Zašto je lošu dostavu hrane inspekciji prijavilo samo dvoje Hrvata?

Prošlotjedno iskustvo s dostavom hrane još me jednom podsjetilo zašto se grozim dana kad sam prisiljena obrok naručiti iz cateringa.

Jednostavno, tamo iz nekog razloga ne smatraju da bi jelo trebali dostaviti u skladu s namirnicama navedenima u cjeniku pa ti spakiraju što god ima u frižideru te fino naplate računajući da će ti biti neugodno prigovoriti.

Meni nije bilo.

“Dobar dan, imam prigovor na oba jela koja ste mi prije desetak minuta dostavili...”, govorim nekom liku koji je podigao slušalicu u restoranu.

“ Da? Slobodno recite, u čemu je problem?”

“Pa evo, naručila sam špagete s tunom koji, prema meniju, trebaju doći u umaku od rajčice sa svježom paprikom, ali zapravo ste na skuhanu tjesteninu samo istresli konzervu tune i to mi lijepo bez ijedne riječi donijeli...”, smireno mu govorim, a on mi kaže da će prenijeti moj prigovor kuharu.

Kozice, a ne škampi

“A kad je u pitanju drugo jelo, tu zaista ne znam što bih rekla s obzirom na to da se ovo ponovilo sada već drugi put. Piše da vaši fusilli bella italia dolaze sa škampima, a oba puta ste dostavili paštu s kozicama. Znam da nisam naručila haute cousine, ali kako vam nije neugodno kozice prodavati pod škampe?”, sad već polako bjesnim, a moj me sugovornik smiruje.

Idem odmah razgovarati s kuharom, ako je to zbilja tako pripremio, to nije u redu i ja vam se ispričavam”, kaže mi, a ja brzo završavam razgovor.

Okej, dobila sam ispriku, no što kad se takve stvari, usprkos prigovorima ponavljaju?

To me natjeralo raspitati se, može li gost nekome prijaviti restorane koji posluju mimo normativa, poslužuju hranu loše kvalitete, čak serviraju premale porcije?

Da me netko pitao što mislim koja je inspekcija zadužena za ovakve prijave, nikad ne bih pogodila: prema podacima koje su mi dostavili iz Državnog inspektorata, prijave zbog kršenja odredbi normativa gosti mogu prijaviti - pazi sad ovo - Turističkoj inspekciji jer je ona, doznajem, zadužena za nadzor nad odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Dakle, u pauzama kontrole legalnosti privatnog smještaja i sličnog, turistički inspektori obilaze restorane u kojima kontroliraju imaju li restorani utvrđene normative za pojedina jela i pića, pružaju li usluge u količinama i kakvoći sukladno tim dokumentima, imaju li normativ u sklopu objekta te daju li ga na uvid gostu, ukoliko on to zatraži?

Provjerite normu

Upravo ovo posljednje, napominju u Inspektoratu, trebala bi biti prva stvar koju će gost, nezadovoljan pripremljenim jelom, zatražiti od konobara kako bi provjerio je li njegovo jelo bilo pripravljeno u skladu s normom.

Nije li zadovoljan samo isprikom – ili osoblje restorana, kojim slučajem, inzistira da gost pretjeruje - prijavu može predati Turističkoj inspekciji, iako statistika pokazuje da to tek rijetki čine.

Tome se ne treba previše čuditi – oni koji su se odvažili prijavu predati u trenutku kad im je poslužen obrok s kojim su bili nezadovoljni, brzo su shvatili da inspektor neće automatski izaći na teren, posebno ne u trenutku dok je on još u restoranu, a obzirom se prigovor odnosi na konkretno jelo, zapravo ispada da će inspektor objekt nadzirati tek naknadno, kad je sporno jelo već u otpadu, a prijavitelj možda na drugom kraju svijeta.

Ne čudi stoga da je od sve skupa 4524 nadzora ugostiteljskih objekata odrađenih od travnja do kraja prosinca 2019. godine, tek njih 13 posto (dakle 604 nadzora) odrađeno po prijavi rijetkog, hrabrog nezadovoljnika.

Situacija je posebno alarmantna kad su u pitanju objekti za catering, oni u koje najčešće sumnjamo jer im ne možemo vidjeti kuhinju niti uvjete u kojima posluju: u osam mjeseci, naime, Inspektorat je obavio samo osam nadzora objekata registriranih isključivo za dostavu hrane, od čega su samo dva nadzora odrađena po prijavi gosta.

Drugim riječima, samo su dvije osobe u osam mjeseci prošle godine skupile hrabrosti da taj svoj prigovor upute kroz neku državnu instituciju, a ne baš pretjerano ohrabrujuće zvuči i podatak da je od dvije prijave, na kraju samo jedna proglašena osnovanom.

To bi onda valjda trebalo značiti da domaći objekti za dostavu hrane ili rade besprijekorno ili da su Hrvati neskloni, često čak i nemotivirani za pravdu se izboriti pri nadležnim institucijama.

Ovo drugo pritom je posve razumljivo, iako bi praksu trebalo mijenjati: sustav je postavljen tako da gosta potiče neka se sam izbori za kvalitetan obrok umjesto da time opterećuje Inspektorat, a mnogi se pak boje i da svojim prijavama ne “unište” restoran, smatrajući valjda da bi financijske kazne kojima će ih izložiti mogle biti veće od samog nedjela.

Optužni prijedlog

Sudeći prema podacima Državnog inspektorata, takvome strahu ovdje nema mjesta: zakon propisuje da turistički inspektor neće podnijeti optužni prijedlog ili naplatiti kaznu ako djelatnici restorana tijekom nadzora, ili neposredno nakon otklone utvrđene nedostatke, što praktično znači da će nakon vaše prijave restoran, bude li poslušan, praktično zaraditi samo opomenu.

Tako je bilo i u odrađenih 4524 nadzora tijekom prošle godine, u kojima je utvrđeno 109 povreda odredbi u vezi normativa.

“Nadzirane su osobe u 45 slučajeva nedostatke uklonile tijekom nadzora, a u 64 su preuzele na sebe obvezu nedostatak ukloniti u roku, što su sve i napravile”, stoji u odgovoru na upit Jutarnjeg.

Problem je tako riješen u stotinjak restorana, imamo li hrabrosti stvari urediti i u ostalima?

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.