Na Wall Streetu se u ponedjeljak trgovalo suzdržano zbog smanjenih procjena zarada kompanija, usporavanja rasta globalnog gospodarstva i neizvjesnosti u vezi trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine.
Dow Jones oslabio je 53 boda ili 0,21 posto, na 25.053 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,07 posto, na 2.709 bodova, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 7.307 bodova.
Washington i Peking izrazili su jučer optimizam uoči nastavka trgovinskih pregovora, koji će se 14. i 15. veljače održati u Pekingu.
No, kako nema nikakvih konkretnih detalja na kojima se temelji taj optimizam, te poruke nisu znatnije potaknule tržište.
Tim više što su neki analitičari skeptični jer nisu uvjereni da Kina i SAD mogu premostiti velike razlike po nizu pitanja, od intelektualnog vlasništva do transfera tehnologija.
Uskoro moguć prvi pad zarada od 2016.
Ulagače zabrinjava i niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i Japana do eurozone, što bi, očekuje se, moglo loše utjecati na zarade kompanija.
Doduše, zarade su zasad solidne. Dosad je oko dvije trećine kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate za četvrto lanjsko tromjesečje, pri čemu ih je 71,2 posto ostvarilo veću dobit nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.
Stoga se sada procjenjuje da će prosječni rast dobiti na godišnjoj razini u proteklom tromjesečju iznositi 16,5 posto, dok se na početku sezone objava poslovnih rezultata očekivao rast od oko 14 posto.
Međutim, mnoge su kompanije smanjile procjene rasta zarada zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
Stoga sada analitičari očekuju da će u tekućem kvartalu zarade kompanija u prosjeku pasti za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije mjesec dana očekivali rast od 5,3 posto.
A to bi bio prvi pad zarada američkih kompanija od drugog tromjesečja 2016. godine.
Usporavanje rasta globalnog gospodarstva
„Ulagači postaju svjesni rizika od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što je posljedica lanjskog nametanja carina i nešto oštrije monetarne politike”, kaže Robert Pavlik, strateg u tvrtki SlateStone Wealth.
Ulagače zabrinjava i mogućnost ponovne blokade rada dijela državnih službi jer predsjednik SAD-a Donald Trump i demokratski zastupnici u Kongresu još uvijek nisu postigli dogovor o financiranju savezne vlade.
Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, u njih osam jučer su cijene dionica pale.
Na oprez ulagača ukazuje i ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 6,23 milijarde dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosječni dnevni obujam iznosio 7,43 milijarde.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,82 posto, na 7.129 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 0,99 posto, na 11.014 bodova, a pariški CAC 1,06 posto, na 5.014 bodova.
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle jer su ulagači optimistični uoči nastavka trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, dok je dolar prema košarici valuta ojačao osmi dan zaredom.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,3 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio oko 2,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Šangaju, Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,6 posto.
Dolar ojačao osmi dan zaredom
A na valutnim je tržištima nastavljeno jačanje dolara prema košarici valuta, i to osmi dan zaredom, što je njegov najduži pozitivni niz u dvije godine.
Premda se ove godine ne očekuje povećanje kamata američke središnje banke, dolar jača jer se ni u drugim najvećim svjetskim gospodarstvima zbog usporavanja rasta ne očekuje stezanje monetarne politike.
Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 97,04 boda, nedaleko najviše razine u tri mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,62 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 109,85 na 110,55 jena, najvišu razinu u šest tjedana.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1270 dolara, najnižu razinu u dva i pol mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1325 dolara.
Slabljenje eura posljedica je usporavanja rasta gospodarstva eurozone, zbog čega je sve jasnije da Europska središnja banka ni u ovoj godini neće početi povećavati kamatne stope.
A nakon što su jučer pale, jutros su cijene nafte porasle. Na američkom je tržištu cijena barela ojačala 0,3 posto, na 52,55 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 61,85 dolara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....