Revolucija 5G mreže: BDP bi nam mogao narasti i preko 13.000 kuna po stanovniku

Hrvatska se nalazi u kritičnom razdoblju u kojem bi država i kompanije ICT sektora trebale prepoznati potencijale razvoja infrastrukture 5G mreže. Pogrešno je doživljavati 5G infrastrukturu kao još jedan korak u razvoju mobilne telefonije koji će omogućiti nešto brže i ugodnije korištenje interneta ili, pak, gledanje kvalitetnijih videa. 5G je puno više od toga.

Većina specijalnih izvještaja, koje pripremaju analitičarske i konzultantske kuće za policymakere država i najvećih korporacija, daju u procjeni utjecaja 5G mreža zaključak kako će vrlo značajno ubrzati globalni gospodarski rast.

Pojedini analitičari, primjerice oni iz IHS Technologyja, ne libe se 5G dovesti u vezu s promjenama kakve su uslijedile nakon otkrića tiskarskog stroja, interneta, elektriciteta, telegrafa..., uz objašnjenja kako se radi o probojima na polju tzv. General Purpose Technologies (GPS) ili tehnologije opće upotrebe.

Veliko je pitanje jesmo li u Hrvatskoj svjesni da je pravi trenutak za hvatanje 5G vlaka i ubrzavanje razvoja 5G infrastrukture. Vlade sve većeg broja država počinju donositi odluke temeljem stručnih materijala koji im govore da je 5G jedan od temelja budućeg rasta. U Australiji su, recimo, uvjereni kako će 5G samo u prvom desetljeću primjene podići BDP per capita za 1300 do 2000 dolara. Zamislite koliko bi se po pitanju blagostanja proljepšala Lijepa naša da se takvo što dogodi u okviru njezinih granica.

Nove vrijednosti

U osnovi, 5G je puno brža, bolja i drugačija bežična veza. Omogućava brzine podatkovnog prometa podjednake onima koje danas osiguravaju optički kabeli. U osnovi to znači da će 5G nakon uvođenja strelovito zamijeniti broadband na lokacijama gdje će biti dostupan. Govorka se da će Osijek, recimo, biti prvi hrvatski 5G grad.

Već je unapređivanje brzine komunikacije bez kabela samo po sebi veliki skok naprijed, koji bi trebale iskoristiti prvenstveno inventivne hrvatske kompanije ICT sektora.

Treba vjerovati da je to moguće jer su statistički pokazatelji hrvatske ICT industrije vrlo robusni, iako ih država posljednjih desetak godina nije naročito pazila i mazila.

U razdoblju od 2008. do 2018. broj zaposlenih u ICT-ju narastao je 45 posto (s 26.970 na 39.062), izvoz za 90 posto (s 4,4 milijarde na 8,8 milijardi), a prihodi za 28,8 posto (s 29,9 milijardi na 38,3 milijarde). Pritom treba obratiti pažnju na to da je domaći ICT u istom razdoblju potukao cijeli niz domaćih tradicionalnih industrija po rastu nove vrijednosti; s rastom dodane vrijednosti 2008. - 2018. od 49 posto, tj. sa 7,6 milijar di na 11,3 milijarde, ICT je rastao mnogo brže od farmaceutike, metalne industrije, proizvodnje električne opreme, proizvodnje strojeva i uređaja te proizvodnje namještaja.

Nije ga mogla pratiti po ukupnom rastu ni prehrambena industrija koja je 2008. dosegla novu vrijednost od 6,1 milijarde ili 5,2 milijarde manje od ICT-ja. ICT je polako i neprimjetno dramatično promijenio odnose sektorskih snaga u ovoj zemlji i kad se gleda izvoz: u istom promatranom razdoblju od spomenutih sektora nadjačala ga je samo metalska industrija.

Globalni rast

Gledano po ukupnim prihodima od promatranih industrija, nitko više nije veći i važniji od ICT-ja, a prema broju zaposlenih sve se više približava prehrambenoj industriji. Sve je druge pretekao.

Sada je ključno pitanje koliki dodatni zamah može dobiti domaći ICT zahvaljujući brzom razvoju 5G infrastrukture ili će nam se dogoditi da ICT izgubi zamah jer mu jednostavno neće biti osigurana 5G infrastruktura istovremeno ili ranije nego u drugim zemljama.

