Predsjednik Uprave IN2 grupe: 'COVID-19 nas je natjerao na ubrzanu digitalizaciju društva'

IN2 grupa jedan je od regionalnih lidera u razvoju softvera. U 28 godina poslovanja globalizirala je poslovanje tako da u ovom trenutku ima više od 300 klijenata. dio je Constellation Software Inc., koji djeluje u više od 100 država svijeta i surađuje s više od 125 tisuća klijenata u više od 100 različitih vertikala u javnom i privatnom sektoru. Osim razvoja rješenja za postojeća i nova poslovna područja te pronalazak digitalnih rješenja, IN2 implementira vlastita i standardna programska rješenja, pruža usluge IT konzaltinga te sistemske podrške primijenjenim rješenjima.

Nikica Škunca preuzeo je poziciju predsjednika Uprave IN2 grupe početkom veljače. Prije toga je desetak godina proveo na Novoj TV na poziciji direktora poslovne jedinice Interneta i novih medija. Karijeru je započeo u Hrvatskom telekomu, u kojem je na raznim pozicijama proveo više od 12 godina, baveći se razvojem i upravljanjem proizvodima. Vodio je timove i odjele istraživanja i razvoja, marketinga i ICT poslovanja. Na vodećoj poziciji u IN2 nastavlja s implementacijom strategije CSI grupe u ulaganjima u razvoj kako bi IN2 zadržao vodeću poziciju u industrijama u kojima su prisutni te pružio kvalitetnu podršku korisnicima usluga IN2 grupe.

Kako je protekla prva polovina godine za IN2 grupu? Možete li usporediti s prošlogodišnjim poslovanjem? Kako ste završili prošlu godinu?

- Za IN2 grupu je 2019. godina bila najbolja od osnivanja tvrtke prema svim poslovnim pokazateljima. Ostvaren je rast bruto i neto dobiti za više od 96 posto na razini grupe, a sama neto dobit u iznosu prelazi 17,8 milijuna kuna. U odnosu na godinu ranije, prihod grupe rastao je oko 10,5 posto i iznosi više od 235 milijuna kuna. EBITDA IN2 grupe za 2019. godinu prelazi iznos od 28 milijuna kuna, što je rast od 10 milijuna kuna u usporedbi s 2018. Za prvu polovinu ove godine možemo slobodno reći da dijelimo sudbinu naših klijenata i da ju je u značajnom dijelu obilježila situacija s pandemijom Covida-19: dobar ulazak u godinu, a zatim pomak i izostanak dijela projekata koji su bili u planu. Pravo stanje i utjecaj pandemije znat ćemo tek na jesen, a na nama je da budemo brzi i spremni prilagoditi se bilo kojem scenariju. Situaciju nam olakšava činjenica da smo već ranije započeli proces jačeg fokusiranja na naše proizvode i na profitabilnije dugoročne projekte i suradnje, što nam osigurava pozitivan nastavak poslovanja i sposobnost da dugoročno pružimo najbolju moguću uslugu i vrijednost našim klijentima i partnerima.

Imate zanimljive rezultate na inozemnom tržištu. Na kojim tržištima poslujete?

- Osim u zemljama regije, naši su proizvodi prepoznati i implementirani i na tržištima jugoistočne Azije i Saudijske Arabije, na kojima smo u proteklih nekoliko godina bili aktivni u segmentu informatizacije zdravstvenih usluga uvođenjem našeg bolničkog informacijskog sustava. Sustavi usmjereni na jednostavnije i učinkovitije funkcioniranje javnih servisa ogledaju se u još jednom projektu, razvoju sustava e-Okolje za Agenciju za okoliš Republike Slovenije. Radi se o platformi koja omogućuje digitalizaciju postupaka izdavanja okolišnih dozvola te je temelj za sve buduće nadogradnje nacionalnog informacijskog sustava za zaštitu okoliša i prirode u toj zemlji.

Možete li izdvojiti neke značajnije poslove odnosno projekte?

