Ultrabrze punionice za aute: Puna baterija za samo 15 minuta

Elektromobilnost polako, ali sigurno postaje stvarnost osobnog transporta europskih građana. Od tog trenda nije izuzeta ni Hrvatska, a stožernu ulogu u tome procesu preuzela je Hrvatska elektroprivreda (HEP), naša nacionalna elektroenergetska kompanija.

HEP je u suradnji s INA-om sredinom veljače na odmorištu Vukova Gorica prvi u Hrvatskoj pustio u rad najbržu i tehnološki najnapredniju ultrabrzu punionicu za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultrabrza punionica, snage 175 kW, omogućava potpuno punjenje električnog automobila već za 15 minuta.

Kako podsjećaju iz kompanije, na istoj lokaciji, na odmorištu Vukova Gorica na autocesti A6 Zagreb - Rijeka, od prošle su godine u funkciji četiri HEP-ove brze AC/DC punionice, pojedinačne snage 50 kW.

Dva DC priključka

Nakon postavljanja i ultrabrze punionice Vukova Gorica je postala jedno od najvažnijih čvorišta e-mobilnosti u Republici Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultrabrza punionica postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Ima dva standardizirana DC priključka (ChaDeMo i CCS) te može puniti električno vozilo snagom od 175 kW. Brzina punjenja na takvoj punionici ovisi o mogućnostima i karakteristikama baterije svakog vozila. Vozila koja mogu iskoristiti pune performanse ultrabrze punionice u prosjeku za oko 15 minuta napune bateriju do razine koja omogućava 300 kilometara vožnje.

“Ultrabrza punionica vozačima električnih automobila, našim sugrađanima i gostima, maksimalno skraćuje vrijeme stajanja na odmorištu i omogućuje im da što brže dođu do svojih odredišta. Zato planiramo na autocestama postaviti još nekoliko punionica ove ili još veće snage. Prvi smo u Hrvatskoj prepoznali važnost elektrifikacije prometa te smo do danas u hrvatskim gradovima, na međugradskim prometnicama i autocestama postavili više od 120 javnih ELEN punionica”, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d. d.

HEP u ovom trenutku u realizaciji i planovima ima postavljanje više od stotinu novih punionica širom Hrvatske, koje će uz mrežu postojećih punionica omogućiti sigurnu vožnju električnim automobilom u cijeloj Hrvatskoj. Trenutno se provode i testiranja svih mogućnosti usluge krajnjim korisnicima i modela naplate s krajnjim ciljem komercijalizacije usluge.

Stanice za punjenje električnih vozila, koje HEP grupa razvija pod robnom markom ELEN, dio su razvojnog projekta eMobilnost, kojim HEP želi ići ukorak s energetskom strategijom Europske unije. Prema toj strategiji, u zemljama EU do 2020. godine planira se 800 tisuća punionica i 9 milijuna električnih vozila. Izgradnjom vlastite infrastrukture HEP želi povezati cijelu Hrvatsku, priključiti se europskoj energetskoj autocesti i pridonijeti smanjenju emisija CO2 i očuvanju okoliša.

Izgradnja mreže

Projekt NEXT-E, u sklopu kojeg je izgrađena i ultrabraza punionica, omogućiti će izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, odnosno 222 multistandardne rapidne punionice (50kW) te 30 ultrabrzih punionica (150-350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže. Realizacijom tog projekta prvi put u potpunosti će biti moguće vozilom na električni pogon prijeći velike udaljenosti duž šest kohezijskih država. U okviru projekta HEP će ukupno postaviti 30 novih punionica - 26 rapidnih (snage 50 kW) i 4 ultrabrze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb - Split te Bregana - Lipovac. Sve će punionice biti multistandardne te će se na njima moći puniti svi postojeći modeli električnih vozila. Realizacijom HEP-ovih projekata gradnja infrastrukture za punjenje elektromobila na međugradskim dionicama Hrvatska će postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.

Razvojem vlastite mreže punionica HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavni dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova nedavno donesenog Europskog zelenog plana.