR suradnjama podržavali organizciju velikog broja glazbenih festivala u zemlji koji obogaćuju hrvatsku turističku ponudu i rezultiraju dolaskom i noćenjem većeg broja turista u destinaciju.

Hoće li se u ovoj godini održati velike manifestacije, festivali i eventi, reći će struka, odnosno epidemiolozi i Nacionalni stožer, jer zdravlje svih domaćih, ali i stranih gostiju i dalje je prioritet.

Isto tako, u ovom trenutku još uvijek nisu poznati svi detalji kada će i pod kojim uvjetima biti moguć ulazak turista u našu zemlju. Ono što je važno naglasiti jest da takva odluka neće ovisiti samo o Hrvatskoj, nego i o drugim zemljama koje će odlučiti kada će otvoriti svoje granice za ulazak, odnosno izlazak turista iz zemlje.

Sigurno je da će postojati određeni sigurnosni protokoli i mjere zaštite kojih ćemo se svi zajedno trebati pridržavati - navela nam je Kristina Mamić iz Ureda direktora.

Tomo in der Mühlen, predsjednik Zajednice kreativnih i kulturnih industrija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), svjestan je težine situacije u hrvatskoj industriji eventa.

- Zajednica kreativnih i kulturnih industrija HGK okuplja više od 7000 tvrtki. Kreativne industrije su snažno pogođene ovom krizom, a vidljivo je kako do danas nisu osmišljene mjere koje bi bile usmjerene na saniranje štetnih posljedica kojima su zahvaćene glazbena industrija, mediji, kulturne manifestacije i mnoga druga područja kreativnih industrija - navodi in der Mühlen za 'Slobodnu'.

- Obustavljena su snimanja svih televizijskih formata koji ne mogu zadovoljiti pravila socijalnog distanciranja. Budući da je riječ o skupim produkcijama, gubici se mjere u milijunskim iznosima, a vidljivo je da jedino što trenutno funkcionira jesu isključivo informativni formati u kojima gotovo da i nema marketinga.

Ista je situacija i s produkcijom radijskih programa – naime, radijske se postaje uglavnom financiraju putem lokalnog marketinga koji u ovim trenucima gotovo pa i ne postoji. Glazbena industrija je pogođena jer nema javnih nastupa, a klubovi i festivali ostali su bez 100% prihoda, odnosno nemaju nikakvih izvora zarade, pri čemu valja naglasiti kako je tzv. festivalski turizam, koji podrazumijeva uključivanje glazbenih umjetnika, značajan segment u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske - kaže in der Mühlen, navodeći da Vladine mjere nisu zahvatile ova specifična područja, a pogotovo poslovne subjekte koji zapošljavaju značajan broj sezonaca angažiranih upravo u klubovima i festivalima, koji u normalnim okolnostima dovode značajan broj turista iz cijelog svijeta.

- Ove kriza imat će dugoročan nepovoljan utjecaj na kreativne industrije, poglavito ako uzmemo u obzir da će isplata tantijema od autorskih prava ući u krizu tek sljedeće godine jer se naplata obavlja sada, dok će isplata ovogodišnjih tantijema biti tek iduće godine, kada vjerojatno neće biti nikakvih mjera za ublažavanje krize - navodi in der Mühlen, uz napomenu kako je moguće odmah dopustiti daljnje odvijanje TV i radijskih produkcija, uz poštovanje mjera socijalnog distanciranja. Naime, prema njegovu tumačenju, to nisu velike grupe ljudi, a budući da dolaze iz relativno zatvorenog kruga, moguće ih je lako kontrolirati.