Pokušaj spasa tvrtke HŽ Cargo: 'Smanjit ćemo plaće 16 posto i ukinuti neka radna mjesta'

Dragan Marčinko ponovo se prihvatio spašavanja državne tvrtke. Nakon što je u razdoblju 2013-2014. vodio kutinsku Petrokemiju, prije dva mjeseca prihvatio je ponudu Vlade i sjeo na čelo HŽ Carga, državne tvrtke za prijevoz tereta željeznicom.

“Ovo je zanimljivije. Bilo bi dosadno doći u neku sređenu i posloženu firmu. Karijera mi je obilježena restruktuiranjima i sličnim izazovima. Posložiti kompaniju od nule uvelike se razlikuje od hvatanja u koštac s tvrtkama kojima je potreban hitan zaokret kako bi opstale.Tu sam se nekako pronašao”, odgovara mi uz blagi smiješak na primjedbu da se baš usrećio s novim radnim mjestom. Teren i problematika mu nisu nepoznati.

Optužbe

Njegov prethodnik Gordan Žurga iz HŽ Carga otišao je nakon iznenadne odluke ministra prometa Olega Butkovića uz optužbe o lošem i netransparentnom poslovanju, te da zaposlenicima nisu plaćani doprinosi na plaće. No, Marčinko o onome što je bilo ne želi govoriti: “Mogli bismo o tome pričati danima, ali to nas nigdje neće dovesti. Idemo pokušati spasiti ovu firmu”. Navodi da je zapravo posljednji trenutak da se to učini. Tvrtka je prošlu godinu završila s gubitkom od 140,8 mil. kuna, a u prva tri mjeseca ove godine gubitak je povećan za dodatna 23 mil. kuna. HŽ Cargo ima i dug od 285 mil. kuna prema HŽ Infrastrukturi.

Optimizam

HŽ Cargo ima 1357 zaposlenih, tehnološki je zaostala tvrtka s voznim parkom starim i više od 45 godina. Imaju oko 5 tisuća vagona, od čega je 1100 neupotrebljivo, kao i 50 posto od 147 lokomotiva. Uz to, tržište je liberalizirano pa se HŽ Cargo pokušava boriti s devet preostalih operatera. Zasad prilično neuspješno jer su pali na samo 6,8 milijuna tona prevezene robe u prošloj godini, odnosno 47,5 posto od ukupne godišnje količine prevezene robe. Država se tvrtke već godinama pokušava neuspješno riješiti prodajom. I sada su u tvrtki financijski savjetnici koji su nakon pregleda dokumentacije Ministarstvu prometa preporučili da je nužno napraviti optimizaciju poslovanja, a tek onda krenuti u smjeru pronalaska strateškog partnera. Da bi se ušlo u eventualni proces privatizacije, potrebno je kompaniju pripremiti za tako nešto. Odnosno, nužno je optimizirati poslovanje, smanjiti potraživanja, riješiti se mrtvog kapitala. Marčinko tvrdi da država želi imati tvrtku za željeznički cargo prijevoz i da on ima plan za spašavanje tvrtke. Tijekom listopada prezentirat će ga Ministarstvu prometa, a on će ići u smjeru modernizacije poslovanja, nužne informatizacije radnih procesa, obnove voznog parka te osiguravanja novih ugovora za prijevoz roba. Cilj je da tvrtka preuzme 60% tržišta ili 8 mil. tona prevezene robe godišnje. Kaže da je na negativno poslovanje tvrtke u ovoj godini utjecao stečaj Aluminija Mostar, pad prometa s Petrokemijom Kutina, zbog promjena u distributivnom lancu, i željezarom u Smederevu te pandemija koronavirusa koja je posebno pogodila tržište BiH koje je za HŽ Cargo bilo iznimno važno. S druge pak strane po stopi od 30% raste količina prevezene robe iz luke Rijeka. Marčinko je uvjeren da se tvrtka do kraja godine može financijski konsolidirati. “Cilj je da od 1. siječnja 2021. ne poslujemo s minusom. Odnosno, ako minus bude neizbježan, on mora biti pod kontrolom”, ističe Marčinko.

Čisti gubitak

U saniranju gubitaka nedavno je povukao prve poteze. U dogovoru sa sindikatom dogovoreno je smanjenje plaća između 12 i 16% do kraja godine na razini cijele tvrtke i ukidanje nekih radnih mjesta. Kao jedini član Uprave predložio je zatvaranje organizacijske jedinice Regionalno područje HŽ Cargo-Jug u Pločama, oko čega još traje savjetovanje s Radničkim vijećem. Marčinko tvrdi da je odluka o zatvaranju te ispostave i otpuštanju 32 radnika bila neminovna jer je kontinuirano stvarala gubitke bez izgleda da se trend okrene. Ukupni prihodi u OJ Ploče u prvih šest mjeseci 2020. iznosili su 1,63 mil. kuna, a troškovi 4,12 mil. kuna. Dakle, čisti gubitak je bio 2,49 mil. kuna. Ukupno gledajući pad prihoda u odnosu na 2019. u prvih šest mjeseci ove godine bio je 60 posto. Traje pregled poslovanja ostalih radnih jedinica, no Marčinko tvrdi da neće biti novih zatvaranja.