Nekoć su rudari, kako bi otkrili prisutnost metana, plina bez boje i mirisa, koristili kanarince koji su osjetljivi na vrlo niske koncentracije metana u rudničkoj atmosferi i kada bi njihov cvrkut utihnuo, bilo bi to upozorenje na moguću eksploziju i katastrofe.
Jednako tako postoje i neki niskoprofilni gospodarski trendovi i indikatori koji ne stvaraju preveliku javnu buku jer nisu alarmantni na prvi pogled, ali ako ih se previdi, mogu dovesti do naknadnih velikih socijalnih eksplozija. Početak takvih mogućih negativnih trendova jest najavljeno usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva u 2020. na 2,6 posto i 2,4 posto u 2021. i 2022., a koje je nakon niza drugih institucija potvrdila i Svjetska banka. Pritom je Hrvatska narodna banka u novoj publikaciji “Makroekonomska kretanja i prognoze” predvidjela da će rast zaposlenosti (prema metodi Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje) u 2020. biti najmanji od izlaska iz recesije. Tako bi rast zaposlenosti trebao u 2020. biti na razini od 1,8 posto, dok je zadnje dvije godine rast iznosio 2,3 posto, a dvije godine prije toga 1,9 posto.
Da dolazi do neke vrste “zasićenja” na tržištu rada dodatno je potvrdio i OVI indeks Ekonomskog instituta (indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta) prema kojem je broj objavljenih online oglasa tijekom cijele 2019. nešto manji u odnosu na 2018., za 1,6 posto. To je, ustvrdili su, prvi put da je zabilježen pad OVI indeksa na godišnjoj razini nakon krizne 2010., što sugerira ili da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika. Uz to, u 2020. će trend rasta plaća poviše rasta produktivnosti, započet 2017., biti najizraženiji u te četiri godine. Eto, kanarinac je svoje odcvrkutao.