Zanimljiva je to situacija. Startupi svuda oko nas, a jasne, dogovorene definicije što je startup još uvijek nema. Mapirali smo domaći ekosustav i dobili definicije koje su slične, a opet prilično različite.
Rekli ste nam da je startup nova inovativna tvrtka. Neki su ga definirali kao "lean organizacijsku strukturu", što je dobar menadžerski pogled na startup. Takva definicija ističe da je startup fokusiran isključivo na bitno, ali ne opisuje srž startupa. Rekli ste nam i da je to inovativna poduzetnička ideja, većinom povezana s modernim tehnologijama. Većina startupa danas primjenjuje tehnološke inovacije. Ali, onda se postavlja pitanje kakva je veza te ideje s timom i poslovnim subjektom koji imaju svi poznati startupi.
BESPLATNO: Ovdje preuzimite prvi mainstream magazin o startupima u Hrvatskoj STARTUP REPORT (2022 Q2)
⊕⊕
I Google je jednom bio startup, a počeo je tako što su Larry Page i Sergey Brin osmislili algoritam PageRank koji je na nov način rangirao web stranice i tako ih činio lakše pretraživima.
Naša definicija startupa
Naveli ste nam i da je startup organizacija koja stvara rješenje koje na tržištu trenutačno ne postoji, a sve kako bi se riješio važan problem koji muči specifičnu ciljnu skupinu. Ova nam se definicija prilično svidjela jer se može primijeniti vrlo široko, ne samo u privatnom nego i u javnom i neprofitnom sektoru. Međutim, čak i kad se koristi u javnom i neprofitnom sektoru, ovoj definiciji startupa nedostaje učinkovitost. Problemi se mogu riješiti i na načine koji ne moraju biti optimalni. Zato se danas uz klasične mjere brzine rasta prihoda i profitabilnosti, mjere i društveni utjecaj, odnosno pozitivan utjecaj na društvo i prirodu.
Dio vas se stoga fokusirao na biznis. Definirali ste startup kao poslovnu inovaciju koja ima potencijal za brzo skaliranje od ideje preko tvrtke koja polučuje uspjeh na tržištu. Međutim, startup ne mora nužno donijeti samo poslovnu nego i tehnološku inovaciju.
Mi smo u izboru 25 najperspektivnijih startupa u Hrvatskoj, Novac.hr TOP25 startupa za pratiti u 2022. godini, startup definirali kao biznis koji razvija vlastiti proizvod, ima skalabilan poslovni model, brzo raste, cilja globalni rast i barem jedan od osnivača mu je građanin Hrvatske ili je već registrirao biznis i pritom ima sjedište u Hrvatskoj.
Nije samo tehnologija
Definicija, primijetit ćete, nije fokusirana isključivo na tehnologiju. Međutim, danas u pravilu brzo rastu isključivo startupi koji koriste informacijske ili druge tehnologije. U eri smo digitalizacije svega, a zbog tržišne potražnje biznisi koji najbrže rastu fokusirani su na primjenu tehnologije.
Startup također nismo definirali ni kao ideju, ni kao tvrtku. Definirali smo ga kao biznis. U jednom je trenutku ideja koju neki tim sa strašću razvija u svojoj "garaži", "pitcha" svojim prijateljima i rodbini u potrazi za prvim kapitalom ili "pitcha" jednom od startup inkubatora u nadi da će, ušavši u program, proći edukaciju i networking koji će im pomoći da uđu u iduću fazu. Pristupa je više, ali biznis od ideje ide prema tvrtki i potom njezinu rastu.
U Hrvatskoj je promatranje startupa kroz prizmu biznisa, a ne termina ideja-tvrtka, sve donedavno bilo vrlo problematično. Trebalo je vremena da država prihvati da se biznisi razvijaju i prije nego što se formaliziraju u obliku poslovnih subjekata. Iz perspektive države, sve što je prethodilo registraciji j.d.o.o. ili d.o.o. bilo je u sivoj zoni jer Porezna uprava ne može naplatiti porez na ideje i poslovne planove.
I dalje ako želite da vaš startup počne nešto prodavati, morate registrirati poslovni subjekt, ali sada javno možete pričati o svom startupu, okupiti tim, istraživati tržište, raditi poslovni plan, "pitchati" svoju ideju, čak dobiti podršku startup inkubatora i prije nego što ste formalno registrirali tvrtku.
