Kraj je poslovne i kalendarske godine. Prošle smo se godine u ovo vrijeme družili s obitelji i prijateljima, nazdravljali poslovnim partnerima i s nestrpljenjem očekivali 2020. za koju smo već bili usvojili poslovne planove i strategije. Sanjali smo o novim pogonima, strojevima, preuzimanjima, spajanjima, novim proizvodima, tržištima, projektima. Stopa nezaposlenosti iznosila je svega 6,6%, stopu zaposlenosti po ILO metodi smo podigli na 47,7%, dug opće države iznosio je prihvatljivih 73,2% u odnosu na društveni bruto proizvod, a ekonomija je realno rasla za 2,9% u odnosu na prethodnu godinu. Sjećam se također da je u tom prosincu 2019. godine naša društvena zbilja i dalje bila kontaminirana bezidejnim povijesno-ideološkim diskusijama, nereformiranim zdravstvenim sustavom i javnom upravom, i skromnim izdvajanjima za kulturu i umjetnost. Ipak, činilo se da smo nekako počeli izlaziti iz limba. Na poslovnoj sceni stasali su neki novi talenti, a poduzetnički horizonti dobivali su drugačiju širinu i estetiku koju je intonirao ICT sektor.
I onda se dogodila pandemijska 2020. godina. COVID-19 izmijenio je brže nego bilo koja briselska direktiva ili odluka dioničara način na koji živimo, poslujemo i planiramo. Ono što stricto sensu jesmo, društvena bića, morali smo većim dijelom odbaciti, i kreirati neke nove modele poslovnog komuniciranja te pronaći nove puteve do naših kupaca i poslovnih partnera. Društveno-sociološkim posljedicama ove pandemijske krize bave se neke druge znanstvene discipline. Gospodarsko pak okupira tema kako u ovom kriznom razdoblju osigurati dovoljno likvidnosti za operativno poslovanje, ali i za ostvarenje svega onoga bez čega će poslovni modeli postupno atrofirati: investicije, razvoj novih proizvoda, potencijalna preuzimanja i spajanja.
U medijskom prostoru eho raznih poruka o tome kako financirati poslovanje gotovo svakodnevno dolazi do nas, ostavljajući nas u nedoumici. COVID krediti za likvidnost, posebno kreirane kreditne linije HBOR-a, sredstva iz EU fondova, komercijalni krediti poslovnih banaka, tržište kapitala. Koji put izabrati? Kako definirati vrstu i model povoljnog i optimalnog financiranja za našu kompaniju? Dvojbu možemo reducirati na pitanje trebamo li financirati potrebe kompanije za kapitalom putem kreditnih linija financijskih institucija ili pak izlaskom na tržište kapitala – preciznije, prepuštanjem dijela vlasništva kompanije investitorima. U sjajnom istraživačkom radu Ane Martinis i Igora Ljubaja iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske Narodne Banke utvrđeno je kako je otprilike trećina duga hrvatskih tvrtki neodrživa. Također je empirijski potvrđeno kako prekomjerni dug direktno utječe na investicijsku aktivnost kompanija i to na način da tvrtke s krivo strukturiranim dugom značajno smanjuju investicije. Pretpostavka je dakle da je više od trideset posto hrvatskog korporativnog sektora prezaduženo i da, posljedično, smanjuje investicije. Takve kompanije neće moći pratiti sve kompleksnije zahtjeve tržišta i neizbježno će gubiti korak s fleksibilnim i dinamičnim kompanijama čije su bilance kvalitetnije strukturirane. Pojednostavljeno: prezadužene kompanije su nekonkurentne i postupno će se gasiti, ako se bilančno ne restrukturiraju.
