S popuštanjem mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa početkom ovog tjedna u Hrvatskoj ponovno mogu raditi trgovački centri, pa je tako svoja vrata otvorio i površinom najveći u našo zemlji, ali i u cijeloj Europskoj Uniji. Riječ je o Westgateu, smještenom na zapadnom ulazu u Zagreb, kod Zaprešića. Upravitelj centra Denis Čupić otkriva nam što se u njihovu poslovanju promijenilo u odnosu na razdoblje prije pojave epidemije.
Šoping-groznica
Ključna je promjena, kaže nam, što u trgovačkim centrima više ne mogu biti postavljene klupice i stolovi na kojima se kupci mogu odmoriti i konzumirati piće i hranu koju su kupili na nekom od ugostiteljskih kioska. Ostaje, dodaje, nepoznanica mogu li ti kiosci uopće raditi, a njihovi vlasnici se za sada ne usude otvoriti da ne bi bili kažnjeni. Na ulazima je kupcima na raspolaganju dezinficijens za ruke i kontrolira se broj ljudi koji istovremeno borave u centru iako, tvrdi Čupić, u realnosti taj broj gotovo nikad nije veći od odluke Stožera da centar može istovremeno primiti deset ljudi na sto kvadrata neto prodajnih površina trgovina. Ta je površina u Westgateu 96.000 četvornih metara, što bi značilo da u svakom trenutku u centru može boraviti 9600 ljudi, a toliko ih eventualno bude samo u predbožićnim danima, kada vlada najveća šoping-groznica. Obično se taj broj kreće oko 3000, a vikendom oko 5500. Kroz cijeli centar radnim danom prođe oko 13.000, a vikendom 25.000 do 30.000 kupaca. Prosječno se u centru zadržavaju dva i pol do tri sata.
Westgate je 2018. preuzela austrijska grupacija Focus Invest, koja ga je predala na upravljanje F.O. Grupi čiji je Čupić direktor. Od tada je, ističe on, strategija da se Westgate pozicionira kao obiteljski trgovački centar čije su prednosti prostranost, najveća dječja igraonica u Hrvatskoj i cijeloj regiji, velik broj trgovina za djecu te trgovine namještajem. Broj posjetitelja od tada je, naglašava, u stalnom porastu, a popunjeno je oko 90 posto prodajnih prostora, što je dvostruko više nego prije dvije godine. Uskoro se otvaraju još neke nove trgovine.
Strukturna rješenja
- Još se nadam da zbog moguće krize izazvane epidemijom neće doći do zatvaranja značajnijeg broja trgovina, ali upozoravam da svi u Hrvatskoj moraju shvatiti koliko je trgovina važna za cjelokupno gospodarstvo i jedan od najvećih generatora zaposlenosti jer zapošljava 210.000 ljudi. Taj je sektor u posljednja dva mjeseca imao ogromne gubitke. Država je trgovcima nadoknadila dio troškova za radnike, no još nema strukturnih rješenja za nas u trgovačkim centrima. U Austriji, primjerice, država daje potpore svim iznajmljivačima prostora koji otpišu zakupninu najmoprimcima, kaže.
- Mi smo svim našim zakupoprimcima smanjili sve obveze kako bi preživjeli krizu, što nas je dodatno koštalo. U posljednja dva mjeseca potrošili smo oko milijun eura na fiksne troškove hladnog pogona, od čega je znatan dio komunalna naknada koju plaćamo Gradu Zaprešiću i nadamo se da ćemo naći način da se ona umanji. Jedan od konkretnih prijedloga je da se svi troškovi na koje država može utjecati svedu na nulu za razdoblje o ožujka do svibnja, a da se u idućih šest mjeseci prepolove. To su komunalne naknade, vodne naknade, mrežarina, naknada za obnovljive izvore energije i svi dodatni parafiskalni nameti. Time bi država bez izravnog financijskog poticaja pomogla trgovini da smanji gubitke - govori Čupić.
Prema njegovim riječima, trgovci u skladištima sada imaju ranoproljetnu robu koju nisu uspjeli prodati i mogu je nuditi jedino s popustima te ljetne kolekcije koje se počinju prodavati tek sada, sredinom svibnja, a inače bi na policama bile još početkom travnja.
