Poljoprivrednik iz Vrgorca: 'Ova oznaka je važna za plasman na tržište'

Vrgorac s okolicom ima oko 450 registriranih obiteljsko poljoprivrednih gospodarstva. Kako bi istaknuli njihovu posebnost Grad Vrgorac je pokrenuo oznaku kvalitete poljoprivrednih proizvoda Vrgorac Quality, oznaka kvalitete.

Cilj je da kada kupac na polici trgovine primijeti ovu oznaku, prije nego što izdvoji novac za te plodove zna da im je kvaliteta viša od standarda propisanih zakonom i veća od kakvoće koju uobičajeno očekuje pri kupnji sličnih proizvoda. U projekt označavanja su se najviše uključili proizvođači jagoda dok se nakon završetka predstojeće berbe grožđa očekuje značajnije uključivanje vrgoračkih vinara. Za sada imaju pet proizvođača čiji proizvodi nose oznaku kvalitete i porijekla Vrgorac Quality.

Jedan od njih je OPG Nenad Barbir, koji uzgaja koštičavo, jabučasto i bobičasto voće te stolno i vinsko grožđe na području Vrgorca. Dugogodišnji obiteljski posao sada vodi u potpuno novim okolnostima Nenad Barbir. Kaže da je plasiranje proizvoda tijekom epidemije bilo gotovo nemoguće.

“Zato se sada prijavljivanjem proizvoda za oznaku Vrgorac Quality, i njenim dobivanjem, želim jasnije diferencirati od konkurencije.Ova je oznaka važna za plasman na tržište i za kupca koji je u potrazi za dobrim, zdravim i ukusnim proizvodom, kakav poljoprivrednici s prostora Vrgoračkog polja i uzgajaju. Naše voće može se u manjim količinama pronaći u prodajnim centrima Hrvatske, Slovenije i Austrije, kao i na tržnicama u Zagrebu, Splitu i Metkoviću: gdje god ga kupili, na prvi pogled ćete uz pomoć oznake znati da je provjereno vrhunsko“, pojašnjava Barbir.

Barbir ističe da su se nekada na ovom području uzgajale masline, vinovu loza i stoka. Prekretnica je bila kada se dno jezera u tridesetim godina prošlog stoljeća melioracijom i odvodnjom vode pretvorilo u prostor na kojem danas poljoprivrednici proizvode i voćne vrste i vinovu lozu.

„Tijekom pedesetih godina su vrgoračke obitelji intenzivno bavila vinogradarstvom jer su postojale otkupne stanice za preradu grožđa, zatim je ta proizvodnja gotovo posve prestala zbog Domovinskog rata. Za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu od samih početaka pa do kraja 1995. godine proizvodnju su vodili moji roditelji. Promjenom svjetskih trendova potrošnje svježeg voća i povrća, opredijelili smo se za proizvodnju voća, čime se bavimo posljednjih dvadesetak godina. Sada voće uzgajamo za distribuciju, a vinsko grožđe za osobne potrebe“, pojašnjava Nenad Barbir dugu povijest i bogato iskustvo njegove obitelji u poljoprivrednom sektoru, na istom području.