- Na području osiguranja osnažili smo našu vodeću poziciju u regiji. Implementirali smo core-rješenje u podružnicama Croatia osiguranja u Sloveniji i BiH. Triglav osiguranje koristi naše CRM rješenje koje temelji na Microsoft Dynamics platformi, što je prva i najveća online-implementacija u srednjoj i istočnoj Europi. U travnju smo za klijenta Sava Penzisko, koji upravlja mirovinskim fondovima u Sjevernoj Makedoniji, razvili aplikaciju koja ulagateljima mirovinskih fondova omogućuje mobilnu analitiku, administraciju i notifikacijski sustav sukladno najboljim praksama i tehnološkim standardima kako bi se održala razina uobičajenog poslovanja. Također, u ovom segmentu, krajem svibnja završen je projekt integracije informacijskog sustava Generali Slovenija i Adriatic Slovenica. Time je Insurance2 postao centralni sustav Generali Slovenija, a Insurance2CRM njihovo središnje CRM rješenje. Integracija takvih sustava spada među najkompleksnije i najrizičnije projekte na području osiguranja. Istaknuo bih i najnoviju implementaciju rješenja INsurance2 Front Office za OTP Osiguranje Srbija za prodaju njihovih proizvoda nakon predstojeće integracije OTP banke i Vojvođanske banke, kojom će nastati druga najveća komercijalna banka u Srbiji.

U ovom smo izazovnom razdoblju dovršili i projekt Digitalne komore za Hrvatsku gospodarsku komoru. Na taj projekt smo ponosni zbog njegove sveobuhvatnosti i složenosti, ali i činjenice da je isporučen bez dana zastoja, u posljednjoj fazi potpuno putem udaljenog rada naših stručnjaka. U funkciji je i naš projekt Centralne integracijske platforme DHMZ-a s ciljem optimizacije, digitalizacije i poboljšanja standardnih poslovnih procesa. Tu je i projekt info.BIZ kojim Fina pruža uslugu poslovne tražilice i najveće i najažurnije baze poslovnih informacija, ali i brojni drugi koji su našim klijentima omogućili efikasnije poslovanje i uvođenje naprednih digitalnih usluga.

Pripremate li novi značajniji posao ili neki značajniji iskorak na inozemnom tržištu?

- Imamo bogat i kvalitetan portfelj naših vlastitih proizvoda na područjima zdravstva, financijskog i osiguravateljskog poslovanja, za razne gospodarske vertikale te niz softverskih rješenja za državne službe i javne usluge. Već sada su naši proizvodi i rješenja jako dobro prihvaćeni u Hrvatskoj i regiji tako da nastavljamo strategiju širenja na tržišta na kojima naša ekspertiza i poznavanje poslovnih procesa može, kroz naša rješenja, klijentima pružiti dodatnu vrijednost i poboljšati poslovanje.

Je li situacija vezana uz pandemiju Covida-19 utjecala na ubrzanu digitalizaciju procesa u Hrvatskoj?

- U šali znamo prokomentirati kako je Covid-19 glavni i odgovorni CTO za ovaj ubrzani proces digitalizacije kojem smo svjedočili posljednjih mjeseci na našem tržištu. No, da, to je istina. Tek potaknuti kriznom situacijom bez presedana u kojoj smo se svi morali snaći, shvatili smo da se procesi mogu ubrzati i da se tehnološka rješenja mogu primijeniti za poboljšanja i veću učinkovitost svih korisnika sustava. Digitalizacija je nužna za razvoj, efikasnost i inovacije svake vrste poslovanja. Glavni izazov u tom procesu svakako predstavlja raspoloživost IT stručnjaka, spremnost društva u cjelini da prihvati nove oblike poslovanja, ali i politička volja za ulaganje u razvoj IT industrije kao pokretačke snage gospodarstva i konkurentnosti Hrvatske.

Što se ključno promijenilo u tom smislu?

- Digitalizirali su se i ubrzali brojni procesi za koje su do sada trebali “papir i pečat” i razbili neki tabui vezani uz način organizacije rada i edukacije, socijalizaciju te život općenito. Fascinira prilagodba svih segmenata društva, bez obzira na dob ili tehničku osviještenost, na novu digitalnu stvarnost poput naručivanja i dostave hrane, načina plaćanja usluga, komunikacije i samog načina druženja. Za dobar dio toga ne bih želio vidjeti “povratak u normalu”. Mi u IN2 smo ovu situaciju iskoristili za dodatno ulaganje u razvoj vlastitih proizvoda poput sustava za bolnice, IN2 OPUS*ERP-a, IN2BPM-a, INvest2 i Insurance2 sustava te drugih proizvoda, računajući na to da su se prednosti digitalizacije dodatno prepoznale i dokazale u ovom kriznom razdoblju i da nema povratka na staro u segmentima poslovanja koje smo i ranije prepoznali kao one kojima se želimo još i više baviti.

