Mogu li mladi danas uspjeti lakše nego generacije prije deset ili dvadeset godina? Što je odlučujuće za njihov uspjeh? Koliko im pomažu poznanstva i veze, novac i obitelj, a koliko inovativne ideje, iskustvo, upornost i dobra podloga tijekom obrazovanja? Koliko mladi uopće dobivaju podršku obrazovnih institucija za razvoj svojih inovativnih rješenja koja nadilaze kurikulume?
Odgovore na ta pitanja ponudili su uoči proglašenja ovogodišnjih pobjednika natječaja DIGI Award naši dosadašnji finalisti, čija su inovativna rješenja, proistekla iz startupa, izazvala pohvale žirija i čitatelja Jutarnjeg lista. Razlog nije samo u kreativnosti predstavljenih projekata, nego i u snažnoj motivaciji mladih da nadilaze ponudu obrazovnog sustava te u pronalasku vremena za istraživanje vlastitih interesa.
Motivacija poduzetnih milenijaca i generacije Z
Sudeći prema razgovorima koje smo obavili s mladim inovatorima, kao i odgovorima koje su ponudili u mini-anketi, njihov primaran cilj nije u minimalnom vremenu postići maksimalan uspjeh. Po dobi rođenja su milenijci, rođeni između 1981. i 1996., te generacija Z, rođeni između 1997. i 2012. godine.
Motivira ih ponuditi rješenja koja će podići kvalitetu života pojedinim skupinama društva, pa i cjelokupnom čovječanstvu.
Oni su ambiciozni, iznimno disciplinirani, svjesni prednosti timskog rada te promišljeno strpljivi. Prihvaćaju izazove, vole uzbuđenja, a jedna od glavnih motivacija kojom se vode jest strast prema stvaranju.
- Iako na početku ne razumiješ težinu toga u što se upuštaš, s vremenom shvatiš da će put do realizacije biti dug. Usprkos tome, uvijek se vodiš početnom vizijom, a na svaku malu pobjedu gledaš kao korak bliže uspjehu - jedna je od njihovih poruka.
Detalj koji povezuje mlade inovatore jest taj da je veći broj njihovih prijatelja i poznanika donio odluku o odlasku na daljnje školovanje ili rad u inozemstvu. No, za razliku od njih, osnivači startupa u Hrvatskoj su optimistični.
Većina ih, oko 90 posto, smatra da je danas u Hrvatskoj lakše uspjeti nego prije deset ili dvadeset godina i svojim bi prijateljima preporučili da pokrenu vlastiti startup.
Dio DIGI-jevih alumna rekao nam je da su nakon prethodnih finala krenuli u razvoj i realizaciju svoje ideje. Jedan alumni nam je naveo da je razvio vlastite proizvode, pronašao prve kupce i upisao fakultet.
Vjera u mogućnost uspjeha u Hrvatskoj dodatno je zanimljiva s obzirom na to da nema DIGI alumna kojemu barem dio poznanika i prijatelja nije otišao iz Hrvatske.
Nekad veze, danas networking
Tako gotovo polovica DIGI alumna navodi da je Hrvatsku napustilo do pet njihovih poznanika i prijatelja. Četvrtini njih iz Hrvatske je otišlo do deset prijatelja i poznanika, a do petine njih u Hrvatskoj više nema do 30 poznanika, školskih i fakultetskih kolega.
Zanimljivi su njihovi odgovori vezani uz pitanje što je odlučujuće za uspjeh mladih u Hrvatskoj. Optimizam i tu prevladava, pa su skloni navesti da su to dobre ideje, iskustvo, kontinuirano učenje i obrazovanje. Kako su rano krenuli u razvoj vlastitih poslovnih pothvata, primijetili su da je važan i network, odnosno veze i poznanstva nužni su da pronađu ljude s pravim kompetencijama i one koji trebaju njihove usluge i proizvode.
Obrazovanje, vidljivo je, doživljavaju širim pojmom. Ne vežu ga isključivo uz formalni proces. Zato po pitanju podrške i pripreme za svoj daljnji rad obrazovnom sustavu, očekivano, daju nisku ocjenu.
Otprilike svaki drugi DIGI alumni, njih 55 posto, tvrdi da mu je obrazovni sustav nedovoljno pomogao. Samo devet posto ističe da im je mnogo pomogao, a nešto više od trećine odgovara - dovoljno. U tome su blagonakloniji nego generacija Z koja tek dolazi.
Mladi inovatori mijenjaju sustav nabolje
Istraživanje Instituta za društvena istraživanja tik uoči pandemije, a koje je jedno od najobuhvatnijih znanstvenih istraživanja ikad provedenih u Hrvatskoj, na čak 13.300 učenika generacije Z, pokazalo je kako je samo jedan posto hrvatskih gimnazijalaca u potpunosti zadovoljno sadržajem gradiva koje uči u školi.
Na sveučilištima se o tome sve češće priča, a na riječkom sveučilištu bili su znakoviti.
- Zbog činjenice da sve više učenika i studenata nudi sjajne ideje valja ozbiljno razmotriti ideju jačanja realizacije nastave koja se temelji na projektima. Time bi mladi dobili priliku razvijati svoje sposobnosti i vještine kroz formalno obrazovanje. Oni našu svakodnevicu mogu pretvoriti u digitalne formate, što je odlična priča - kažu na riječkom sveučilištu.