Kako što kvalitetnije restrukturirati postojeći dug i/ili osigurati dodatni financijski okvir potreban za realizaciju kapitalnih investicija i operativnog rasta? Živimo u vremenu nezapamćene monetarne ekspanzije. Novca ima puno i nikada nije bio jeftiniji, no to ne znači da se do njega jednostavno i bezuvjetno dolazi. Puteva do novca je mnogo. No neke su ulice slijepe ili pak nedovoljno osvijetljene. Stoga je moj prvi izbor tržište kapitala.
Tržište kapitala kao novi izvor financiranja
Ako je operativni rezultat vaše kompanije (EBITDA) pet ili više puta manji od iznosa konsolidiranog duga Vi samo mislite da ste vlasnici. Na žalost niste. Vlasnici vaše kompanije zapravo su vjerovnici. Preciznije, banke i dobavljači. Činjenica da ste u knjizi poslovnih udjela ili pri Središnjem Klirinškom Depozitarnom Društvu upisani kao jedini ili većinski vlasnik čista je i nepatvorena mimikrija. Velik broj vaših nekretnina već je opterećen upisanim zalozima poslovnih banaka, nekima od njih potpisali ste i osobna jamstva i pozitivan novčani tijek pod konstantnim je pritiskom. Ne uspijevate kreirati izvore financiranja za nove investicije i obrtni kapital ali još uvijek imate proizvod, tržište, ostvarujete održive margine i bilježite rast poslovnih prihoda. Grubo zvuči ali ovisite o dobroj volji „bijelih ovratnika“. Upravo za Vas odgovor je tržište kapitala. Ako pak niste prezaduženi kao u gore opisanom slučaju, ostvarujete pozitivan operativni rezultat, bilježite rast poslovnih prihoda, i imate velike snove - i za vas je tržište kapitala kao izvor financiranja. Ne želite rasti sporo i postupno. Imate ideju, znate kako, znate gdje, znate s kim i u kojem roku. Ne želite stagnirati u poslovnim prihodima i skrivati se pod skutima lažnog konformizma već putem kombinacije organskog rasta i akvizicija želite postati neprikosnoveni tržišni lider – idealni ste kandidat za tržište kapitala.
Kako najefikasnije doći do financiranja putem tržišta kapitala?
1. Angažirajte neovisnog i stručnog revizora i revidirajte temeljna financijska izvješća. Ključno je dobiti realnu sliku o vlastitom poslovanju. Upravo takva, elementarna poslovna dijagnostika, odgovorit će na brojna pitanja i ukazati na mane ali i potencijale koje skriva Vaš poslovni model.
2. Izradite realan 1-3-5 poslovni plan. Jednogodišnji, trogodišnji i petogodišnji plan jasno će komunicirati Vaše kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Kroz njega će se prepoznati gdje idete, s kojim resursima i u kojem roku želite stići na designiranu destinaciju.
3. Realno procijenite potrebe za financiranjem. Budite jasni oko namjene sredstava i dovedite u vezu poslovne ciljeve s razinom potrebnih sredstava. Budite konkretni. Svaki trošak ili investicija moraju imati realnu poveznicu s prihodovnom stranom računa dobiti i gubitka.
4. Napravite kratku prezentaciju što je to što nudite potencijalnim investitorima. Peter Thiel je na jednom privatnom druženju u sjevernoj Kaliforniji rekao kako smatra da je prikupljanje kapitala najveća umjetnost u poduzetništvu. Zainteresirati investitore nije jednostavno. U prijedlozima budite realni ali i ambiciozni. Stope povrata na investirani kapital moraju biti usklađene s tržišnom pozicijom kompanije i njenim potencijalom.
5. Ne tražite novac na sebe. „Cash out“ u fazi u kojoj je dug kompanije veći od pet EBITDA nije realnost. I ako nemate duga, investitori nikada nisu sretni kada isplaćuju vlasnike. Predložite da investitori ulože novac u kompaniju, kapitalno je ojačaju i kreiraju dodanu vrijednost za Vas kao trenutne vlasnike i njih kao investitore. U budućnosti će te profitirati i Vi i vaši investitori.
