Više od 60% američkih kompanija u Kini negativno pogođeno carinama, počinju novi pregovori

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili mješovitu izvedbu, s jedne strane pritisnuti padom cijena dionica u sektoru proizvodnje čipova radi nešto lošijih očekivanja izvedbe sektora u narednom periodu, a s druge strane nošeni rastom cijena dionica energetskog sektora uslijed rasta cijene nafte.

Istovremeno, trgovinske politike ostale su u fokusu pri čemu je posljednje istraživanje američke komore za trgovinu u Kini pokazalo kako je više od 60% američkih kompanija koje posluju u Kini negativno pogođeno prvim uvođenjem carina na 50 milijardi vrijednosti uvoza iz obje zemlje, a učinci bi bili dalekosežniji ako Trumpova administracija nastavi s planom uvođenja carina na dodatnih 200 milijardi dolara na što Kina ima namjeru uzvratiti istim mjerama. Istraživanje je pokazalo kako čak jedna trećina američkih kompanija u Kini razmatra seljenje proizvodnje ako se tenzije između ekonomija nastave.

Nadalje, jučer je objavljeno kako SAD pokušavaju dogovoriti nove trgovinske pregovore s Kinom kako bi se spriječio nastavak trgovinskog rata između zemalja.

Azijski dionički indeksi profitirali su od optimizma, ali treba imati na umu kako je Kina na ranijim pregovorima odbila kupovati više američkih proizvoda s ciljem smanjenja deficita, kao i otvaranje tržišta inozemnim kompanija. Izgledno je kako Kina niti ovaj puta neće ponuditi mnogo bolje trgovinske uvjete, a posebno one koji zahtijevaju prilagodbu politike „made in China 2025“.

Pregovori između SAD-a i Kanade vezano uz priključenje Kanade novom trgovinskom sporazumu SAD-a s Meksikom, traju i dalje. Posljednje informacije upućuju kako neslaganja ostaju značajna po pitanju zaštite kanadske mliječne industrije. Nadalje, Meksiko je izjavio kako su spremni potpisati sporazum samo sa SAD-om, ako se Kanada odbije priključiti.

Članica Fed-a Brainard jučer je izjavila kako će Fed izgledno podići bazični kamatnjak iznad svoje procjene dugoročno neutralne razine kamatnjaka (trenutno na 2,9%) uslijed snažnog rasta ekonomije potaknutog poreznim rasterećenjem i snažnijom državnom potrošnjom.

U načelu, ovakva retorika u skladu je s Fed-ovim posljednjim projekcijama koje impliciraju da će bazični kamatnjak dosegnuti 3,4% u 2020. prije nego što Fed započne s normalizacijom prema 2,9%. Spomenuta očekivanja ujedno su i jedan od glavnih razloga sužavanja spreada između američkog 10-godišnjeg i 2-godišnjeg prinosa prema našem mišljenju budući da očekivanja Fed-a oko razine kamatnjaka u dugom roku su niža od onih u kratkom roku. Isto tako radi nestanka učinka fiskalne ekspanzije, stope rasta i inflacije kao odrednica kretanja kamatnjaka također će izgledno biti niže na horizontu duljem od dvije godine.

Od podataka, istaknimo kako je industrijska proizvodnja euro zone u srpnju zabilježila pad od 0,1% godišnje što je prvi godišnji pad indikatora od početka 2017. godine te stavlja silazne pritiske na očekivanja izvedbe ekonomije u trećem kvartalu godine. U najvećoj ekonomiji eurozone – Njemačkoj, proizvodnja je zabilježila pad od 1,1% mjesečno u srpnju, a korekciju su zabilježile i tvorničke narudžbe. Istovremeno, Italija je zabilježila prvi pad u industrijskom sektoru u više od dvije godine.

Fokus investitora danas će uvelike biti na sastanku Vijeća ECB-a gdje se očekuje da će ECB službeno potvrditi ranije izraženu namjeru završetka mjesečnog otkupa obveznica krajem ove godine što impliciraju i regulatorni zahtjevi, odnosno zabrana držanja više od 33% ukupnog duga pojedine zemlje.

Nakon što su pojedini članovi Vijeća izrazili zadovoljstvo načinom na koji je tržište protumačilo posljednju retoriku vezanu uz tajming podizanja kamatnjaka, očekuje se da će ECB potvrditi svoju namjeru zadržavanja kamatnih stopa na trenutno niskim razinama barem kroz ljeto sljedeće godine i zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema srednjoročnom cilju od 2%.

Cijene nafte su zabilježile rast pri čemu je cijena Brent nafte porasla preko razine od 80 dolara po barelu nafte po prvi puta od svibnja. Do rasta dolazi nakon što su posljednji podaci pokazali snažan pad zaliha američke nafte u prošlom tjednu čime su se zalihe spustile za oko 3% ispod njihove prosječne petogodišnje razine. Nadalje, do rasta dolazi i uslijed očekivanja razornih učinaka nadolazećih uragana prema američkoj istočnoj obali gdje je preko milijun ljudi već evakuirano iz svojih domova.