Deset najvažnijih tehnologija današnjice... koje će nam promijeniti svakodnevicu

Kao i svake godine u ožujku, časopis MIT Technology Review prije nekoliko dana objavio je listu 10 vodećih tehnologija. Riječ je o tehnološkim prodorima za koje uredništvo tog najstarijeg tehnološkog časopisa na svijetu (od 1899. godine izdaje ga Massachusetts Institute of Technology - MIT) smatra da će promijeniti našu svakodnevicu. Neke od njih dostupne su već sada, a neke će biti dostupne idućih godina. U ZOOM-u donosimo popis ovogodišnjih top-tehnologija.

Sintetski embriji

Embriolozi Sveučilišta Cambridge prošle su godine kreirali strukturu nalik embriju miša bez jajašaca i sperme, koristeći isključivo embrijske matične stanice. Istraživači su pažljivo smjestili matične stanice u trodimenzionalne skele, a zatim fascinirani promatrali kako one komuniciraju međusobno redajući se u prepoznatljivi oblik mišjeg embrija.

- Znamo da su matične stanice čarobne po svome snažnom potencijalu onoga što mogu učiniti. No nismo znali da se mogu samostalno organizirati tako lijepo, gotovo savršeno - rekla je voditeljica studije Magdalena Zernicka-Goetz s Cambridgea.

Ona smatra da bi uspjeh sa stanicama miša trebao utrti put za sličan rad s ljudskim matičnim stanicama, što bi znanstvenicima pomoglo da premoste nedostatak ljudskih embrija. Zasad se ljudski embriji za istraživanja dobivaju iz viška doniranih jajašaca s klinika za medicinski potpomognutu oplodnju.

Grad koji osjeća

O pametnim gradovima posljednjih se godina mnogo priča. Ipak, projekt koji se razvija u obalnoj četvrti Toronta Quayside istinski je grad budućnosti. Samovozeći shuttleovi, prilagodljiva prometna svjetla koja “osjećaju” pješake, modularne zgrade i roboti koji nose teret kroz podzemne tunele samo su dio projekta koji u Torontu razvija kompanija Sidewalk Labs, vlasništvo Googleove krovne kompanije Alphabet.

- Ono po čemu se naš projekt u Quaysideu razlikuje od ostalih nije samo to da je izvanredno ambiciozan, nego ima i određenu količinu poniznosti - kaže Rit Aggarwala iz Sidewalk Labs.

“Grad koji osjeća” prostirat će se na površini većoj od 800 hektara, a njegovo rađanje pozdravio je i kanadski premijer Justin Trudeau. Prvi radovi počinju iduće godine.

Prevoditelj poput Babel Fish

U kultnom znanstvenofantastičnom romanu Douglasa Adamsa “Vodič kroz galaksiju za autostopere” mala žuta riba Babel Fish bila je sposobna prevoditi bilo koji jezik kada biste je stavili u uho. U realnom svijetu, Google je nedavno predstavio slušalice Pixel Buds koje se mogu spojiti s bilo kojim Android i Google Pixel pametnim telefonima povezanima s Googleovim virtualnim glasovnim asistentom. Slušalice Pixel Buds, koje koštaju 159 dolara, prevode strane jezike u realnom vremenu.

Imaju opciju slušanja i pričanja na stranim jezicima uz povezanost s mobitelom. To znači da pri slušanja nekog govora na stranom jeziku slušalice automatski prevode taj govor na jezik koji odaberete. Pixel Buds mogu razumjeti 40 jezika, uključujući i hrvatski.

Genetičko proricanje sudbine

Jednog dana u ne tako dalekoj budućnosti bebe će odmah nakon rođenja dobiti svoj DNK izvještaj. Iz DNK karte svoga djeteta roditelji će saznati kakve su šanse da ono bude inteligentnije od prosjeka te hoće li tijekom života biti izloženo povećanom riziku od određenih bolesti, primjerice kardiovaskularnih i tumora.

Technology Review upozorava kako je znanost koja takva DNK izvješća čini mogućim pred našim vratima zahvaljujući velikim genetskim studijama, od kojih neke uključuju i više od milijun ljudi. Iako novi genetski testovi nude vjerojatnosti obolijevanja od nekih bolesti, a ne i njihove dijagnoze, znanstvenici smatraju da će biti golemi iskorak u javnom zdravstvu. Ipak, postoji i opasnost od njihove zloporabe.

- Mogućnost da se genetički podaci koriste istodobno i u dobre i u loše svrhe čini novu tehnologiju istodobno uzbudljivom i alarmantnom - rekao je genetičar Eric Turkheimer.

Savršena online privatnost

Prava internetska privatnost mogla bi konačno postati dostupna zahvaljujući novom alatu koji vam, primjerice, može dokazati da ste navršili 18 godina bez otkrivanja datuma rođenja ili dokazati da imate dovoljno novca u banci za financijsku transakciju bez otkrivanja vašeg računa ili drugih pojedinosti.

To ograničava rizik od krađe privatnosti ili krađe identiteta.

Alat koji to omogućava temelji se na kriptografskoj metodi “zero-knowledge proof”. Iako istraživači rade na tom alatu već desetljećima, interes je eksplodirao u proteklih godinu dana, zahvaljujući dijelom kriptovalutama. Pritom veliki dio zasluga pripada digitalnoj valuti Zcash koja je pokrenuta krajem 2016. godine.

Prirodni plin, ali s “nula” CO2

Jeftin i dostupan, prirodni plin sada je zaslužan za 30 posto američke i 22 posto svjetske proizvodnje električne energije. Iako je čišći od ugljena, plin je i dalje veliki izvor emisije ugljikova dioksida. U pilot-elektrani snage 50 megavata u blizini Houstona u Teksasu, u srcu američke naftne industrije, istražuje se tehnologija koja bi mogla rezultirati istinski čistom energijom iz prirodnog plina.

Tvrtka Net Power koja stoji iza toga vjeruje da se može istodobno dobiti jeftina energija te “zarobiti” sav ugljikov dioksid koji se oslobodi gorenjem plina. Ta bi tehnologija trebala biti na tržištu u idućih tri do pet godina.

3D printer metala

Iako se 3D printanje koristi već desetljećima u raznim laboratorijima, ta se tehnologija tek posljednjih sedam-osam godina raširila na različita područja ljudske djelatnosti: od medicine do obrazovanja i mode. Ipak, sve donedavno printanje metalnih predmeta bilo je sporo i skupo.

Prošle su godine istraživači Lawrence Livermore National Laboratoryja priopćili da su razvili metodu trodimenzionalnog printanja za izradu dijelova od nehrđajućeg čelika koji su dvostruko jači od onih izrađenih na tradicionalni način. Također, lani je bostonska tvrtka Markforged 3-D lansirala prvi 3D printer metala za manje od 100.000 dolara. I druga bostonska tvrtka Desktop Metal počela je u prosincu 2017. isporučivati prototipe svoga 3D printera metala.

Kvantni kompjutori

Ideja o kvantnim računalima, koja za rješavanje problema koriste kvantnomehaničke principe, stara je barem tri desetljeća, no tek posljednjih godina veliki su igrači poput IBM-a, Googlea, Microsofta i Intela počeli razvijati kvantna računala namijenjena široj uporabi.

Tako IBM putem svog projekta Quantum experience bilo kome tko ima pristup internetu nudi mogućnost programiranja na kvantnim računalima. Također, Google obećava komercijalno dostupna kvantna računala u roku od pet godina.