Zbog telefonskih računa blokirano je oko 58.000 građana

Razdoblje postupnog smanjivanja broja blokiranih građana koje traje od sredine prošle godine u listopadu se prekinulo: broj onih koji nisu uspjeli podmiriti račune u mjesec dana povećao se za 828 osoba, na 243.655 ljudi. Kako pokazuju podaci Fine, glavnicu duga u tom razdoblju povećali su za 295,2 milijuna kuna, pa ona iznosi 17,05 milijardi kuna. No, kada se tome pribroje i kamate, ukupni dug penje se na 23,78 milijardi kuna.

Najveći broj blokiranih građana zabilježen je 2016. godine, kada ih je bilo 327.176, što znači da je u međuvremenu smanjen otprilike za četvrtinu. Visina njihova duga na vrhuncu je bila 2017. godine - 42,76 milijardi kuna - i do danas je gotovo prepolovljen. Tome su najviše pridonijela dva zakona koje je Vlada donijela sredinom prošle godine: Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim se ovrha prestala provoditi automatizmom. No, posljednji podaci sugeriraju da su se dometi tih zakona iscrpili te da stari dužnici, ili neki novi građani, opet zapadaju u teškoće.

Sudeći po strukturi dužnika, osobito je velik problem podmirivanje računa za telefonske usluge. Trećina blokiranih, njih oko 91.000, duguje tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri. Same telefonske račune, pak, ne uspijeva podmiriti oko 58.000 građana, a oni iznose ukupno 334,1 milijun kuna. Istodobno, za potrošnju električne energije građani duguju 97,7 milijuna kuna, a za komunalije (opskrba vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom) 177,9 milijuna kuna. Oko 108.000 građana ima dug manji od 10.000 kuna.

S druge strane, trećina ukupnog duga otpada na manji broj građana koji su blokirani na iznos veći od milijun kuna. Njih je 1499, a ukupan dug im iznosi 6,8 milijardi kuna. Riječ je uglavnom o dužnicima banaka i drugih financijskih institucija, na koje otpada 33,7 posto ukupnog duga. Na drugome mjestu su dugovanja prema proračunu ili porezni dugovi, s udjelom od 16,8 posto. Naplatom dugova, pak, mahom se bave specijalizirane agencije kojima vjerovnici poput teleoperatera i banaka prepuštaju taj posao. Agencije kupuju dug uz diskont, a od vjerovnika ga pokušavaju naplatiti u cijelosti.