Tko se mogao nadati da će zreli tehno-kapitalizam na kraju završiti u samoupravljanju.
Baš tom naizgled proturječnom začkoljicom najbolje se oslikava dvojba koju Hrvatska ima s novim startup trendom. Employee Stock Ownership Plan (ESOP) ili radničko dioničarstvo i u svijetu je već uvriježena praksa dok ga u Hrvatskoj pokušavaju progurati osnivači startupa, investitori, konzultanti i gospodarske udruge od CRO Startupa i CISEx-a do AmChama. No, kako doznajemo, to nije nimalo lak zadatak.
Krajem 2021. godine odjeknula je vijest da Infobip, prvi hrvatski jednorog, uvodi ESOP kojim svoje dionice daje svim zaposlenicima, njih više od 3300, iako nije izlistan na burzi.
Ideja je da se dodjelom dionica tvrtke, odnosno takozvane opcije na dionicu (engl. stock-options), nagradi zaposlenika. Da se zaposleniku omogući bonus, dodatni benefit osim redovite plaće, a kroz sudjelovanje u vlasništvu te tako poboljša njegovu motivaciju i lojalnost jer sada "radi za sebe", a ne samo za korporaciju.
Po onome što smo inicijalno doznali, Infobip je to napravio putem svoje britanske kompanije, uz visok trošak jer, kako ćemo vidjeti, u Hrvatskoj to drugačije ne bi niti mogli. Ali hrvatski startupi, scaleupi i jednorozi se ne daju.
Hrvatski j.d.o.o., d.o.o. i ESOP
Iako u Hrvatskoj još nije zakonski reguliran, u model ESOP-a, kako se priča na startup sceni, uskoro ulazi nekoliko poznatih domaćih tehnoloških tvrtki, uključujući drugog hrvatskog jednoroga Rimac grupu, scaleup Microblink te Mediatoolkit.
Drugim riječima, poslodavac koji je vlasnik društva s ograničenom odgovornošću, bilo to j.d.o.o. ili d.o.o., ne može svojim zaposlenicima ponuditi dionice tvrtke. Razlog je očit.
Dodjela dionica tvrtke u Hrvatskoj nije zakonski predviđena za one poslovne subjekte koji, najjednostavnije rečeno, nisu na burzi. Primjerice, nisu registrirani kao dionička društva (d.d.).
Za početak, riječ je o jezičnoj igri u kojoj treba prepoznati dva različita pojma: udjel i dionice. ESOP funkcionira tako da tvrtka izdaje dionice koje se kao dio ESOP paketa prenose na radnika.
Međutim, za d.o.o. zapravo i ne može biti riječ o dionicama jer ih d.o.o. nema. J.d.o.o. i d.o.o. imaju udjele.
U Silicijskoj dolini zato tvrtke registrirane kao d.o.o. ESOP provode kroz model ne običnih dionica, nego onih koje zovu "opcijske dionice".
Ukratko, poslodavac može zaposlenika, uz plaću, nagraditi isplatom bonusa - porastom vrijednosti udjela u tvrtki. Zaposlenik, dakle, može uz plaću računati i na potencijalni, veliki uspjeh tvrtke. A to je posebno značajno u startup svijetu.
Zanimljivo je da pojam radničkog dioničarstva nije posve stran u Hrvatskoj. Koristi ga tridesetak "starih", u pravilu vrlo velikih kompanija, među kojima su Podravka, Adris grupa, AD Plastik i Kraš.
Problem je, kako doznajemo od hrvatskih osnivača startupa, konzultanata, investitora i gospodarskih udruženja, što je ESOP iznimno teško provesti za najpropulzivnije tvrtke u Hrvatskoj, posebno startupe koji su uglavnom registrirani kao d.o.o. i j.d.o.o., a koji bi k tome imali i najviše koristi od ESOP-a. Naizgled, postoji iznimka.
Dionice samo radnicima velikih tvrtki
Domaća IT tvrtka Span uspješno je provela ESOP. Ali, kako su nam pojasnili, uspjeli su to izlaskom na Zagrebačku burzu. I kod njih je, s obzirom na to da su registrirani kao dioničko društvo, situacija - čista. Stjecanje dionica, odnosno suvlasništva, mogli su legalno i jednostavno ponuditi zaposlenicima i njima su prvima ponudili svoje dionice.