6. Kontaktirajte HANFA-u i Zagrebačku burzu. U obje institucije rade kompetentni profesionalci koji imaju odgovore na sva regulatorna pitanja ali i više od toga. Za korporativne akcije kojima se prikuplja kapital manji od šezdeset milijuna kuna više nije potreban niti Prospekt. Dovoljan je Informacijski Memorandum o čijem sadržaju i izazovima prilikom sastavljanja i HANFA i Zagrebačka burza nude sve odgovore.
7. Izaberite kvalitetan odvjetnički ured s iskustvom u korporativnim transakcijama da Vam pomogne u procesu. U Hrvatskoj postoji niz iznimnih pravnih savjetnika koji će Vam omogućiti da kroz proces prođete sigurno i bez pravnih rizika.
Kada je banka bolji izvor financiranja od tržišta kapitala?
Niste prezaduženi (konsolidirani dug kompanije manji je od četiri EBITDA-e) i za ostvarenje strateških ciljeva ne trebate velike kapitalne investicije niti obrtni kapital? Vaši prihodi rastu stopom koja je veća od 20% godišnje i nemilice uzimate tržišni udio konkurenciji? Za Vas je vjerojatno preskupo žrtvovati dio vlasništva da bi došli do kapitala potrebnog za nastavak poslovnog rasta. Prosječne kamatne stope u korporativnom sektoru u Republici Hrvatskoj pale su ispod 3% na godišnjoj razini a neke kompanije koje zbog visokog standarda korporativnog upravljanja i dobrih poslovnih rezultata uspijevaju izdati obveznice čiji je godišnji prinos ispod 1%. Novac je jeftin. Ako imate povjerenje poslovnih banaka, ako rastete agresivno i imate jasnu viziju i stabilan poslovni model, jeftinije se zadužiti nego žrtvovati dio vlasništva. Za razliku od investitora, poslovne banke neće tražiti mjesto u upravi ili nadzornom odboru, neće se miješati u operativno poslovanje i neće minuciozno skicirati Vaš poslovni plan. Drugim riječima: ako znate što radite, niste prezaduženi, rastete dvoznamenkastim stopama i u prihodima i u tržišnom udjelu i ne trebaju vam velike kapitalne investicije za ostvarenje poslovnih ciljeva – dug je jeftiniji od prepuštanja dijela vlasništva.
Optimalno rješenje
Za kompaniju bilo koje veličine i poslovne strategije, poželjni amalgam predstavlja financiranje putem tržišta kapitala ali i aranžman s poslovnim bankama. Prepuštanje dijela vlasništva investitorima putem povećanja temeljnog kapitala kapitalno će ojačati kompaniju. Dobivena sredstva mogu se koristiti za realizaciju investicijskih planova, osvajanje novih tržišta, ulaganja u ljudske resurse te istraživanje i razvoj. Dio prikupljenog kapitala često se koristi i za razduživanje kako bi se uravnotežila bilanca te ojačao novčani tijek kompanije. Ulazak novih investitora te pravila uređenog tržišta kapitala učinit će procese u vašim kompanijama kvalitetnijim i efikasnijim. Razina korporativnog upravljanja značajno će se podići a poslovanje učiniti transparentnim i atraktivnim za buduće ulagače. Daljnji poslovni rast možete financirati kreditnim aranžmanima s komercijalnim bankama. Kapitalno restrukturirani bit ćete dugoročno atraktivan klijent koji će postizati niske efektivne kamatne stope i imati uvijek dostatnu likvidnost koja je potrebna za svaki agresivni rast prihoda. U kombinaciji prepuštanja dijela vlasništva investitorima te financiranja putem poslovnih banaka vjerojatno ćete uspjeti zadržati kontrolni vlasnički paket a istovremeno osigurati visoke standarde korporativnog upravljanja te dostatne izvore kapitala koji će podržati projicirani poslovni rast.