Kako iz krize, lideri?

Pionir domaće IT scene: Do kraja godine živjet ćemo na dnu, a onda počinje spori oporavak

Neke industrijske grane brže će se oporavljati od ostalih, a tu, prije svega, mislim na IT
Ante Mandić, IT stručnjak i vlasnik tvrtke IN2
 Darko Tomas / CROPIX

Ante Mandić, pionir domaće IT scene, danas vlasnik INsig2, tvrtke iz IN2 Grupe, odgovorio je na pet ključnih poduzetničkih pitanja. Iako smatra da ćemo do kraja godine "živjeti na dnu", optimističan je pa vjeruje u polagani oporavak nakon toga.

Kojim smjerom iz krize, lider?

Razgovarali smo s pet lidera iz različitih sektora ekonomije.

Atlanticov većinski vlasnik i šef Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, najveći hrvatski distributer (i jedan od najvećih europskih) Branko Roglić, Marinko Došen, kao predsjednik Uprave AD-Plastika, najjačeg eksponenta hrvatske autoindustrije, i Ante Mandić, jedan od pionira domaćeg propulzivnog IT sektora (In2 do prodaje, danas INsig2 i Degordian) dobili su jednaki set od pet bazičnih pitanja, a njihovi, uglavnom ohrabrujući, odgovori ukazuju na ne sasvim novu, ali ponešto drukčiju, krizom probuđenu, opreznu Hrvatsku.

Pet pitanja za petoricu lidera

- Kako vaša kompanija preživljava krizu. Kakve rezultate očekujete do kraja sljedeće godine?

- Što očekujete od Vlade u tom razdoblju?

- Što bi bila vaša preporuka Vladi?

- Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?

- Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?

Zagreb, 190118.
Slavonska avenija.
Ante Mandic, IT strucnjak i vlasnik tvrtke IN2.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
Ante Mandić, IT stručnjak i vlasnik tvrtke IN2

Kako vaša kompanija preživljava krizu. Kakve rezultate očekujete do kraja sljedeće godine?

- U obje kompanije, INsig2 i Degordian grupi, obim poslovanja je dosta smanjen. INsig2 oko polovine godišnjeg prometa ostvaruje inozemnim projektima, i to se pokazalo kao problem jer su svi planirani inozemni projekti u prvoj polovini godine ili odgođeni ili otkazani. Hoće li se i kada oni ponovo pokrenuti, teško je predvidjeti. Slična je situacija i s projektima u Hrvatskoj, gdje je potres u Zagrebu dodatno zakomplicirao poslovanje jer su neki projekti stali radi sanacije štete. Dugoročno se ipak očekuje nastavak dosadašnjeg rasta. Taj optimizam je temeljen na nadi da je pandemija potaknula digitalnu transformaciju društva.

Što očekujete od Vlade u tom razdoblju?

- Ne očekujem da će puno napraviti. Zahvaljujući skorim izborima više ćemo se baviti ideologijom i politikom nego recesijom. Razne interesne skupine, u koje svakako ubrajam sindikate, već će naći način kako onemogućiti bilo koju značajniju promjenu. Strukturne reforme jedini su način za ubrzanje rasta. Nacionalni plan reformi je mlak i neambiciozan, po čemu se vidi naznaka odustajanja od reformi, a time i od bilo kakvog ubrzanja rasta.

Što bi bila vaša preporuka Vladi?

- Preporučio bih da ubrzano nastavi s reaktiviranjem gospodarskih i društvenih aktivnosti. Bez obzira na neke zamjerke, pohvalio bih činjenicu da je ipak napravljen i predstavljen plan ukidanja određenih ograničenja. Preporučio bih i da se napravi ili obznani, ako je napravljena, strategija borbe protiv nove pojave epidemije. Lako je pogasiti djelatnosti koje nisu od esencijalne važnosti i ljudima narediti da ostanu doma, ali mi zapravo ne znamo kako se dugoročno boriti s pandemijom. Karantena ne može ostati trajni i jedini odgovor. Preporučio bih da se ipak, usprkos izborima, odluči na provođenje nekih važnih reformi jer će na njima vjerojatno više glasova dobiti nego izgubiti.

Što, po vašem mišljenju, očekuje hrvatske građane?

- Pad gospodarskog rasta uz zatvaranje granica, trganje dobavnih lanaca i otežani transport značajno će utjecati na standard i kvalitetu života ljudi te poništiti napredak koji smo postigli u proteklih 25 godina. Sigurno je da ćemo imati rast broja nezaposlenih, porast broja osoba koje žive u riziku od siromaštva, unatoč činjenici da se posljednjih godina taj broj kontinuirano smanjivao. Javni dug će snažno narasti, a previsoka zaduženost rezultirat će sporijim rastom u budućnosti, posljedičnim iseljavanjem, padom standarda javnih usluga uključujući i zdravstvo. Sve će to, uz socijalne i psihofizičke efekte karantene, imati značajne posljedice na ljudske živote.

Koji je, po vama, najvjerojatniji od četiri najčešće spominjana krizna scenarija (modeli “V”, “U”, “W” ili “L”)?

- Uvjeren sam, da će se ekonomska situacija do kraja godine odvijati po kriznom scenarij “U”, s tim što bi se život na dnu protegnuo do kraja godine, a oporavak bi se vidio tek u prvoj polovini sljedeće. Na brzinu oporavka svakako će utjecati i stabilnost nove Vlade. Za “V” ili “W” scenarij brzog oporavka hrvatsko gospodarstvo nije strukturirano i za njega ne postoje pretpostavke pogotovo za drugi dio “V” krivulje – brzi rast. Scenarij “L” suviše je pesimističan i mislim da nije vjerojatan za zemlju koja je u EU, čije gospodarstvo velikim dijelom ovisi o ritmu oporavka ostalih zemalja članica. Neke industrijske grane brže će se oporavljati od ostalih, a tu, prije svega, mislim na IT, koji je po svojoj vokaciji ionako globalan, fleksibilan, tehnološki usklađen i izvozno orijentiran, te na poljoprivredu jer će hrana biti jako tražena.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 23:28