Možete li reći nešto o IN2 BIS rješenju informacijskih sustava za bolnice?

IN2 BIS vodeće je rješenje u kategoriji informacijskih sustava za bolnice. U protekla dva desetljeća samo je u Hrvatskoj implementirano u više od 45 bolnica i u svakoj je prilagođen njihovim specifičnim potrebama. Softvere za zdravstvo isporučujemo po načelu “ključ u ruke”. Naših stotinjak stručnjaka Sektora zdravstva izvodi sve, od početne evaluacije stanja, instalacije programskog paketa, prilagodbi, treninga korisnika, podrške i održavanja sustava.

U borbi protiv pandemije koja nas je zatekla, naša su rješenja u rekordnom roku pronašla svoju primjenu u zdravstvenim ustanovama. Tako smo naš laboratorijski informacijski sustav, koji olakšava automatizaciju laboratorijskih procesa, stavili na raspolaganje Kliničkom bolničkom centru Osijek. Također, krajem ožujka, naš BIS bio je dio priprema za prihvat oboljelih od koronavirusa u privremenom dodatnom smještajnom kapacitetu u koji je pretvorena Arena Zagreb. Moram priznati da nam je u ovoj situaciji prvi put bilo drago da se naš sustav nije koristio. Usmjerenost u razvoj i implementaciju naših rješenja u bolnice diljem Hrvatske, regije, ali i na inozemnim tržištima naš je strateški cilj kojim ne samo da doprinosimo razvoju naše kompanije nego podupiremo i nacionalne interese država u kojima se sustavi koriste, što nam je posebno drago.

Jesu li usluge javnog sektora u Hrvatskoj dovoljno digitalizirane? Ubrzavaju li se procesi?

- Sigurno je da uvijek može bolje, ali je vidljivo da je prepoznata potreba za digitalizacijom i da su već poduzeti koraci. Raspoloživost fondova EU će pospješiti i ubrzati taj proces, ali svi skupa moramo biti brži u realizaciji.

A privatnog sektora?

- Samo tržište i globalno okruženje prisilili su privatni sektor da ranije i brže krene u proces digitalizacije kao nužnost da ostanu konkurentni i relevantni. I dalje postoji prostor i područja za optimizaciju poslovanja, a mi upravo u tom dijelu vidimo da s našim rješenjima, poput primjerice digitalizacije poslovnih procesa, omogućimo kompanijama ostvarivanje punog potencijala.

Kako vidite društvo, pogotovo hrvatsko, što se tiče digitalizacije u narednih nekoliko godina?

- Na globalnoj razini vidljiv je trend odmaka uloge digitalizacije kao poluge povećanja efikasnosti u smjeru digitalizacije kao katalizatora inovacija i potpuno novih poslovnih modela. Tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja podloga su otvaranja potpuno novih perspektiva razumijevanja raspoloživih poslovnih podataka, a samim tim ponašanja korisnika i njihovih potreba. Zato zaostajanje na području digitalizacije neće značiti samo manju efikasnost u poslovnom procesu, nego potpunu nekonkurentnost u globaliziranom okruženju. Upravo zato vjerujem da se započeti i ubrzani trendovi digitalizacije u Hrvatskoj neće zaustaviti i usporiti, a tu vidim i našu ulogu kao nekoga tko će našim klijentima, ali i cijelom društvu, omogućiti sudjelovanje u tom uzbudljivom procesu te olakšati poslovanje i život.

Možete li nešto reći o projektu Digitalna komora i vašoj ulozi u tom projektu?

- Digitalna komora jedinstvena je komunikacijska platforma za e-usluge koja će Hrvatskoj gospodarskoj komori, njenim članicama i građanima omogućiti veću učinkovitost i dostupnosti usluga Komore. Ona uključuje sustav kojim će se koristiti javni korisnici, dakle članice, registrirani i neregistrirani korisnici te dio kojim će se koristiti djelatnici Hrvatske gospodarske komore, tzv. back-office. Samim time radi se o velikoj i složenoj arhitekturi sustava koja prepleće naše standardizirane IN2 proizvode: IN2bpm, ePisarnica, e-Savjetovanje, IGEO, sa sustavima trećih strana i posebno razvijenim modulima koji sve to povezuju u poslovne cjeline.