Model prema kojemu su to radili, kako kažu, morali su dijelom i sami skrojiti, a okvirno se sastoji od: (1) odluke koliko dionica ponuditi radnicima, (2) tko može sudjelovati, (3) kako će se financirati poticaj za zaposlenike, (4) definiranja poreznog tretmana, potom (5) odobrenja Hanfe i (6) otvaranja SKKD računa.
U njihovu slučaju, ponudili su 49.000 dionica svim zaposlenicima, a za neki od ponuđenih ESOP paketa odlučilo se više od polovice zaposlenika Spana. ESOP program im traje tri godine i u sklopu njega svaki zaposlenik dobiva prinos od 25 posto dodatnih dionica ako ih zadrži tri godine (5 posto + 10 posto + 10 posto).
I dok kao dioničko društvo u Hrvatskoj imate mogućnost relativno jednostavno provesti ESOP, čak i kad ste tehnološka tvrtka, ako ste pak novi igrač, registriran kao j.d.o.o. ili d.o.o., to postaje kompliciranije bili vi i - Mate Rimac!
Osnivač Rimac grupe, koji također planira ESOP, kako nam je potvrdio, zasad je proveo nešto što se može nazvati "virtualnim ESOP-om". Prema izvorima iz branše, toliko je zainteresiran za temu ESOP-a da je u tvrtku doveo i jednog od najvećih stručnjaka za porezno pravo u Hrvatskoj.
- Zaposlenici su dobili ESOP certifikat, što se može opisati kao "virtualne dionice" koje se konvertiraju u "prave dionice" nakon što se tvrtka izlista na burzi - rekao nam je Rimac.
Naglasio je kako je njegova ideja da svaki zaposlenik ujedno bude i suvlasnik u biznisu koji vodi.
Više modela ESOP-a
ESOP koji je proveo Span sa svojim d.d. u branši kolokvijalno nazivaju "hard ESOP", a ovaj Rimčev, njegova d.o.o., "virtualni ESOP". Da, postoji nekoliko različitih modela ESOP-a, i to je za naše sugovornike veliki pokazatelj da postoji problem.
Kažu nam kako je velik problem sama činjenica da postoje različiti ESOP modeli i iskustva te da ulaskom u to tvrtka, posebno startup, ne može biti sigurna da je izvan "institucionalne sive zone", što je eufemizam za državno guranje biznisa u zonu gdje nije jasno poslujete li legalno ili nelegalno.
Berislav Marszalek, osnivač i direktor startupa Entrio, navodi kako treba ipak razlučiti da to nije samo problem u Hrvatskoj, nego u većini europskih zemalja, odnosno problem rimskog prava.
- Naš zakon nije tako fleksibilan po pitanju izdavanja udjela kao američki ili engleski. Kod nas svaka mala tvrtka ili startup, ako želi ući u ESOP-a, mora biti dioničko društvo, a to nema nikakvog smisla - kaže Marszalek, jedan od najbolje upućenih u ovu problematiku u Hrvatskoj.
Entrio ima pet suvlasnika iz Hrvatske, među kojima su Damir Sabol, Mihovil Barančić i Davor Tremac, te još niz suvlasnika-investitora, ne zaposlenika kao u slučaju ESOP-a, preko estonske tvrrtke ENTRIODOO SPV1 OÜ koju je osnovao zahvaljujući investicijskoj platformi Funderbeam SEE, koju vode Zagrebačka burza i estonski startup Funderbeam.
Marszalek je svojedobno planirao svoju tvrtku uključiti u ESOP, najviše kako bi imao model nagrađivanja zaposlenika, ali kada je čuo iskustva kolega koji su to prošli - odustao je.
Kaže, zamrznuo je tu ideju do trenutka kad se donese promjena Zakona o trgovačkim društvima i kad se u koncept d.o.o. ugrade neke ideje dioničkog društva koje bi u Hrvatskoj omogućile ESOP.
Zadržavanje radnika u Hrvatskoj
- ESOP je obično 10 ili 15 posto tvrtke koji se daje nekolicini zaposlenika. Sad, ti možeš napraviti novu tvrtku koja bi držala taj udio u originalnoj tvrtki, ali to opet ne rješava problem izdavanja uvijek novih udjela - upozorava Marszalek.
Pojašnjava kako je bilo primjera da se za potrebe ESOP-a napravi tvrtka u Estoniji gdje je regulacija puno fleksibilnija, pa onda ona uđe u hrvatsku tvrtku.
