U sjeni najveće ekonomske i zdravstvene krize od Velike depresije dvije velike kompanije pripremaju najveće spajanje u povijesti farmaceutske industrije. AstraZeneca i nešto manji Gilead Sciences, ako dođe do dogovora, zajedno bi tvorili novog farmaceutskog giganta vrijednog (prema sadašnjim valuacijama) oko 240 milijardi dolara. S obzirom da najveći dio kompanija odgađa velike poslove zbog neizvjesnosti uzrokovane COVID-19 pandemijom, izgleda da je u farmaceutici stanje koje bi mogli nazvati 'business as usual'.
I AstraZeneca i Gilead dosta dobro stoje kad su u pitanju rješenja za COVID-19 zarazu. AstraZeneca jedna je od bržih kompanija u utrci za razvoj eksperimentalnih vakcina za koronavirus, dok je Gilead u zadnje vrijeme najviše spominjan u medijima zbog toga što je proizvođač jedinog lijeka odobrenog u SAD-u za tretman oboljelih od COVID-19 zaraze. Inače, remdesivir, koji proizvodi Gilead, vrlo je skup lijek (tretman kod COVID-19 stoji oko 4500 dolara), a kompanija javno komunicira kako na tom lijeku neće puno zaraditi. Procjenjuje se kako se radi o mogućem prihodu od 7,7 milijardi dolara. Gilead je jedan od najuspješnijih proizvođača antiviralnih lijekova u novijoj povijesti. Osnovan je 1987., a proslavili su se velikim unapređenjem terapije za HIV tako što su brojne lijekove uspjeli upakirati u jednu dnevnu pilulu. Od njihovih drugih velikih uspjeha, valja spomenuti Sovaldi, revolucionarni lijek za hepatitis C virus. Navodno pripremaju i novi veliki lijek za tretman masne jetre.
Iako su obje kompanije trenutačno vrlo angažirane u traženju rješenja za COVID-19 u njihovim portfeljima ipak nema prevelikog poklapanja. AstraZeneca poznata je po tome što su kroz godine među velikim farmaceutskim kompanijama najviše napravili na povećanju učinkovitosti istraživanja i razvoja novih lijekova, te dobro kapitaliziraju nove terapije, ali investitori nisu previše zadovoljni onim što vide u cash-flowu kompanije. U zadnjem vjerojatno leži ambicija spajanja s Gileadom.
AstraZeneca je nastala 1999. spajanjem švedske Astre i britanske Zenece. Složena imena poput GlaxoSmithKline ili Bfistol-Myers Squibba govore o trendu spajanja velikih u farmaceutskoj industriji, dok su Pfizer i Sanofi rasli serijski preuzimajući druge, manje kompanije.
Preporuke za dnevno štivo:
Berthub: Zašto su T-stanice važne kad je u pitanju COVID-19
The Washington Post: Zašto je broj slučajeva zaraze u Europi smanjuje nakon ukidanja lockdowna?