Tko vam je bio partner u tom poslu i koja su ograničenja i izazovi bili pri realizaciji tog posla?

- Realizacija ove platforme zajednički je trud konzorcija partnera, tvrtki IN2 i Atos, te naših podugovarača, tvrtki Perpetuum, Helix i Algebra. Ovaj tim je unatoč svim preprekama udaljenog rada i izazovima nametnutima zbog epidemije uspješno priveo projekt kraju i dokazao da smo pouzdan i odgovoran partner i u kriznim vremenima. Složenost sustava sama po sebi podrazumijevala je i veliki opseg posla, a u tom je smislu izazov bio relativno kratak rok za projekt ove kompleksnosti. To je i bio razlog zašto smo okupili nekoliko timova specijaliziranih za svaku od poslovnih cjelina sustava u potpunosti posvećenih razvoju ove platforme, uz stalnu koordinaciju.

Kako vidite budućnost IT industrije u Hrvatskoj? Što treba učiniti da bismo privukli velike strane investicije (investicijskih fondova) u domaće IT tvrtke? Upravo smo ovih dana svjedoci uspješne priče Infobipa.

- U Hrvatskoj postoje tehnološke kompanije koje su i u trenutnom okruženju ostvarile uspjeh na svjetskoj razini i privukle značajne investicije. Time dokazujemo da smo vrlo konkurentni znanjem i kompetencijama naših ljudi. Činjenica je i da bi bilo i više takvih uspješnih priča kad bi se poslovno okruženje posložilo tako da se stimuliraju uvjeti za rad i ostanak IT stručnjaka u Hrvatskoj, ali i za privlačenje stručnjaka iz drugih zemalja. Kako sam već napomenuo, digitalizacija je jamstvo učinkovitog poslovanja, ali i inovativnih poslovnih modela. Bez te ključne komponente i potrebnih resursa, ostatak gospodarstva i državne uprave neće moći stvarati konkurentne, inovativne i efikasne usluge.

Kako zadržati stručnjake i kako privući inozemne stručnjake?

- Značajno niže stope oporezivanja dohodaka IT stručnjaka bile bi svakako jamstvo zaustavljanja trenda odlaska naših stručnjaka, a samim time i stvaranje kritične mase kompetencija unutar domaćih IT kompanija koje bi time postale još poželjnije za strane investicije. Interes za strana ulaganja svakako postoji, i mi sami, kroz CSI grupu, radimo na širenju portfelja vlastitih proizvoda i usluga akvizicijom komplementarnih IT tvrtki. To je dobro i za njih, jer one djelovanjem unutar grupe poput naše osiguravaju okruženje za daljnji ubrzani poslovni razvoj i razvoj vlastitih stručnjaka te širenje na nova tržišta.

Na koji način pronalazite stručnjake? Imate li problema s pronalaskom novih kvalificiranih zaposlenika?

- U sličnoj smo situaciji kao i većina ICT zajednice te upravo nedostatak specifičnih ICT kadrova i kompetencija čini najveći izazov mogućnostima rasta i pune digitalizacije društva. Moram reći da je od početka ove krize primjetan nešto veći broj ljudi i na našem IT tržištu koji bi ipak, prije svega, željeli raditi u velikim i stabilnim kompanijama poput naše. I sami doprinosimo razvoju ICT scene, i to aktivnim sudjelovanjem u projektima poput razvoja i mentoriranja budućih stručnjaka organizacijom praksi, edukacija i radionica za studente. Volimo širiti kompetencije i izvan Zagreba, pa smo nedavno ostvarili vrlo zanimljivo strateško partnerstvo s Centrom za poduzetništvo i inovacije Trokut u šibenskoj Mandalini, koji će s aktivnostima početi u rujnu. Unutar tog partnerstva naši će stručnjaci sudjelovati u razvoju tamošnje ICT scene, čemu se posebno veselimo s obzirom na to da nismo dosad imali puno prilika raditi na tom području. Trudimo se našim ljudima pružiti prilike za razvoj vještina i znanja i izvan područja uske, tehničke stručnosti, poput poslovnih znanja. Potvrda tome je i činjenica da je naša ekipa već drugu godinu za redom pobjednik natjecanja IEDC Case Study, gdje se kombiniraju tehnička i poslovna znanja stečena na raznim našim projektima i poslovima.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Globus

Globus