Obvezni mirovinski fondovi s neto imovinom od 130,8 milijardi kuna od 2023. godine mogli bi postati ozbiljniji investitori u alternativne investicijske fondove. Riječ je, među inim, o VC fondovima koji ulažu u startupe.
Time bi hrvatski radnici i umirovljenici, njih više od 2,16 milijuna, mogli uskoro postati suvlasnici nekih novih startup zvijezda, potencijalno novih hrvatskih soonicorna i unicorna.
Razlog je novi zakon koji je krenuo u proceduru.
Predloženim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koji je u trenutku pisanja ovog članka u javnoj raspravi, a plan je da bude u primjeni od 1. siječnja 2023., podižu se dosadašnji limiti za dopuštena ulaganja u alternativne investicijske fondove.
Treba pri tome naglasiti da obvezni mirovinski fondovi, koji trenutno drže petinu ukupne imovine domaćeg financijskog sustava, zbog sve nižih prinosa na obveznice godinama traže proširivanje investicijskih opcija. No, ni do sada nisu ulagali u maksimalno dozvoljenim udjelima u alternativne klase imovine kao što su private equity (PE) i venture capital (VC) fondovi. Umjesto toga oko 60 posto ulaganja imaju u obveznicama.
Novi postoci
Od 130,8 milijardi kuna neto imovine obvezni mirovinski fondovi u listopadu 2022. u domaće su alternativne investicijske fondove uložili svega 0,1 posto, a u inozemne 1,37 posto. Pitanje je, dakle, možemo li doista očekivati rast investicija mirovinaca u neke nove Infobipe i Rimce i nakon predloženog podizanja limita ulaganja u alternativne investicijske fondove na 20 posto za A kategoriju te 15 posto neto vrijednosti imovine za B kategoriju OMF-ova.
U Fil Rouge Capital, najvećem startup fondu u Hrvatskoj i jednom od najaktivnijih VC fondova u istočnoj Europi pozitivno su dočekali potencijalan rast investicija mirovinskih fondova u AIF-e jer je iz godine u godinu sve veća kvaliteta startupa i sve veći broj osnivača koji su zreli za investiciju fondova rizičnog kapitala.
Stevica Kuharski, principal u Fil Rouge Capital kaže da su povrati kroz ovakav način ulaganja bili su izvrsni u prethodnim razdobljima pa očekuje da će tako biti i u budućnosti.
- To je odlično i za mirovinske fondove kao investitore, ali i za njihove investitore, radnike zaposlene u Hrvatskoj. Erste Plavi i PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fondovi bili su proaktivni u investiranju u PE/VC klasu imovine i ne vidim razloga da ne nastave u istom smjeru - kaže Kuharski.
Aktivna ulaganja su, dodaje Kuharski, ono što je oduvijek nedostajalo hrvatskom startup ekosustavu. To se ipak počelo mijenjati u zadnje tri do četiri godine. Kroz programe podrške startupima i mladim tvrtkama unutar ekosustava pojavili su se talentirani poduzetnici kojima je za rast nedostajalo financiranje.
Kuharski naglašava da u svim uspješnim startup ekosustavima institucionalni investitori imaju ključnu ulogu i da zato nema razloga da u Hrvatskoj bude drugačije.
Traženje win-wina
- Želim napomenuti kako ne samo da je to dobro za domaći startup ekosustav, već da će i stvaranjem dodane vrijednosti taj vid ulaganja generirati povrat njihovim investitorima, hrvatskim građanima i zaposlenicima koji na mjesečnoj bazi uplaćuju u mirovinske fondove. Dugoročno je to iznimno pozitivan efekt i na taj način imamo win-win situaciju za sve - kaže Stevica Kuharski.
Jure Mikuž, menadžer South Central Venturesa, prvog domaćeg VC fonda u koji je uložila i Republika Hrvatska te fonda koji je prepoznao potencijal Cognisma i bio jedan od prvih ulagača, procjenjuje da bi predložene promjene mogle pozitivno utjecati na daljnji razvoj VC industrije u Hrvatskoj. Mikuž ističe da su do sada mirovinski fondovi u Hrvatskoj i regiji bili relativno konzervativni po pitanju ulaganja u VC fondove pa i sada očekuje da će promjene limita ulaganja više utjecati na druge oblike alternativnih ulaganja, na primer nekretninski fondovi i slično.
- Svako ovakvo pojačanje kapitala na raspolaganju znači dobru informaciju za startup scenu. Za sada vidimo, da u regionalnim fondovima ima relativno malo mirovinskih fondova, koji su inače najčešći ulagači u VC fondovima u SAD. U svakom slučaju, mislim, da će se povećati obim ulaganja u startupe - kaže Mikuž.
Dodaje da očekuje i da bi jače uključivanje mirovinaca vjerojatno moglo potaknuti osnivanje novih VC fondova. U tom slučaju, institucionalnim ulagačima Mikuž savjetuje da svoj novac povjere iskusnim fond menadžerima s dužim stažem u barem dva uzastopna fonda.
Našli predvodnika
- Nova lica i novi, neprovjereni modeli ulaganja nisu jamstvo sigurnosti i dobrog konačnog rezultata takvih ulaganja - kaže Mikuž.
Erste Plavi je među mirovincima s najvećim ulaganjima u alternativne fondove, PE i VC fondove, a dosad je tim ulaganjima obuhvaćeno oko 15 domaćih i stranih PE fondova te jedan VC fond. Ukupno su dosad u takve fondove investirali oko 3,5 posto ukupnog portfelja, s tendencijom rasta.
Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi kaže da ovaj segment ulaganja smatra sve važnijim u smislu primjene strategije diverzifikacije portfelja Erste Plavih mirovinskih fondova.
- Uvjereni smo da se u tom području mogu ostvariti kvalitetni prinosi, uz prihvatljiv pripadajući rizik. Na kraju, smatramo da će se s predloženim promjenama zakona u dodatnoj mjeri osnažiti ulaganje mirovinskih fondova u PE i VC fondove, koji opet pretežito ulažu u hrvatska poduzeća te time daju značajan poticaj razvoju i dugoročnom rastu hrvatske ekonomije u cjelini - ističe Vlaić.
Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava kaže da je proširenje limita ulaganja u svim klasama imovine koje je omogućeno predloženim izmjenama zakona, kao i širenje na nove klase imovine kao što su nekretnine i crowdfunding, važan iskorak i otvaranje novih prilika za investiranje.
Veća ulaganja
- To omogućava daljnju diverzifikaciju portfelja i dodatna ulaganja u AIF za koje se pokazuje da su otporni jer tijekom ove krize prinosi nisu padali već su rasli. Vjerujemo da u nekoj od svojih investicija mirovinski fondovi već ulažu u nekog novog Rimca ili Infobip - kaže Markoja.
Navodi da se ovim izmjenama zakona otvara prostor da fondovi još više osnaže svoja ulaganja.
- Pa i u propulzivne startup tvrtke koje će na taj način dobiti nove prilike za rast i razvoj, a mirovinski fondovi će na taj način biti sudionici koji svojim kontinuiranim ulaganjima potiče razvoj hrvatskog gospodarstva - zaključuje Markoja.