ŠTO KAŽU NAŠI ALUMNI
Mijo Matijević (23), DisCloud
Oduvijek sam imao želju biti poduzetnik i stvarati promjene te tako utjecati na sve ljude na planetu. Život me naveo na put gdje sam upoznao sadašnjeg najboljeg prijatelja i kolegu Stipu, koji koristi kolica za pomoć pri kretanju. Tada smo odlučili krenuti u smjeru rješavanja problema osoba s invaliditetom.
Andrej Penić (22), Smart Garden Systems
Vlastiti startup odlučio sam pokrenuti jer mi fakultet ne pruža ono što bih htio raditi, a to je voditi posao u kojem nije samo bitno poznavati inženjersku struku nego puno više od toga. Fakultet nas uči da radimo jedan posao osam sati dnevno, i to je to. U startupu je posve obrnuta priča, moraš raditi sve poslove više od deset sati dnevno da bi možda uspio.
Marina Fruk (19), AgriCon
Počela sam razvijati vlastiti startup jer mi pruža nove izazove, uzbuđenja i strast prema stvaranju, što će pridonijeti razvoju cijelog društva. Krenuli smo u razvoj i realizaciju ideje, naša web aplikacija je u izradi te se kontinuirano educiramo o plasiranju projekta i pokretanju startupa. Obrazovni sustav u tome nam je mnogo pomogao.
Dora Machaček (24), Digicyte
Smatram da je i vrijeme jedan od odlučujućih faktora uspjeha. Prije dvije godine vidjeli smo priliku, istražili potrebe tržišta i počeli razvoj. Iako na početku ne razumiješ težinu onoga u što se upuštaš, s vremenom shvatiš da će put do realizacije biti dug. Usprkos tome, uvijek se vodiš onom početnom vizijom, a na svaku malu ili veliku pobjedu gledaš kao na korak bliže uspjehu.
Petar Dundara (19), re-Book, Game Of Resistance
Od početka srednje škole zanima me poduzetništvo i namjeravao sam osnovati svoju tvrtku nakon završetka fakulteta. Otvorila mi se jedinstvena prilika još u trećem razredu srednje škole i iskoristio sam je. Naučio sam puno o elektrotehnici i konstruiranju gotovih proizvoda, a pogotovo puno o poduzetništvu, marketingu, tržištu i prodaji te bolje razumijem svijet u kojem se nalazimo.
Anto Širić (25), Sportreact
Tijekom obrazovanja počeo sam razvijati proizvod jer je on ujedno bio i moj završni, a potom i diplomski rad. Jako je puno naučenih lekcija, teško mi je izdvojiti neku, ali naučio sam jako puno stvari s kojima se nisam susreo na tehničkom fakultetu, a vezane su uz razvoj poslovanja. Obrazovni sustav ipak me dovoljno pripremio.
Ivan Pavić (31), Green Energy Pal
Tijekom obrazovanja počeo sam razvijati startup zbog želje da svoje akademsko znanje pretočimo u stvarni proizvod temeljen na visokim tehnologijama, koji će pomoći industriji i građanima. Radili smo na unapređenju ICT platforme i korisničkog sučelja, razvili dodatne feature proizvoda, testirali različita hardverska rješenja, definirali poslovni model i pratili natječaje.
Sandi Kavara (23), Sea ID
Zbog direktnog upoznavanja s problemima u našoj struci uvidjeli smo potencijalna rješenja od kojih bi cjelokupna zajednica imala benefit. Prijateljima i poznanicima sigurno bih preporučila da pokušaju pokrenuti svoj startup. S druge strane, obrazovni sustav ne daje dovoljnu pripremu ni podršku u tome.
Lara Mrzljak (17) i Lovro Firšt (18), Heltism
Naš startup počeli smo razvijati tijekom srednje škole zbog svih koji žele pomoći u borbi protiv globalnog zatopljenja. Također, cilj nam je bio steći radno iskustvo i vidjeti čime se želimo baviti u budućnosti. Ovo je odličan način da proširimo svoje opće znanje i steknemo još bolje radne navike. Naučili smo bolje artikulirati svoje ideje i gurati ih dalje i dalje, sve do ostvarenja.
Ivan Matijevac (24), HCAC
Zašto smo tijekom obrazovanja počeli razvijati vlastiti startup? Imamo puno vremena! Zanimljivo je kako se kao učenici u srednjoj školi nismo sjetili da bismo mogli puštati elektroničku glazbu na zavojnicu, a sad smo to odradili i bacili se u produkciju i puštanje glazbe. Prijateljima i poznanicima preporučili bismo da pokušaju s vlastitim startupom.
Jure Reljanović (16), WhistleX
Želim ostvariti svoje ambicije i smatram da je bolje krenuti što prije. Obrazovni sustav nedovoljno priprema i ne daje podršku za pokretanje vlastitog startupa te prijateljima ne bih preporučio pokretanje. Trenutačno se bavim web dizajnom i održavanjem web stranica.
**Priča o DIGI Alumnima objavljena je u novom broju magazina STARTUP REPORT 2022 Q2 kojeg možete preuzeti u digitalnoj verziji (PDF) i slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Discorda, LinkedIna, Slacka pa i maila.
BESPLATNO: Preuzimite novi broj magazina STARTUP REPORT 2022 Q2
