Sabor je na sjednici 7. travnja usvojio drugi paket mjera za pomoć gospodarstvu. Među njima i izmjene i dopune Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi, pružanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti. Vlada je već ranije dopunila i dvije uredbe, a sve s ciljem financijskog rasterećenja turističkog sektora i mogućnosti brzog donošenja odluka.
Također treba podržati i mjere što ih predlaže Udruženje marina HGK u pogledu ne samo trenutnog spasa nautičkog turizma, već i njegovog daljnjeg razvoja. Prema izjavi predsjednika Udruženja marina Seana Lisjaka, trebalo bi hitno omogućiti potpore radnicima i oslobađanje marina od plaćanja koncesijske naknade za pomorsko dobro za 2021. godinu koja dospijeva na naplatu ove godine.
Biograd Boat Show 2018.
Naime, ovim mjerama već su obuhvaćene druge djelatnosti i usporedive koncesijske naknade za turističko zemljište, ali ih marine ne mogu koristiti. Također se ponovno traži da se djelatnost marina uvrsti u sektor turizma i da se smanjenjem PDV-a na 13 posto izjednači s drugim srodnim turističkim djelatnostima. To će među ostalim omogućiti povećanje broja vezova i smanjenje njihove cijene što će pogodovati i čarteru. Jer, kaže Lisjak, marine se nalaze pod snažnim pritiskom čarter tvrtki čija flota sada beskorisno stoji, te one traže pomoć od marina budući da se već susreću s problemom likvidnosti.
Sva ta nastojanja i Ministarstva turizma i Vlade, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore jasna su i usmjerena k zajedničkom cilju: stvaranje uvjeta za spas i hitan oporavak cjelokupnog turizma kao jedne od glavnih hrvatskih gospodarskih grana, u kojoj nautički turizam ima vrlo značajan udio. Pritom navedimo samo statistički podatak da prosjek dnevne potrošnje nautičara iznosi 126 eura, što je 40 posto više od prosjeka dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj. I da trenutno u 70-tak hrvatskih luka nautičkog turizma miruje oko 10 000 brodova na stalnom vezu plus najveća čarter flota na svijetu od blizu 4 500 plovila.
llustracija
Kako ih što prije pokrenuti?
Uz ove sistemske mjere, već se sada puno toga na praktičnom planu može poduzeti da unatoč korona krizi nautički turizam, dakle i marine i čarter, vrlo brzo zaživi. Jer, od svih oblika odmora na moru, s izuzetkom vikendaša, nautički turizam ima najviše šanse za brz oporavak upravo zbog svoje specifičnosti. Naime, nautičari mogu pa čak i žele živjeti autonomno, izolirano. Njihovi brodovi, vlastiti ili unajmljeni, ploveći su domovi opremljeni suvremenom kuhinjom sa mnogo prostora za čuvanje zaliha hrane i pića. Imaju spavaonice s udobnim posteljama, salon s TV-om i pristupom internetu, imaju toalete i tuš kabine s posebnim spremnicima za tzv. crne otpadne vode...
Upravo zato su i izabrali takav način života i odmora. Jer, osim užitka u moru i plovidbi brod im omogućuje bijeg od gradske vreve, buke, stresa i prenapučenih mjesta. Oni plove i žive na svojim brodovima u malim homogenim zajednicama poput obitelji, a najčešće to i jesu obitelji. I zato ih gotovo 70 posto (statistički podatak) dolazi automobilom, 13 ih posto dolazi plovilom na kojem borave, a ostali dolaze ostalim oblicima javnog prijevoza, pretežno avionom.
Biograd, ilustracija
Kako rekosmo, nautičari vole skrovite uvale i mirna sidrišta. Ovdje izolacija može biti potpuna. Ako i ima više brodova na sidru ili na bovama toliko su udaljeni jedan od drugoga da se to može smatrati uvjetom za izolaciju. U tom slučaju kontakt s kopnom ili drugim brodom treba izbjegavati. Na kopno ne trebaju ni ići, jer u najvećem broju tih uvala, uz obvezu preuzimanje brodskog otpada, moguća je i dostava hrane, pića, voća povrća i ostalih živežnih namirnica. Osim toga postoje servisi za pomoć ne samo u nevolji već i dobavi potrepština, poput službi EmergenSea i HelpSea, koji pružaju usluge uz naplatu.
