Predsjednik Uprave vinkovačkog Dilja Dražen Ivezić, vlasnik donjostubičkog Salvusa Teodor Švaljek i direktor koprivničkog Kadinga Domagoj Brlošić, menadžeri su godine u izboru Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) za 2021. godinu. Ivezić je najbolji menadžer u konkurenciji velikih poduzeća, Švaljek u kategoriji srednjih, a Brlošić malih tvrtki.
- Dražen Ivezić vodi Dilj od 2013. i u proteklom je razdoblju stabilizirao poslovanje te tvrtke, povećavao njezinu zaposlenost i izvoz unatoč kriznim vremenima koja su pratila cjelokupno gospodarstvo i građevinsku industriju dio koje je Dilj – navodi se u obrazloženju stručnog žirija CROME na čijem je čelu Ana Soldo.
Iz njenih je ruku predsjednik Uprave Dilja danas i primio nagradu u zagrebačkom hotelu Esplanade na svečanosti proglašenja dobitnika nagrada CROME u ukupno osam kategorija. Osim spomenutih kategorija, proglašeni su i najbolji mladi menadžeri, Ines Jurković iz osječke tvrtke COBE i Miran Stuhne (Stuhne alati iz Pregrade), najbolji projektni menadžer za 2021. je Marko Kolar iz Rasca (Kalinovac), najbolji menadžer u podružnicama inozemnih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj je Boris Vrdoljak (S+B Systemtechnik iz Dugopolja), poduzetnik godine je Neb Chupin iz Hermes Internationala s sjedištem u Sračincu kod Varaždina, dok je dugogodišnji predsjednik Uprave Stražaplastike d.d. iz Huma na Sutli Josip Grilec ovogodišnji dobitnik CROME za životno djelo.
- Nisam ni sanjao da ću jednog dana dobiti jednu ovako renomiranu nagradu, ali to je potvrda da smo u Stražaplastici dobro radili svih ovih godina – poručio je Josip Grilec nakon preuzimanja nagrade. Grilec je istaknuo da se na čelu Stražaplastike nalazi od 2006. te da je tvrtka do s njim i njegovim timom na čelu do danas uspješno prebrodila dvije krize, svjetsku financijsku 2009. i aktualnu postpandemijsku.
'Održivi leadership'
Upravo je leadership u kriznim vremenima bila tema panela koji je prethodio proglašenju menadžera godine na skupu CROME u Esplanadi. U panelu pod nazivom 'Održivi leadership u doba pandemije' su sudjelovali savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, bivša predsjednica Uprave Euroherc Osiguranja Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Wiener Osiguranja Jasminka Horvat Martinović i vlasnik poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić koji je otvorio raspravu tezom kako leadership nema učinka ako mu je okruženje demokratsko gdje, istaknuo je, svi odlučuju o svemu.
- Znam da se ovo što ću reći neće mnogima svidjeti, ali nema napretka gdje svi odlučuju o svemu, gdje se odluke donose preglasavanjem, kao u demokraciji. Odluke moraju donositi oni koji imaju znanja, kompetencije, uspjeh iza sebe i odlučnost da te odluke provode – ustvrdio je Gabrić, potvrdivši na inzistiranje moderatora panela Mislava Togonala kako se zalaže za 'neku vrst prosvijećenog apsolutizma'. Komentirajući Gabrićev istup Velibor Mačkić ustvrdio je kako se autoritarnim modelima upravljanja u nekim povijesnim razdobljima napravio pomak, navevši primjer vladavinu Tita u Jugoslaviji i premijera Leeija u Singapuru, ali, istaknuo je savjetnik predsjednika Republike, to nije recept za suvremeni svijet.
- Zanima me gospodine Mačkiću gdje biste se vi sa svojim kompetencijama zaposlili da niste u javnom sektoru? - reagirao je na Mačkićeve tvrdnje Nikica Gabrić, na što mu je savjetnik predsjednika Republike odgovorio da je nakon svršetka školovanja imao ponude iz privatnog financijskog sektora.
- Odbio sam ponudu iz privatnog sektora, a što se tiče leadershipa možete ga imati ili nemati i u privatnom i u javnom sektoru, mada mislim da su podjele na privatni i javni sektor stupidne, njima barataju oni koji, ili nemaju pojma o ekonomiji, ili su ostrašćeni – ustvrdio je Mačkić.
'Lideri se rađaju'
Uključivši se u panel bivši predsjednik CROME Vladimir Ferdelji izrazio je uvjerenje kako se lideri rađaju, ali ne mogu, dodao je, postati to što jesu bez edukacije i prakse.
