BMW je u srpnju 2022. najavio pretplatu za grijana sjedala u iznosu od 18 dolara za tržišta kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka i Novi Zeland. Nije riječ o izoliranom slučaju nego o cjelovitoj promjeni paradigme za potrošačku ekonomiju.
Pretplate više nisu rezervirane samo za filmove, serije i knjige - danas su prodrle u osiguranje, automobilsku industriju, tekstilnu pa čak i prehrambenu.
Novi prostor rasta
Prema TechCrunchu, tržište pretplata udvostručuje se u prihodu iz godine u godinu, a prema Gartneru će do kraja 2023. godine čak tri četvrtine svih potrošačkih brendova nuditi neku vrstu usluge ili proizvoda temeljenu na pretplatničkom modelu.
Procjenjuje se da prosječan potrošač u EU troši oko 150 eura mjesečno na pretplate te da će čitava ekonomija pretplata u Uniji u narednih nekoliko godina doseći vrijednost od 350 milijardi eura.
Postavlja se pitanje kako to da sve tvrtke odjednom nude neki oblik pretplate.
U Revutu smo analizirali tržište i došli do spoznaje da se ne udvostručuje samo volumen pretplata na Netflix i Spotify, odnosno samo u industriji zabave, već da su prednosti pretplate prepoznale tvrtke iz mnoštva drugih industrija.
Vidjeli smo da se mnoge tvrtke okreću modelu pretplate kao novom pa i primarnom izvoru prihoda.
Poučak od telekoma
Glavni razlog je što su kompanije prepoznale da potrošači daju prednost pretplatničkim uslugama zbog njihovog ‘pay-as-you-go‘ pristupa plaćanju koji je prilagođen korisnicima.
Taj pristup temelji se na jednostavnom principu, dobrom za korisnika: umjesto velike uplate unaprijed, korisnik plaća mali mjesečni iznos tj. mikrotransakciju, koja je psihički lakša za prosječnog potrošača. Taj je pristup dobar i za tvrtke koje nude pretplatu: korisnik uslugu plaća prije nego je upotrijebi, a ne može je koristiti više od onoga što je platio - taj princip i nije toliko nov.
Primjerice, prilikom odabira ugovora u mobilnoj telefoniji čak sedam od 10 korisnika bira model ‘pay-as-you-go‘.
Tvrtkama je to dodatno zanimljivo i zbog njihove tržišne vrijednosti.
Preference korisnika
Kompanije koje prihod stvaraju kroz pretplate mogu lakše predvidjeti svoje buduće prihode i stoga ih investitori više vole. Postižu veće multiple pri valuaciji. Tržišne kapitalizacije za SaaS kompanije su trenutno 6-8 puta u odnosu na godišnji prihod. Multiple su toliko velike unatoč pojavi negativnih trendova u gospodarstvima brojnih država.
Dakako, imaju pretplate i drugu stranu. Mogućnost besplatnog probnog razdoblja ili free trial većini izgleda jako primamljivo, mnogi ga vole iskoristiti, ali ih kasnije često dovede u nepriliku iz niza razloga.
Pripadnici Generacije Z i milenijci preferiraju pretplate više od prethodnih generacija. U pravilu zato što ne žele ili nemaju kupovnu moć za kupnju imovine i usluga. Zato se jednostavna repetitivna plaćanja pojavljuju u osiguranju, telekomunikacijama pa i zabavi i kupovini.
Rezultat je zanimljiv paradoks. Broj korisnika koji plaćaju usluge pretplate veći je od broja aktivnih korisnika koji stvarno koriste usluge za koje plaćaju pretplate.
Aktivni vs. registrirani korisnici
Puno toga utječe na to, uključujući korisnike koji smatraju da je otkazivanje pretplate sve teže i dugotrajnije ili zato što su zaboravili da su se uopće pretplatili. Puno potencijalnih zamki može zateći korisnika koji se odluči na pretplatu pa promijeni mišljenje.
Kompanije najčešće skrivaju link na kojem piše "otkaži pretplatu". Često treba mnogo i znanja i vremena da se nađe kako i gdje se može otkazati pretplata. Mnoge kompanije igraju upravo na to. Nadaju se da će korisnici izgubiti volju i odustati od otkazivanja pretplate.
Nude, također, besplatno probno razdoblje u nadi da će korisnici zaboraviti ga otkazati, a mjesečni računi za pretplate se samo - gomilaju. Zato je novim generacijama dobrodošla pomoć u upravljanju nepredvidivim i složenim novčanim tokovima koje donose pretplate.
Neki o tome znaju mnogo. Primjerice, tradicionalne banke itekako su svjesne ovog problema. Međutim, one nemaju interes to riješiti. Neobanke pak tek se počinju suočavati s ovim izazovom. Monzo i Revolut imaju neke mogućnosti, ali one su vrlo bazične. Iako time podižu svijest o problemu, to zapravo ne pomaže potrošaču da bolje upravlja svojim novcem.
Globalno rješenje
Upravo je to ono na čemu radimo u Revutu. Način na koji Revuto platforma upravlja pretplatama zapravo omogućuje korisniku da dobije pristup svim svojim uslugama. Može pratiti svoje probne, besplatne pretplate, kao i one pretplate koje redovito plaća. Dajemo moć korisniku: da odobri, pauzira ili blokira plaćanje pretplate. Tako korisnik preuzima kontrolu u svoje ruke nad vlastitim novcem u virtualnom svijetu - i u tome već uživa 350.000 aktivnih i verificiranih korisnika.
Revuto je time postigao još nešto: globalno smo unaprijedili cijeli financijski sustav zasnovan na pretplatama, jer ovako jednostavno upravljanje pretplatama ne nudi nitko drugi.
Kao što je World Economic Forum 2016. godine napisao u jednom tweetu: "Dobrodošli u 2030. godinu - nemate vlasništvo nad ičim, ali nikad niste bili sretniji!"
Moje je mišljenje da će se za tu sreću tek djelomično pobrinuti pružatelji pretplata, a drugim dijelom alati za njihovu kontrolu, poput našeg Revuta.