- Ali, za ESOP su to "kemijanja" koja su kod nas još uvijek u sivoj zoni - napominje Marszalek.
Slično kaže i Sven Marušić, managing partner u digitalnoj agenciji Five. Prema njegovim riječima, na putu do ESOP-a stoji "kruta javnobilježnička praksa".
- Zašto u Hrvatskoj ne bi postojala mogućnost tzv. stock optionsa, umjesto da to i dalje počiva na pojedinačnim dogovorima između poslodavca i zaposlenika - pita se Marušić.
Zanima nas i kako to da je trend radničkog dioničarstva baš sada uzeo maha u Hrvatskoj, ali i svijetu, i to baš u IT-ju. Marušić odgovara da je ovo specifičan trenutak u povijesti razvoja IT industrije.
- Zaposlenici u IT-ju nikada nisu bili u boljoj poziciji nego sada. Imaju velike mogućnosti na tržištu rada, a poslodavci žele biti što atraktivniji svojim zaposlenicima i potencijalnim zaposlenicima, pa onda nude i ESOP paket kao jednu od beneficija - tumači Marušić.
Dodaje da je radničko dioničarstvo prvenstveno inicijativa usmjerena na ugađanje zaposlenicima i pokušaje da ih se zadrži u tvrtki. U konačnici, i u Hrvatskoj.
Agencija Five lani je na proljeće napravila exit. Kupila ju je za četvrt milijarde kuna međunarodna softverska tvrtka Endava, a kako je ta tvrtka izlistana na burzi, onda njihovi hrvatski zaposlenici također imaju mogućnost dobiti dionice.
To ipak ne bi bilo moguće da sjedište Endave nije u inozemstvu, točnije SAD-u.
Država smanjila porez za ESOP
Konačno, za uspjeh ESOP-a u startupima ključan je i porez na dionice, odnosno, preciznije, oporezivanje primitaka od nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica.
U Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham), udruženju za koje su nam na sceni ukazali kao na jednog od najžešćih boraca da razvoj ESOP-a u Hrvatskoj, rekli su nam da je stopa poreza na dionice koje bi poslodavac dodijelio zaposleniku prije bila i 100 posto, a da ju je država snizila na oko 30 posto.
Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama, kaže da poduzetnici u Hrvatskoj prije uopće nisu koristili mogućnosti dodjele ili opcijske kupnje dionica.
- Sada se tek pokazala obostrana korist. S jedne strane, to je dobro za državu jer sada imaju što oporezivati, a dobro je i za zaposlenike jer mogu dobiti dionice od tvrtke - naglašava Doko Jelušić.
AmCham posljednjih godina aktivno surađuje s Poreznom upravom, odnosno Ministarstvom financija, kako bi ukazao na prednosti mekše regulacije ESOP-a te koristi od širenja mogućnosti dodjele dionica i opcijske kupnje na klasične tvrtke, konkretno d.o.o.
- Porezna je na svim našim sastancima bila konstruktivan sugovornik. Nadamo se zato da bi u sljedećem krugu porezne reforme mogućnost ESOP-a za d.o.o. mogla biti realizirana - otkriva Doko Jelušić.
Izvršna direktorica AmChama zaključuje da je najveći problem, koji sada pokušavaju izgladiti s Poreznom, kako te dionice zaposlenika valuirati.
Izdvojena mišljenja i iskustva iz startup ekosustava
Zbog zadržavanja radnika u Hrvatskoj iseljavat će tvrtke
Rezultati blic ankete Startup Reporta među VC-im, IT tvrtkama, startupima, osnivačima, konzultantskim tvrtkama i tvornicama startupa ukazuju da je ESOP zasad najbolje izvesti preko Velike Britanije ili SAD-a. Sugovornici upozoravaju da je to loše po hrvatsko gospodarstvo, jer tjera uspješne tvrtke da svoje sjedišta (HQ) sele u inozemstvo. Povrh toga, navode, gotovo sve brzo rastuće tvrtke u Hrvatskoj počele su razrađivati planove za ESOP. U Hrvatskoj ga, smatraju ispitanici, neće provesti, jer je preskup za radnike i porezno i pravno problematičan kad dođe do stjecanja i prodaje udjela. S.R.
