JOŠ 195 DANA

U prosincu kreće zamjena novčanica: Uoči Božića čak 60 posto bankomata neće raditi

U prosincu većina bankomata neće raditi jer će ih tehničari na terenu modificirati za nove novčanice

Piše:

Gordana Galović

Objavljeno: 21. lipanj 2022. 10:50

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Od prvog siječnja 2023. na nešto više od 3000 bankomata ili 60 posto trenutno aktivne mreže bankomata u Hrvatskoj građani će moći podići prve eure, i to u novčanicama od 10 i 20, a na nekima i od 50 eura. Do 15. siječnja građanima će euri biti dostupni na svim bankomatima u zemlji. Prema zadnje dostupnim podacima Hrvatske narodne banke na dan 31. ožujka 2022. bilo je 5049 aktivnih bankomata, a ta brojka u turističkoj sezoni svake godine prelazi 6500 bankomata. I guverner HNB-a Boris Vujčić potvrdio je da će s prvim danom 2023. većina bankomata biti napunjena eurima, a do 15. siječnja svi.

U dogovoru s bankama od 5. prosinca ove godine Payten, tvrtka koja održava 50 posto ukupnog tržišta bankomata, na terenu kreće s procesom njihove prilagodbe na uvođenje eura. Kako objašnjavaju u Paytenu, prema trenutnom dogovoru s bankama, u prvoj fazi prilagodbe konfigurirat će se 60 posto bankomata. To pak znači da od trenutka kad početkom prosinca njihovi tehničari na terenu krenu obilaziti i prilagođavati bankomate na isplate u eurima oni više neće raditi, odnosno građani tijekom prosinca na njima više neće moći podići ni kune.

Različita veličina novčanica

Građani će kune moći podizati na oko 40 posto bankomata koliko ih, prema trenutnom dogovoru, prelazi na euro u drugoj fazi prilagodbe do 15. siječnja 2023. Budući da Payten održava i POS uređaje, ističu kako će oni cijelo vrijeme raditi na svim prodajnim mjestima bez ikakvih prekida u procesu prilagodbe na euro, što je svima važno tijekom mjeseca uobičajene povećane blagdanske potrošnje.

"Mi na terenu pripremamo cijelu mrežu bankomata za prelazak na euro, a banke zatim bankomate pune novčanicama eura. Otkad krenemo na teren 5. prosinca do kraja prosinca 60 posto mreže bit će spremno na prelazak na euro kako bi građani od 1. siječnja na bankomatima mogli dizati prve eure. Građanima će euri na bankomatima biti dostupni od 1. siječnja 2023. prema kriteriju regionalne pokrivenosti i učestalosti korištenja bankomata. Od 15. siječnja svi će bankomati u zemlji biti opskrbljeni eurima. Banke su prema teritorijalnoj zastupljenosti odredile koji bankomati se prilagođavaju u prvoj, a koji u drugoj fazi", pojašnjava Mario Majcen, service menadžer zadužen za ATM i POS mrežu u Paytenu.

Puna zaštita u tri godine

Novčanice eura većih su dimenzija od kuna te dolaze u drugačijim apoenima pa softver bankomata doslovno moraju naučiti na nove denominacije odnosno prelazak na euro. Uz novčanice od 10 i 20 eura u planu je postupno uvođenje isplate novčanica na bankomatima od 50 eura, a na pojedinim bankomatima i 100 eura. Za razliku od bankomata, pojašnjava Mario Majcen, u radu POS uređaja nu u jednom trenutku neće biti prekida jer se ti uređaji prilagođavaju preko softvera na daljinu. U kriznim scenarijima prelaska bankomata na euro očekuju se problemi na najviše jedan do dva posto bankomata u cijeloj zemlji.

"S klijentima još od prošle godine radimo na izradi terminskih planova, prilagodbi bankomatskih kazeta i drugim neophodnim predradnjama kako bi u novu godinu ušli sigurni da će sve funkcionirati besprijekorno. Ovo je vrlo uzbudljivo i izazovno razdoblje, a u projektu sudjeluje cijeli Paytenov tim - od kolega na terenu, help desku, u call centru, administraciji, prodaji te samom menadžmentu. Do sada smo imali veliki broj migracija koje smo uspješno realizirali. Vjerujemo stoga da ćemo i migraciju na euro uspješno obaviti. S pripremama smo započeli još prošle godine, a Payten, osim bankomata, odražava i POS terminale te nas očekuje migracija i u tom segmentu za što su također pripreme u tijeku", dodaje Mario Majcen.

I opcija uplate eura na bankomatima za određene lokacije bit će dostupna od 1. siječnja 2023., a od 15. siječnja na svim lokacijama.