Naravno, nautičari posebno vole i komfor naše marine. U njenoj sigurnosti ostavljaju brodove kada se moraju vratiti kući. U marinu se sklone kada zaprijete bure i nevere. U njoj vežu brod kada se zažele "civilizacije". A u svijetu je poznato da hrvatske marine nisu samo privezišta i parkirališta, već da nautičar u gotovo svakoj marini ili u njenoj neposrednoj blizini može naći sve što mu naš Jadran pruža kroz gostoljublje, gastro užitke, razonodu, zabavu i razne druge sadržaje. Naše marine djeluju poput svakog dobro organiziranog naselja pa je u njima je moguće uspostaviti i najpotrebniji model ponašanja u uvjetima korona virusa.
Nabrojali smo sve argumente koji uvjerljivo govore o tome kako je nautički turizam "najzreliji" da zaživi relativno lako i brzo. Ali sada dolazimo do ključnog preduvjeta u kojem je puno medicine, dosta organizacije i nešto birokracije. I tu je sad na potezu Europska unija. Da djeluje kao zajednica, a ne kao skup izoliranih i u svoje granice začahurenih država. Jer bez koordiniranog djelovanja Unije svaki je turizam - pa i nautički - čisti Science Fiction. Kao i nepostojanje zajedničke strategije u borbi protiv zaraze, što je upravo izbija na vidjelo.
Suvremenoj medicinskoj znanosti valjda će biti dovoljno vremena da u iduća dva mjeseca unaprijedi brzu dijagnostiku zaraze korona virusom i da tako trenutno odijeli zdrave od bolesnih. Potom bi za odlazak na odmor (u ovom je slučaju riječ samo o nautičarima) zdravi trebali dobiti zdravstveni list s datumom polaska. Marina bi na ime vlasnika broda poslala potvrdu da u toj marini ima na vezu brod, a vlasnik bi sastavio listu posade koja trenutno s njim putuje na odmor. Na isti način potvrdu bi izdavale i čarter agencije najmoprimcu broda, a on bi sastavio svoju listu posade. Na odmor se putuje osobnim automobilom. Među državama koje insistiraju na zatvorenim granicama treba u tu svrhu uspostaviti zdravstvene i prometne koridore, uz dodatnu kontrolu putnika termalnim kamerama. To je onda uvjet da o prijelazu granica država i gradova nije odlučujuća samo putovnica i osobna iskaznica, već i zdravstvena iskaznica, odnosno zdravstvena potvrda.
I tu su se stekli neki osnovni uvjeti da se uz odgovarajuća organizacijska rješenja prvi nautički gosti, barem oni iz Austrije i Njemačke koji su nam najbrojniji, pojave vrlo brzo. Ne baš za Uskrs, kada inače počinje službena nautička (pred)sezona, ali do početka lipnja sasvim sigurno. Jer nema panike, vlasnici ne otkazuju ugovore o vezu - kamo bi s brodovima, a što se tiče bukinga čarter brodova ljudi se nadaju i jedva čekaju.
Ilustracija
A na našim je turističkim djelatnicima, marinama i čarter agencijama je da nautičare dočekaju organizirano i potpuno spremno. Velika prednost Hrvatske je to što se zahvaljujući sadašnjim mjerama vrlo uspješno nosi sa zarazom i zna se da je po tome među najuspješnijima na svijetu. Posebno je značajno da upravo Istarska i Primorsko-goranska županija, gdje imamo 20-tak većih i manjih marina, u posljednje vrijeme nemaju rast oboljelih. Važno je da se poštivanjem zaštitnih mjera to postigne i u ostalim županijama.
Gost pri dolasku na mjesto odmora pokazuje svoju zdravstvenu potvrdu i potpisuje izjavu da u cijelosti prihvaća mjere suzbijanja zaraze korona virusom, što uključuje i eventualnu karantenu. Cilj je dovesti zdravog gosta i omogućiti mu da uživa u moru i odmoru, i da ostane zdrav.