Katarina Pavlović i Natko Sertić (Deloitte): Startup ESOP u Hrvatskoj bio bi bolji za radnike
Katarina Pavlović, viša menadžerica u poreznom odjelu Deloittea i Natko Sertić, glavni partner u odjelu poreznoj i pravnog savjetovanja Deloittea u regiji kažu da se Porezna uprava nikad nije očitovala može li se ESOP primijeniti i na d.o.o.-e, a time i startupe. Imaju i zanimljivo opažanje o ESOP-u preko tvrtke u Hrvatskoj i vani. - Jedina razlika je da ako se dodjeljuju dionice hrvatskog društva, poslodavac je obveznik plaćanja poreza na dohodak po osnovi dodjele takvih dionica zaposleniku (20%+ prirez), dok je u slučaju dodjele dionica inozemnog društva sam zaposlenik obveznik plaćanja navedenog poreza u Hrvatskoj kao stjecatelj primitka izravno iz inozemstva - kažu u Deloitteu. B.I.
Petra Megla (KPMG): Zaboravlja se da 98% poduzeća čine d.o.o.-i
Petra Megla, direktorica u Poreznom odjelu KPMG-a Hrvatska navodi da se ESOP pokazao najefikasnijim načinom nagrađivanja zaposlenika, ali da je upitno koliko je unas porezno efikasan. I dok vani postoje porezne olakšice za ESOP, Hrvatska je tek lani spustila poreznu stopu za primitke, i to samo za d.d.-e, s oko 170 na oko 30 posto. - Idući važan korak bio bi objasniti porezni tretman za doo-e koji bi htjeli raditi slično i pri tome primijeniti isti, povoljniji porezni tretman - poziva Megla te podsjeća da doo-i čine 98 posto poslovnih subjekata. B.I.
Tomislav Pifar (Infobip): Najveći hrvatski startup ESOP ide preko Velike Britanije
Infobip je u ESOP krenuo 2017. preko svog pravnog sjedišta u Velikoj Britaniji rezerviravši 10 posto udjela za dijeljenje opcija na dionice zaposlenicima. Tomislav Pifar, voditelj Infobipova pravnog odjela kaže da su krajem 2021. to proširili na sve zaposlenike, sadašnje i buduće. - Svake godine rada zaposleniku se osigurava dio ukupnog dodijeljenog paketa opcijskih dionica. Oni ih aktiviraju nakon što se ispune određeni kriteriji, kao što je IPO te nakon isteka definiranog razdoblja od trenutka dodjele opcije - kaže Pifar. F. P.
Mate Rimac (Rimac grupa): Pet posto udjela u uspjehu začetnika hrvatske autoindustrije
Mate Rimac, osnivač Rimac grupe potvrdio nam je da su poduzeli sve predradnje za ESOP i da želi da svaki zaposlenik bude i suvlasnik tvrtke. Izdvojit će pet posto udjela za ESOP i dijeliti ESOP certifikat, svojevrsne virtualne dionice koje se pretvore u prave dionice kad se napravi IPO, a Rimac ga planira. - Želja nam je da imamo više nego dobre plaće koje omogućuju dobar životni standard našim zaposlenicima, a da si kroz ESOP mogu priuštiti veće investicije i životne želje koje se teško mogu financirati 'samo' plaćom - stoji u njegovu odgovoru. F. P.
Antonija Kapović (SPAN): Dokazali smo da je ESOP moguć i u IT-u, ali za dionička društva
Span je u rujnu 2021. na IPO-u prodao 578.200 dionica od čega su njih 49.000 kupili zaposlenici po povoljnijim uvjetima. Antonija Kapović, članica Uprave Spana kaže da su od početka željeli da spanovci imaju opciju sudjelovanja u vlasništvu. - Na ESOP možemo gledati i kao nagradu jer, uz određeni riziki, zaposlenici ostvaruju 25% dodatnih dionica tijekom tri godine, koje ujedno imaju pravo na dividendu - kaže Kapović. Oni slobodno raspolažu dionicama i mogu ih prodati kad žele, ali pogodnosti ostvaruju ako ih zadrže. Ako je to dulje od dvije godine ne plačaju porez na kapitalnu dobit od 10%. F. P.
**Veliko istraživanje o ESOP-u (radničkom dioničarstvu) u startupima u Hrvatskoj objavljeno je u novom broju magazina STARTUP REPORT 2022 Q2 kojeg možete preuzeti u digitalnoj verziji (PDF) i slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Discorda, LinkedIna, Slacka pa i maila.
BESPLATNO: Preuzimite novi broj magazina STARTUP REPORT 2022 Q2
