'Sezona se pokazala boljom od očekivanja, ali najesen nas čeka 300.000 nezaposlenih'

U velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke "Poslovna inteligencija", vodeće tvrtke za implementaciju analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u jugoistočnoj Europi, te izvršni direktor udruge Glas poduzetnika (UGP) govori o nastojanjima da Vlada uvaži njihove zahtjeve u prevladavanju posljedica korona-krize. Svih proteklih mjeseci udruga je izrazito aktivna i broji sve više članova.

Čeka li nas teška jesen? Kakva su vaša očekivanja?

- U pravu ste, očekujemo tešku jesen i zimu. Na svu sreću turizam će ipak donijeti određenu količinu prihoda, više nego što je većina očekivala, ako uzmemo u obzir da nema gotovo ništa organiziranih dolazaka preko putničkih agencija i zračnim prijevozom. Kritično su ugrožene putničke agencije, povremeni prijevoz putnika i kompletna event industrija koje će teško prije sljedećeg ljeta moći računati na bilo kakve konkretne prihode.

Sa završetkom turističke sezone i dolaskom jeseni i zime, možemo očekivati porast nezaposlenosti. Neki broj od 250 do 300 tisuća nezaposlenih na HZZ-u je realno očekivati, sve iznad toga bi značilo vrlo veliku krizu. Naravno, tu je i aspekt manjih priljeva državnog proračuna od PDV-a i drugih poreza. Hrvatska se ne može beskonačno zaduživati i morat će se raditi i rezovi u javnoj potrošnji.

Kao udruga istaknuli ste prioritete za bolju Hrvatsku. Jeste li zadovoljni odjekom u redovima vlasti koja bi ih trebala ostvariti?

- Pa nismo baš zadovoljni. Osim što je Vlada popustila pod našim pritiskom još u travnju i donijela vatrogasne mjere otpisa poreza i doprinosa za spašavanje radnih mjesta, ne vidimo nikakve konkretne korake koji su napravljeni od strane prošle ili sadašnje Vlade koji bi vodili prema suštinskim reformama.

Koje bi ključne poteze morala povući Vlada premijera Plenkovića?

- Mi smo u našem zahtjevu političkim strankama prije izbora imali šest točaka – poreznu reformu, ukidanje parafiskalnih nameta, smanjenje rashodovne strane proračuna i deuhljebizaciju, reformu pravosuđa, digitalizaciju i transparentnost javne uprave i reformu državnog inspektorata. Sve te stvari bi nova Vlada trebala realizirati čim prije.

Za sada je najavljeno smanjenje stopa poreza na dohodak od sljedeće godine i ukidanje nekakvih dogradonačelničkih pozicija, uglavnom kozmetika, ali ništa suštinski. Najbitniji rezultat mora biti promjena mentaliteta i smanjenje korupcije, birokracije i uhljebizma, koji vladaju Hrvatskom zadnjih desetljeća.

Mislite li da idu u dobrom smjeru sudeći po prvim najavama rada Vlade?

- Mislim da još ništa konkretno nije napravljeno da bi se moglo konkretno reći da se krenulo u dobrom smjeru. Na proslavi Dana domovinske zahvalnosti poslane su vrlo jasne poruke o tome da se potrebno okrenuti budućnosti. Nova ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je mandat počela s vrlo proaktivnom komunikacijom prema svim dionicima u turizmu, što je veliki pomak u odnosu na prethodnika. Kao i svaka Vlada, imaju pravo na 100 dana da se poslože, pa ćemo onda suditi, ali za sada konkretne reforme nisu još ni na vidiku.

Što će nam donijeti smanjivanje broja ministarstava i broja dužnosnika u lokalnoj samoupravi?

- Ovdje se radi o kozmetičkim zahvatima bez nekog konkretnog rezultata. Tri ministarstva su „nestala“ spajanjem, to znači samo tri ministarske plaće manje, broj pomoćnika i državnih tajnika ostaje isti, svi zaposlenici javne uprave ostaju na broju. U jedinicama lokalne samouprave se smanjuje broj zamjenika gradonačelnika i dužnosnika za 634 i ušteda će biti 100 milijuna kuna. Državni proračun troši 147 milijardi kuna godišnje, a jedinice lokalne samouprave još otprilike 18 milijardi, dakle radi se o uštedi od 0,06% godišnjeg proračuna.