- Podsjetio bih da je osnivač naše prve škole za menadžment profesor Sikavica svojedobno izjavio da su od 600 menadžera koliko ih je iškolovao, samo njih pet zaista pravi menadžeri. Rezultat je da ovom državom upravljaju nekompetentni, a kompetentni imaju zadaću objasniti zašto nam ne ide – kazao je Ferdelji, na što se Nikica Gabrić nadovezao tvrdnjom da Hrvatskoj nasušno nedostaje oko 3000 stručnjaka koji bi upravljali procesima u zemlji. Hrvatska je, naveo je vlasnik 'Svjetlosti', trebala od 1990. svake godine slati 100 svojih najboljih studenata na prestižna sveučilišta u svijetu.
- U svakog od njih uložila bi 100 tisuća eura i danas bi za uloženih nekoliko milijuna eura imali kadrove koji znaju upravljati ovom državom – ustvrdio je Gabrić.
Ministar Ćorić komentirao je kako su Gabrićeve ocjene posljedica frustracije situacijom u našem društvu.
- Kada govorimo o politici Vlade koje sam dio, ono što smatram najvažnijim našim pokušajem i zaokretom jest da se napokon počnemo baviti onima koji su uspješni, koji su lideri, odnosno da im pomognemo da budu još uspješniji, a ne da se stalno bavimo problemima – ustvrdio je Ćorić, složivši se s Mačkićem da se liderstvo može pokazati i u javnom sektoru. Velibor Mačkić iznio je uvjerenje kako je pravi lider u službi ideje.
- Ja sam socijaldemokrat po uvjerenju i u službi sam te ideje. Socijaldemokracija u ekonomiji znači da sve treba biti u službi povećanja zaposlenosti. Sve drugo je sporedno. Ako promatramo zašto u Hrvatskoj ne možemo postići taj cilj, onda je to zbog toga što nudimo nekonkurentne proizvode i usluge. Samo je pitanje da li smo nekonkurentni zbog cijena naših proizvoda i usluga, ili smo nekonkurentni per se, zbog nas samih – komentirao je Mačkić.
Kriza kao 'stres test'
U osvrtu na aktualnu globalnu krizu sudionici panela složili su se da je riječ o stres testu iz kojeg će oni koji su kvalitetni izaći još jači. Vladimir Ferdelji ustvrdio je kako se ne radi o krizi nego o, kazao je, 'krizici' jer su hrvatski menadžeri ranih devedesetih iskusili inflaciju od preko 1000 posto i deflaciju veću od 20 posto.
Ministar Ćorić poručio je kako će Vlada, nakon odluke o zamrzavanju cijena goriva, biti u stanju odgovoriti i na mogući scenarij da lanci benzinskih crpki počnu nuditi premium goriva na cijene kojih nije stavljena zabrana poskupljenja pod izlikom da nemaju dovoljno tzv. baznih goriva kojima su zamrznute cijene.
- Država ima zaliha baznih goriva za tromjesečno razdoblje, bit ćemo kadri reagirati na sve izazove – kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Zaiskrilo između Ćorića i Mačkića
Iako je odluku Vlade o zamrzavanju cijena goriva označio kao dobrodošlu, Velibor Mačkić ustvrdio je i kako Vlada kasni s tom mjerom, što joj je, dodao je, postala glavna osobina. Osporio je i važnost otvaranja LNG Terminala na Krku u mandatu sadašnje Vlade za niže cijene plina pa je onda zaiskrilo i između njega i ministra Ćorića.
- Recite Mačkiću da li osiguravanje više dobavnih pravaca nekog energenta u odnosu na razdoblje kada nije bilo više dobavnih pravaca, u uvjetima kada su ostali parametri ostali isti, neminovno pridonosi smanjenju cijena? - upitao je Ćorić savjetnika predsjednika Republike. Mačkić je ostao kod svoje ocjene podsjetivši kako su značajne kapacitete na Krku zakupile druge države.
Nikica Gabrić založio se i za, kako je kazao, iskreniji pristup prema stvarnom stanju u hrvatskom društvu.
- Ovo su najbolje godine za hrvatske građane, nikada se nije bolje živjelo u Hrvatskoj, a na sve strane samo čujemo kuknjavu i žalopojke – ocijenio je Gabrić, s kojim se nije složila Ivana Bratanić podsjetivši kako mnogi u Hrvatskoj žive lošije nego prije i siromašniji su nego što su bili.
Vraćajući se na temu liderstva bivša predsjednica Uprave Euroherca ustvrdila je kako su upravo pandemijski uvjeti poslovanja iziskivali novu kvalitetu upravljanja. Kvaliteta je, dodala je Ivana Bratanić neizostavni dio leadershipa. Jasminka Horvat Martinović izrazila je uvjerenje kako su lideri i leadership bitni, ali, ustvrdila je, nema lidera bez tima koji ga okružuje. S predsjednicom Uprave Wienera složio se ministar Ćorić otkrivši kako je u svojim dosadašnjim ministarskim mandatima uspio posložiti tim od pet ljudi s kojima bi, istaknuo je, pošao u bilo kakav poslovni ili životni izazov.