Ključni su proizvodi
Prva ključna stvar u definiciji startupa, prema našem mišljenju, jest da startupi stvaraju proizvode. Osnovna je razlika između proizvoda i usluge u tome što proizvod možete prodati deset, sto, tisuću, pa i milijun puta u istom ili gotovo istom obliku. To znači da ograničenim resursima koje ima vaš tim možete napraviti nešto što će danas koristiti deset, a za koju godinu milijun ljudi. To je ujedno razlog što se u softverskoj industriji većina startupa fokusira na cloud, a čak i hardverski startupi u svoj biznis pokušavaju ugraditi cloud.
Takva mogućnost rasta, takva "skalabilnost proizvoda", važna je i u poslovnom modelu. Startupi nisu samo tehnologija, nego i biznis, što znači da za vaše rješenje mora postojati product-market-fit, dovoljno veliko tržište da razvoj specifičnog startup biznisa ima smisla i potencijal brzog rasta. Product-market-fit znači da ste pronašli zajednički jezik s potencijalnim kupcima. Dakle, znate tko su i oni su vam spremni kupiti proizvod. Dobro je ako pritom možete odmah vidjeti i koliko je vaših ciljanih kupaca prepoznalo vaš proizvod i koliko ga je odmah spremno kupiti.
Prvak upravo u tom segmentu je Albert Gajšak, osnivač CircuitMessa, koji majstorski koristi Kickstarter kako bi stvorio i testirao tržište, ostvario prodaju i premostio time potrebu da prikuplja kapital. Uvijek je najbolje rasti od vlastite prodaje.
Stalna mijena
Ali, i Gajšak je u kontinuiranom procesu pivotanja, odnosno transformiranja svog poslovanja prema poslovnim modelima koji su još skalabilniji. Tako je primijetio da od tutorijala za slaganje svojih DIY uređaja može razviti cijeli novi biznis, a kako je riječ o sadržaju koji je na webu i koji se može prodavati preko interneta, to mu je potencijalni novi, brzo rastući izvor prihoda.
Za kraj, ključno je da startup o svojoj budućnosti razmišlja u domeni globalnog uspjeha. Za primjer možemo pobrojati naših 25 najperspektivnijih: Agrivi, Aircash, airt, Amodo, AMPnet, Ascalia, BiteMe Nutrition, Cidrani, CircuitMess, Farseer, Go Green Ozonator, Identyum, Include, Memgraph, Mindsmiths, Miret, NUOTWO, OmoLab, OptimoRoute, Orqa, Peekator, Robotiq.ai, sportreact, STEMI i Wasp.
Put prema jednorogu
Sve su to sjajni startupi, ali niti jedan ne može uspjeti isključivo na hrvatskom tržištu. Neki od njih mogli bi postati vrlo uspješni na regionalnom tržištu i čak postati održivi, uspješni biznisi ili, kako ih se još naziva, lifestyle biznisi, ali koji god od njih ne bude imao globalne ciljeve, neće biti na putu prema budućem hrvatskom jednorogu.
Startupi vredniji od milijardu dolara pojavili su se isključivo zbog globalnih ciljeva. Hrvatska ih ima dva i nadamo se da će ih biti više.
Mi vam donosimo cijeli popis polufinalista, njih 100, iz kojih smo birali startupe na popisu Novac.hr TOP25 startupa za pratiti u 2022. godini. Neki od njih već su nam počeli donositi iznenađenja u ovoj godini pa ih žiri možda uvrsti na popis TOP25 za iduću godinu.
**Priča o pojmu startup u kontekstu popisa polufinalista izbora 'Novac.hr TOP25 startupa za pratiti u 2022.' objavljena je u novom broju magazina STARTUP REPORT 2022 Q2 kojeg možete preuzeti u digitalnoj verziji (PDF) i slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Discorda, LinkedIna, Slacka pa i maila.
BESPLATNO: Preuzimite novi broj magazina STARTUP REPORT 2022 Q2
O STARTUP REPORTU
Ovdje možete pročitati opširnije o magazinu Startup Report i pretplatiti se na newsletter