Rezultati velikih tvrtki ukazuju da je BDP u 1. kvartalu blago porastao

Iako smo u drugoj polovici ožujka već živjeli u karanteni, Hrvatska se možda u prvom ovogodišnjem tromjesečju ipak izvukla s rastom gospodarstva.

Tvrde to ekonomisti s kojima smo razgovarali, a nagovještaj koliko-toliko pozitivnog rezultata na makrorazini u prvom kvartalu daju i podaci o poslovanju perjanica hrvatskoga gospodarstva, koje su prva tri ovogodišnja mjeseca ipak uspjele izvući s dobrim poslovnim rezultatima.

Ekonomisti upozoravaju da je u ovoj godini recesija sasvim izgledna s obzirom na to da će drugo tromjesečje obilježiti lockdown, treće ovisi o turističkoj sezoni, za koju je već sada jasno da će biti, neusporedivo slabija od prijašnjih, a četvrti kvartal pod velikim je znakom pitanja. No, u prvom tromjesečju, unatoč početku lockdowna, stvari se možda ipak nisu razvijale tako loše.

Prijelomni trenutak

- U prvom tromjesečju zasad očekujem rast hrvatskoga gospodarstva do 0,5 posto na godišnjoj razini. To je gotovo stagnacija - kaže Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena. Dodaje kako drugi i treći kvartal “sigurno neće biti u plusu” te da sve ukazuje na to da ćemo u ovoj godini, zbog koronakrize, imati snažan pad gospodarske aktivnosti, koji će, prema njezinim sadašnjim prognozama, iznositi 8,5 posto.

I makroekonomist Goran Šaravanja vjeruje da bi podaci za prvo tromjesečje ove godine ipak mogli pokazati određeni plus, iako vrlo mali. Ističe da su trendovi u eurozoni, koja je naš glavni vanjskotrgovinski partner, već u posljednjem lanjskom kvartalu doveli do stanovitog hlađenja hrvatskoga gospodarstva, posebno industrije, koja je u prvom ovogodišnjem kvaratlu potonula 4,2 posto u odnosu na lani.

- Vjerujem da se u prvom tromjesečju može očekivati gospodarski rast oko nule, možda čak i u blagom plusu - ističe Šaravanja.

Na razini godine u cjelini, Šaravanja očekuje dvoznamekasti pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, a najveći razlog za to je propast turističke sezone.

Malo je optimističnija Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koja kaže kako je ne bi iznenadilo da podaci za prvo tromjesečje pokažu i nešto veću stopu rasta, možda čak i do tri posto.

- Siječanj i veljača nisu bili loši, imali smo čak i nešto turizma. U ožujku su počeli problemi zbog koronavirusa, no ljudi su tada pohitali u trgovine stvarati zalihe. To će se sve odraziti na rast BDP-a u prvom tromjesečju - napominje Ivanov.

Ni Ivanov ne očekuje da će Hrvatska u ovoj godini izbjeći recesiju, no kaže da ne vjeruje u prognoze o padu hrvatskog BDP-a od 9.4 posto. Prema njezinim sadašnjim očekivanjima, pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj bi godini mogao iznositi oko pet posto, a ublažavanju pada trebala bi pomoći i obnova od nedavnog potresa. Ipak, puno će ovisiti o tome hoćemo li i što u ovoj godini uspjeti izvući od turizma.

- Treće tromjesečje u Hrvatskoj ne može funkcionirati bez turizma. Stoga treba kreirati mjere za turistički sektor i pokušati privući turiste iz zemalja kao što su Austrija i Češka, koje su uspješne u borbi s koronavirusom. I mi smo uspješni u tome: razmjerno smo sigurna zona i stekli smo dobar imidž u svijetu. Možemo se organizirati na način da preuzmemo identične mjere kakve ima Austrija i tako pokušati izvući barem nešto od sezone - poručuje Ivanov.

Tvrtke u plusu

Kada govorimo o prvom tromjesečju u cjelini, vrijedi spomenuti kako podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u odnosu na isti lanjski kvartal bio veći za 0,9 posto. No, u ožujaku je realni pad prometa u trgovini na malo bio čak 7 posto u odnosu na isti mjesec lani. To je, ocjenjuju u HGK, najbrži pad u maloprodaji još od siječnja 2010. godine. Velike tvrtke poput Atlantic grupe, Podravke, Adris Grupe, Kraš Grupe, Badela 1962., AD Plastika, Končar Grupe ili Ericsson Nikole Tesle zabilježili su rast prihoda, a većina i rast dobiti.