Harry van Dorenmalen: 'Evolucija je prelazak sa sirovih podataka na značajne uvide'

Harry van Dorenmalen proveo je 15 godina u samom vrhu tehnološke kompanije IBM, od kojih je 12 bio izvršni direktor za IBM Benelux, a posljednjih pet godina predsjedao je cjelokupnim IBM-ovim poslovanjem u Europi.

Mogao je na toj poziciji biti i danas, no kako nam sam priča, predugo je bio izvršni direktor, pa je prije godinu dana otišao iz tehnološkog diva i krenuo u novom smjeru. Danas je član nekoliko nadzornih odbora, uključujući i onaj KPMG-ja, međunarodne konzultantske kompanije, jedne od četiri velika svjetska revizora, uz Deloitte, EY i PwC. Došao je, kaže nam, trenutak da svoje iskustvo počne prenositi na druge, a baš će zato biti jedan od ključnih predavača na nadolazećem Digital Industry Cupu, velikoj poslovnoj regati koja će okupiti lidere međunarodne digitalne industrije.

Dugi niz godina proveli ste u IBM-u, no obrazovali ste se u drugim sektorima. Kako to?

- Studirao sam poslovno upravljanje i pravo, ali sam sa 25 godina počeo raditi u IBM-u. U osnovi, otac mi je rekao da odem u IBM. Ja sam planirao raditi za jednu osiguravajuću kompaniju, imao sam čak i ponudu, ali on mi je rekao: ‘Ne, idi u IT industriju, a u njoj je najbolji IBM’. Tako sam završio u IBM-u, no prve četiri do pet godina bio sam samo programer i ništa drugo. Nikakav menadžer, samo programiranje, a tek sam kasnije postao dio upravljačkog kadra.

Danas se mnogo govori o digitalnoj ekonomiji, no možda ‘’običnim’’ ljudima nije uvijek jasno što sve ona podrazumijeva. Kako biste ju objasnili jednostavnim rječnikom?

- Prvo je tu ‘normalna’ ekonomija, bez digitalnog. Ona postaje digitalna tako što ju vi, zapravo, nadograđujete tehnološkim komponentama. U osnovi, zahvaljujući IT-ju, poslovne procese možete ubrzati. Pogledajte, primjerice, male tvrtke s desetak zaposlenika. Čovjek tamo mora raditi sve, od administracije i regulacije do nabave, a najmanje mu vremena ostaje da se zaista bavi poduzetništvom. Zahvaljujući IT-ju, puno toga mogu pojednostaviti i ubrzati, a ostane im i više vremena da se posvete suštini svog posla.

Tu je i puno novih tehnoloških rješenja kojima se može unaprijediti poslovanje kompanije, možete li neko posebno izdvojiti?

- Mislim da su tu najvažniji podaci. Danas imamo mogućnost prikupljati ogromne količine podataka, ali evolucija je u prelasku sa sirovih podataka na značajne uvide. Dakle, ne radi se samo o prikupljanju nego i o analizi, interpretaciji i, konačno, predviđanju na temelju tih podataka. Recimo, nisu nam važni svi podaci, važno nam je da, u trenutku kad nam je to potrebno, preko njih možemo steći uvid. Podaci su danas postali univerzalni savjetnici. Sve ostalo, od blockchaina do umjetne inteligencije, zapravo su načini na koje te podatke možemo koristiti da bismo našu okolinu učinili sigurnijom, produktivnijom ili što god. Sve to može se koristiti u zdravstvu, energetici, zapravo svemu.

S velikim promjenama, kao što je digitalna transformacija, dolaze i veliki izazovi. Što biste izdvojili kao glavne probleme s kojima ćemo se u budućnosti sve više susretati?

- Prvo, tu je pitanje privatnosti podataka, zatim kibernetičke sigurnosti i, treće, tu je jaz između bogatih i siromašnih. To su ozbiljni i stvarni izazovi. Jednako tako, na primjer, u bankarskoj industriji mnogo je poslova koji bi mogli nestati zbog digitalizacije. U teoriji, javit će se potreba za novim poslovima, ali mislim da moramo više raditi na tome da osiguramo da novih poslova ima za sve i da su ljudi za njih spremni. Moramo prilagoditi obrazovni sustav. Danas na fakultetima obrazujemo mnogo, mnogo ljudi za marketing i komunikacije, a trik je da nam to, zapravo, ne treba. Treba nam holistički pristup, izazovi sadašnjosti su isprepleteni.

Podatkovni centri troše jako puno energije, ‘farme’ podataka koriste otprilike jednu trećinu svjetske električne energije. Postoje li načini da se ta potrošnja smanji?

- Da, podatkovni centri doista su veliki potrošači električne energije i da, bude li ih se gradilo sve više, očigledno će rasti i potreba za energijom. Međutim, te iste farme podataka svakodnevno pomažu u smanjivanju potrošnje energije. Najveći svjetski energetski potrošač je automobilska industrija, a upravo digitalizacija doprinosi smanjivanju potrošnje energije u tom sektoru. Mnogo je dobrobiti digitalne transformacije za najveće svjetske potrošače energije, a to je također važno naglasiti.

Uskoro dolazite u Hrvatsku i predavat ćete na kongresu u sklopu jedriličarskog Digital Industry Cupa u listopadu. Na što ćete obratiti pozornost u vašem izlaganju?

- Uvijek kada negdje izlažem, nastojim slijediti svoju trodijelnu strukturu. Prvo, moram ljudima pokazati da znam o čemu govorim, da raspolažem ključnim informacijama. Nakon toga želim pokazati što bi moglo drugačije. Na primjer, smatram da će se u nadolazećim godinama mijenjati uloga i upotreba tehnologije, zatim uloga ljudskog faktora te način na koji ljudi i kompanije rade i posluju. Mnogi na tome u svojim izlaganjima završe, ali ja ove probleme želim operacionalizirati jer tek tada možemo početi s rješavanjem. Na kraju krajeva, volio bih natjerati ljude da razmišljaju o tome što i kako dalje, ali najvažnije što želim prenijeti je da se ne bismo trebali bojati budućnosti. Idemo vidjeti što nam sve tehnologija omogućava i kako ju možemo koristiti kao dio rješenja, a za suvremene izazove.