Podatkovni znanstvenik UGP-a Nikola Strahija napravio je procjenu uštede koja se može ostvariti teritorijalnim preustrojem kada bi se broj gradova i općina smanjio na 126 i projekcija pokazuje uštedu od 1,3 milijarde kuna, dakle 13 puta više nego što je Vlada najavila u svojoj „reformi“.

Dakle, možemo zaključiti da će nam ove promjene donijeti malo dodatne prašine u očima, a Vlada će pričati da su napravili reformu i ostvarili uštede. Mi ćemo analizu raditi svake godine i siguran sam da će bacanje novaca u neodržive JLS-ove biti sve veće umjesto sve manje.

Prije parlamentarnih izbora uputili ste strankama na potpis zalog sa šest prijedloga. HDZ vam nije odgovorio. Kako to komentirate i što očekujete od onih koji su prihvatili taj zalog i čiji su članovi ušli u Sabor?

- Neodgovaranje HDZ-a nama znači da oni ne žele napraviti zahtjevane reforme. Iskreno, početak rada Sabora me razočarao. Zastupnici koalicije centra, Mosta i Domovinskog pokreta su podržali zahtjeve UGP-a za Hrvatsku 2.0, ali jedino su troje zastupnika centra u svojim prvim izlaganjima naglasak stavili na gospodarstvo i budućnost, dok su se drugi vrtjeli uglavnom oko prežvakanih tema iz prošlosti i svjetonazorskih pitanja.

S obzirom na to da HDZ u Saboru ima većinu uz podršku nacionalnih manjina, sljedeće četiri godine će Sabor imati dekorativnu ulogu u izglasavanju onoga što HDZ-ova većina želi izglasati. Bilo bi idealno da je neka od stranaka koja su podržale naše zahtjeve sudjelovala u sastavljanju vlade i uvjetovala realizaciju reformi, ali hrvatski glasači su odlučili drugačije.

Rad inspektora bolna je točka mnogih poduzetnika. Ima li pomaka u vašem zahtjevu o redefiniranju uloge Državnog inspektorata? Kakva su iskustva ovog ljeta?

- Nema nikakvog formalnog pomaka, ali se na terenu može primijetiti da se odnos inspektora prema poduzetnicima promijenio na bolje nakon incidenta iz travnja kada je neopravdano zatvoreno preko 30 restorana i nakon što je ta odluka povučena nakon velikog pritiska UGP-a.

Nadamo se da će takav odnos ostati trajan, da će se inspektorat i formalno transformirati u savjetodavno tijelo, a najbitnije je da se propisi koji su prebirokratizirani i zastarjeli pojednostave i moderniziraju, kako bi se olakšalo i poslovanje i nadzor.

Jedan od stalnih zahtjeva poduzetnika je i smanjivanje i ukidanje parafiskalnih nameta. Mislite li da će se to u cijelosti ikad ostvariti?

- Mi se zalažemo za porezni model u kojem se iz četiri glavna poreza (na dodanu vrijednost, na dohodak, na dobit i na imovinu) financiraju potrebe javnog sektora. U Hrvatskoj imamo slučaj da uz ta četiri poreza imamo više od 500 raznih drugih parafiskalnih nameta kojima se financiraju razni parafiskalni nametnici u šumama, vodama, komorama, zajednicama…

Naravno da te sve namete treba ukinuti, ali to su mjesta gdje političke stranke uhljebljuju svoje glasače i pouzdane kadrove i nije realno očekivati da će rezati granu na kojoj sjede. Ministar Horvat nam je prije nekoliko mjeseci na sastanku rekao da će u ovom mandatu članstvo u HGK postati dobrovoljno. Bio bi veliki pomak u mentalitetu hrvatskih političkih struktura kada bi članstvo u HGK, HOK i HTZ postalo dobrovoljno, ali moram priznati da sam skeptičan i prema tome.