Zajedno s otvaranjem "kanala" za nautički turizam, mogu ići i drugi "izolacijski" oblici turizma, kao što su smještaj u malim hotelima i pogodnim apartmanima. Za pretpostaviti je da na sličan način kao nautički turizam i smještaj na brodovima mogu, vjerojatno u smanjenom i jako modificiranom obliku, funkcionirati i pojedini kampovi sa šatorima i kamp kućicama. Jer kod svakog od tih oblika turizma dok traje pandemija valja isključiti kolektivno kupanje na plažama. Tu su u prednosti opet nautičari, koji mogu isploviti i kupati se na osami.
Istina, u svim tim idejama ima dosta pretpostavki i mnogo je toga "ako" i "da bi", ali nije nemoguće ostvariti. Jer, ako nećemo djelovati proaktivno i progresivno, već samo slušati crne prognoze, to će nam se i dogoditi.
Organizacija marine u doba korone
Svojevrsni test života nautičara u marini u ovo doba korone već je u tijeku. Trenutno u nekim našim marina ima nautičara koji su ostali zatečeni i zatočeni na svojim brodovima. I žive kao i ostali mještani. Prijavili su nadležnima mjesto prebivališta, poštuju apel "ostani doma", drže se svih mjera kriznih stožera za sprječavanja širenja zaraze.
Naravno, ako proradi "turistički kanal", svaka marina će znati kako se najbolje organizirati. Evo samo nekih ideja za takvu organizaciju.
Primjerice, kod korištenja toaletnog prostora može se uvesti sustav korištenja sanitarija po principu jedan po jedan ili posada po posada (obitelj po obitelj), uz obavezni dezinfekciju između korisnika.
Što se tiče opskrbe hranom, dovoljno je da u šoping sa svakog broda krene jedan član posade. Organizirati službu supply to the boat zapošljavanjem dostavljača/poslužitelja tako da bi gost putem neke aplikacije preko marine mogao naručiti hranu, piće, namirnice, lijekove ...
Najlogičnije je rješenje da restoran u marini uvede ponudu dostave doručka/ručka/večere na brod. Turisti iz europskih zemalja vjerojatno već na svojim mobitelima imaju aplikacije Glovo i Wolt za dostavu hrane, kao i naši ljudi posebno u ovim uvjetima korona krize. Pa tamo gdje nema marinskog restorana, vjerojatno se tim aplikacijama iz europskih gradova na sličan način može naručivati dostava hrane iz restorana u mjestima blizu marine.
Zanimljiva je i mogućnost uvođenja servisa rent-a-chef. Kuhar može na poziv doći na brod i pripremiti neko posebno jelo. Ne mora to biti ništa prigodno, već priprema nekoliko jela koja se mogu koristi i drugi dan. Inače, profesionalni kuhari, osim što moraju imati sanitarnu knjižicu sada imaju i potvrdu da nisu nositelji korone.
Prilika je to i za OPG-ove koje su u dosegu marine – s ponudom domaće, fine, svježe i zdrave hrane: vrhunskim mesnim i mliječnim proizvodima, svježim povrćem i voćem, ribom, vinom, maslinovim uljem, medom ... Marine i inače imaju na recepcijama promo-letke, a sada bi u suradnji s turističkim društvima mogle postaviti takve informacije i na svoje web stranice. To se odnosi i na dostavu hrane iz OPG-ova na brod, i na posjet u malim skupinama takvim OPG-ovima, na biciklističke i pješačke izlete.
Naravno, svaka će marina napraviti vlastiti "kućni red", već prema prilikama, te će o njima putem interneta ili na upit obavijestiti svakog gosta na stalnom vezu, kao i onog koji je u tranzitu.
I svakako treba u govoru s županijskim kriznim stožerom predvidjeti postupak u slučaju pojave korona virusa. Da li gat za izolaciju, da li cijeli brod ili samo posada, da li u karantenu ili samoizolaciju ...