Koliki ćemo dio kolača globalnog rasta temeljenog na 5G uspjeti uhvatiti? Konzervativnije procjene analitičarskih kuća više-manje podudaraju se da bi do 2035. godine 5G mogao doprinijeti globalnom rastu za više od 12 bilijuna globalnog ekonomskog outputa, što je više nego kompletna potrošnja svih potrošača Kine, Japana, Njemačke, Velike Britanije i Francuske u 2016. godini. U 5G povezane biznise investirat će se više od 200 milijardi godišnje, a globalni lanac vrijednosti baziran na 5G tehnologijama stvorit će output od barem 3,5 milijardi dolara do 2035., čime će prerasti top 13 kompanija s liste Fortune Global 100 koja uključuje Walmart, State Grid, China National Petroleum, Royal Dutch Shell, ExxonMobil, Volkswagen, Toyotu, Apple, Berkshire Hathaway, Samsung... Kolač rasta temeljen na 5G bit će, dakle, doista velik, ali nema garancija ni kad su u pitanju njegove mrvice ako neće biti 5G infrastrukture.

Praktično nema segmenta života u koji 5G neće ući u sljedećih 15-20 godina. U prvoj fazi primjene 5G možda neće biti puno više od nadogradnje 4G mreže i superiornog mobilnog broadbanda za pojedine gradove, poslovne komplekse, industrijske parkove ili šoping-centre.

Međutim, istodobno s postavljanjem 5G infrastrukture krenut će razvoj softverskih i hardverskih rješenja koja će omogućiti upravljanje doslovno milijunima, pa i milijardama različitih naprava koje će se uvezati s korištenjem donedavno nezamislivo velikih i umreženih baza podataka. Promjene će biti multisektorske. Dosadašnje investiranje i razvoj u tradicionalne Machine-to-Machine (MtoM) i Internet-of-Things (IoT) rješenja dobit će potpuno novu dimenziju uz 5G kad se govori o praktičnoj upotrebi i masovnom korištenju. Skovan je novi pojam: sada već govorimo o masivnom internetu stvari (Massive Internet of Thingss (MIoT), a IoT počinje zvučati neambiciozno. Izuzetno mala latencija, odnosno kašnjenje u prijenosu podataka prema realnom vremenu koje osigurava 5G daje potpuno novu osnovu za dosad neviđene poslovne modele raznoraznih usluga.Trenutačno je teško zamisliti Hrvatsku za 20 godina u kojoj više neće biti sudara jer će 5G uz rješenje domaćih ICT tvrtki omogućiti praćenje cjelokupnog prijevoza, sprečavanje bilo kakvih prometnih incidenata, pa čak i potpuno automatiziranu vožnju bez vozača. Prometna signalizacija i gužve mogu u potpunosti nestati.

Akcijski plan

Medicinski senzori i prateći softver bit će toliko dobro razvijeni i umreženi s javnim zdravstvom da će liječnici uz pomoć artificijelne inteligencije bez ikakvih listi čekanja pratiti stanje svojih pacijenata i davati im stručne preporuke temeljem vrlo precizne dijagnostike. Šećeraši će, recimo, nositi senzor na podlaktici koji će očitavati razinu šećera i ketona u krvi te preko mobitela slati ključne podatke u dobro zaštićenu osobnu bazu podataka. Dobivat će dnevne recepte za prehranu ovisno o stanju metabolizma u posljednja 24 sata ili sedam dana.

Primjena 5G rješenja značajno će unaprijediti cijeli niz djelatnosti: javne usluge, financije, obrazovanje, proizvodnja, transport, turizam, energetika... bit će za desetak godina značajno drugačiji upravo zbog 5G.

Najveća promjena, zaključuje najviše studija, proizaći će iz novog velikog skoka učinkovitosti. Taj rast učinkovitosti ono je što zabrinjava ekonomiste u posljednjem desetljeću, a 5G je tehnologija koja najviše obećava jer bukvalno omogućava umrežavanje ostalih novih naprednih ICT rješenja.

Hoćemo li uskočiti na 5G vlak ili “mudro” čekati?

EU je donijela Akcijski plan za 5G. Ključna opasnost je inercija koja nas može dovesti da budemo među zadnjima u njegovoj provedbi. Glavna opasnost 5G je povećanje razlike između konkurentnih i naprednih u odnosu na ostale.