Meta napada

Budući da su bankomati najrašireniji izvor gotova novca u zemlji, sve su češće meta napada i pokušaja pljački pa je pitanje što će se događati nakon uvođenja eura. Potpuno uvođenje sustava elektrokemijske zaštite na bankomatima predviđeno je u roku od tri godine od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija iż travnja 2021. Predviđeno je da će se elektrokemijska zaštita uvoditi na oko trećinu eksternih bankomata godišnje, što bi preraspodijelilo i olakšalo ukupan trošak njezina uvođenja.

"Bankomati su postali najrašireniji izvor gotova novca u Republici Hrvatskoj. Njihov broj iz godine u godine raste, a sigurnost je uvijek jedan od najvažnijih elemenata", zaključuje Majcen.

4 najvažnija pitanja o uvođenju eura na bankomatima

U kojim će sve eurskim novčanicama građani moći podizati novac?
Ta je odluka u nadležnosti banaka. Bankomati se mogu konfigurirati na bilo koje denominacije, a prema dosadašnjim planovima - u optjecaju će prvo biti novčanice od 10, 20 i 50 eura.
Hoće li građani na svih 60 posto bankomata koji se prilagođavaju u prvoj fazi moći podići eure u ponoć 1. siječnja 2023.?
Bankomati koji budu prilagođeni tijekom prosinca puštat će se u rad od 1. siječnja 2023. Do 15. siječnja 2023. svi bankomati moraju biti prilagođeni na euro.
U kojim će sve eurskim novčanicama biti moguće uplaćivati novac?
Kao i kod isplate, iznose za uplatu novca definiraju banke te je u prvoj fazi predviđena mogućnost uplata od 10, 20 i 50 eura.
Kako će se preračunavati maksimalni iznosi dnevnih ograničenja na isplate i uplate?
Banke će dijeliti trenutno definirane kunske iznose ograničenja prema konverzijskom tečaju te ih zaokružiti na prvi manji iznos. Prema trenutnim informacijama iż banaka, u nekima će maksimalni dnevni iznos za podizanje novca iznositi 700 eura, a fiksni dnevni iznos za uplatu 4000 eura.

Konferencija Jutarnjeg lista: 19. 07. 2022.

Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

O mogućim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na hrvatski financijski sustav, bankarstvo i tržište kapitala raspravljat će vodeći hrvatski stručnjaci u utorak 19. srpnja 2022. godine u hotelu Esplanada

Jutarnji list organizira konferenciju „Što će nam donijeti ulazak u eurozonu“ a kroz uvodna izlaganja, prezentacije i panel raspravu pokušavamo projicirati predvidjeti posljedice ulaska u eurozonu u 2023. godini, ali i srednjoročno tj. sljedećih 5 godina.

Ulazak Hrvatske u eurozonu sam je po sebi povijesna prekretnica, a stiže u trenutku kada ekonomska neizvjesnost u EU nije bila na višoj razini od svjetskih ratova. Globalna ekonomija još se nije oporavila od pandemije, a eksplodirao je geopolitički sukob s također teškim gospodarskim posljedicama. Inflacija je postala novom brigom zapadnih demokracija, baš kao što su i potencijalni odgovori centralne banke na rast cijena također mogući izvor problema. U kakvu to eurozonu ulazi Hrvatska, što će nam donijeti euro kao valuta u kojoj ćemo obavljati svakodnevne transakcije?

Ključna pitanja koja postavljamo na konferenciji: Jesmo li doista spremni za euro? Koji su najveći tehnički izazovi uvođenja eura u financijskom sektoru? Kakav je utjecaj na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana? Je li realno očekivati povoljnija izdanja obveznica hrvatskih kompanija? Ako jest, u kojoj mjeri? Je li naivno vjerovati da će ulazak u eurozonu značajno ohrabriti strane investitore na dolazak u RH? Dilema: Što ako uđemo u eurozonu u kojoj ESB neće uspješno kontrolirati inflaciju? Što ako ESB prvim najavljenim mjerama ipak zaustavi inflaciju, ali izazove recesiju? Donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Otvara li ulazak u eurozonu prostor za dodatno popuštanje poreznog pritiska ili u razdoblju pred nama ipak realno očekivati rast poreznog pritiska? Hoće li hrvatske dionice, pa i IPO-i, biti atraktivniji stranim investitorima nakon ulaska u eurozonu? Što će se dogoditi s kreditima odobrenim u kunama nakon ulaska u euro? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom ‘plesu‘ velikih svjetskih valuta?

Na konferenciji očekujemo govore guvernera HNB-a Borisa Vujčića, potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića, te brojne predstavnike hrvatskih banaka, financijskih institucija.

Vezane vijesti