Mjera koja je prema njegovom mišljenu potpuno neshvatljiva je zabrana rada trgovina nedjeljom. Procjene su, kaže, da će time subotom broj kupaca porasti za 30 do 40 posto, čime se povećava mogućnost širenja zaraze, no i dalje će ukupan promet za vikend biti manji. Dio kupnje je, naime, tzv. impulsna kupnja koju ljudi obavljaju kada imaju vremena, a malotko stiže tijekom radnog dijela tjedna otići u veću kupnju.
Rad nedjeljom
- Udruge trgovine i trgovačkih centra već su Stožeru civilne zaštite uputile zahtjeve da se preispita odluka o ograničenju rada nedjeljom te da se diskusija o radu nedjeljom odgodi za neka bolja vremena i regulira u sklopu Zakona o radu jer trgovina nije jedini sektor koji radi nedjeljom, a nije hitna služba. Ta opsesija trgovinom kao nečime što ne bi trebalo raditi nedjeljom ideološko je pitanje koje nema nikakvih dugoročno održivih gospodarskih i društvenih uporišta. Europske zemlje u kojima trgovine inače ne rade nedjeljom, poput Austrije i Njemačkoj, upravo razmišljaju o tome da im se dozvoli rad. Što je više dana otvorena, trgovina ostvaruje veći promet i tako smanjuje nakupljene gubitke - objašnjava Čupić.
Dodaje kako još nije potpuno jasno ni po kojim uvjetima u Hrvatskoj mogu raditi dječje igraonice, stoga ni ona u Westgateu još nije otvorena.
- Kod nas se inače održavaju razni manji događaji kojima zabavljamo posjetitelje, a na našem središnjem trgu, površine 18.000 kvadrata, godišnje održimo i četiri koncerta, koje trenutno ne planiramo. Jako nas zanima kakve će mjere biti propisane za razne zabavne sadržaje jer bi se u West gateu idući mjesec trebala otvoriti staza za karting. Razvijamo i projekt multipleks kina - otkriva Čupić pa komentira i nedoumice izazvane nekim izjavama iz medicinskih krugova da je u trgovačkim centrima ustajao zrak koji pogoduje širenju virusa.
- U posljednja dva mjeseca epidemiološka je struka dala toliko nestručnih ocjena. Ne očekujem da se razumiju u gospodarstvo niti da znaju koliko ljudi posjećuje trgovačke centre, kao ni kako funkcioniraju naši ventilacijski sustavi. Trgovački centri u Hrvatskoj su u prosjeku mlađi od deset godina, imaju moderne sustave ventilacije u kojima se redovito mijenjaju filtri i zrak koji ulazi u centar prije toga se dvaput filtrira, a u sat vremena se izmijeni čak 12 puta. Također, poštujemo zakonsku obvezu dezinfekcije svih klimatizacijskih kanala i održavanja sanitarnih čvorova - tvrdi Čupić, koji smatra će cijela ova situacija promijeniti neke trendove. Podsjeća da je trend bio razvoj malih kvartovskih trgovačkih centara koji su uvijek krcati ljudima.
Perspektiva
- Ako ova situacija potraje i ako nastavimo strahovati od virusa koji će se možda i sezonski vraćati, posjetitelji će, umjesto manjih, radije birati velike trgovačke centre. Stoga Westgateu kao velikom centru ova kriza otvara perspektivu razvoja velikih zabavnih sadržaja. Sve naše trgovine su veće nego u drugim centrima, što omogućava mnogo manju gužvu. Oko 80 posto naših kupaca su hrvatski građani, a 20 posto su stranci, tzv. šoping-turisti iz Slovenije i Austrije kojima ova lokacija odgovara zbog blizine autoceste. Nadam se stoga da će se što prije normalizirati i prekogranični promet - govori Čupić.
Kao veliki problem ističe činjenicu da Westgate nije povezan nijednom linijom javnog prijevoza sa Zagrebom, ali ni sa Zaprešićem, na čijem se području nalazi te je najveći platitelj komunalnog doprinosa u gradu, od 800.000 kuna mjesečno. Stoga je Westgate uveo vlastitu autobusnu liniju koja ga godišnje košta oko 4 milijuna kuna, a sada zbog mjera ne može prometovati. Javna autobusa linija tom bi trgovačkom centru, kaže upravitelj, mnogo više značila zbog zaposlenika koji bi njome dolazili na posao nego zbog kupaca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....