S 30 godina je uzela kredit u švicarcima od 60.000 eura i tada je počela njezina kalvarija

Moje dite je išlo u prvi razred osnovne škole, a danas je studentica prve godine. Njezino cijelo djetinjstvo prošlo je u znaku "švicarca" i majčine bitke s bankama i sustavom. Na žalost, ta bitka još nije gotova i dandanas traje. I tako moja studentica kad dođe kući, htjela ili ne, sluša i dalje priču o tom nesretnom "švicarcu".

Tim je riječima priču o kreditima u švicarskim francima, konverziji, kamatama i valutnoj klauzuli i ništetnosti ugovora počela Šibenčanka Linda Lemac Bašić. Jedna je od 125 tisuća hrvatskih građana koji su dvije tisuće i neke podigli stambeni ili neki drugi kredit u švicarskim francima. Kad su dužnici krenuli u bitku protiv prijevare, odmah se uključila u Udrugu "Franak".

Trajalo kratko

Danas je i aktivistica u Građanskoj inicijativi "Lex Franak" i premda po zvanju socijalna radnica, sve o slučaju "švicarac" ima "u malom prstu". Većinu svojega slobodnog vremena, kao i njezine kolege iz Udruge i Građanske inicijative, zadnjih godina provodi u toj priči s jednim jedinim ciljem – doći do rješenja i pravde kako obeštetiti sebe i sve druge koji su u istom problemu. Poznato je da su već donesene neke pravomoćne presude kad se radi o preplaćenim kamatama a očitovanje Vrhovnog suda RH, krajem ožujka ove godine, u vezi konvertiranih kredita, kojim je potvrđeno da pravo podnošenja tužbe za povrat preplaćenih kamata imaju svi, neovisno o tomu jesu li kredit otplatili ili je u otplati, daje nadu dužnicima da će doći do novca koji su im banke nezakonito naplaćivale. I ne samo za nezakonito podizanje kamata već i za valutnu klauzulu.

Linda je 2007. godine imala 30 godina i podigla je kredit za kupnju stana u "švicarcima" od 60.000 eura. Konverziju je napravila i u drugoj banci podigla novi kredit da bi u prvoj kredit zatvorila. Nije, kako kaže, kupovala penthouse, već krov nad glavom, stan od 58 kvadrata, za sebe i svoju obitelj. U ponudi je bio povoljan kredit za mlade obitelji, u valutnoj klauzuli tada stabilnoga švicarskog franka, uz povoljnu kamatnu stopu od 3,88 posto. Izgledalo je jako, jako dobro, no kratko je trajalo.

Vraćen samo dio

– Za pola godine kamata je išla na 4,6 posto i nakon samo dva uplaćena anuiteta skočila je na 5,0. Onda je nakon četiri anuiteta skočila na 5,99, a za devet mjeseci na 6,2 i takva je ostala sve do 2014. godine kad je zakonom određena kamata od 3,23 posto, a tečaj franka fiksiran na 6,39 kuna. Dakle, kamata je od 2007. do tada narasla za 2,32 postotna boda. Važno je naglasiti da je konverzijom, do koje je došlo u studenom 2015. godine, nama vraćen samo manji dio novca i zato smo nastavili bitku – kaže Linda.

Podsjeća sve korisnike kredita, odnosno dužnike da je krajnji rok za podnošenje tužbe protiv banaka za preplaćene kamate 12. lipnja, a za valutnu klauzulu 2023. godina, s tim da dužnici kod Sberbank imaju vremena i za valutu i kamatu do 2023. godine. Posebno apelira i na korisnike kredita u eurima i kunama da se "trgnu" i podnesu tužbe za preplaćene kamate, jer su i njima nezakonito rasle.

Osim tužbe za preplaćene kamate, Lemac će istovremeno tužiti banku i za valutnu klauzulu, pozivajući se na presudu Visokog trgovačkog suda od 14. lipnja prošle godine po kolektivnoj tužbi Udruge "Potrošač" i na presudu Suda EU o ništetnosti valutne klauzule, vezano uz slučaj mađarske tužiteljice za valutnu klauzulu u švicarskim francima iz ožujka ove godine.

Vrhovni sud

– S obzirom na to da su banke uložile reviziju na presudu Visokog trgovačkog suda o valutnoj klauzuli, očekujemo da će u lipnju o tomu odlučiti Vrhovni sud. Osobno vjerujem da odluka Vrhovnog suda ne može biti u suprotnosti s odlukom Suda EU jer smo članica EU-a, i ona bi trebala biti ogledni primjer za naš sud, ako slijedimo europsku pravnu praksu. Zbog svega toga je jasan stav i cilj Građanske inicijative "Lex Franak" koja, uz tužbe koje je nesporno da se trebaju podnijeti zbog prijetnje zastare utuženja, inzistira na zakonskom rješenju kojim bi se iznašao način obeštećenja svih potrošača. I onih koji su tužili i onih koji neće stići ili nemaju novca za tužbe, banka im nije dala dokumentaciju ili slično. Inicijativa drži da svih 125.000 hrvatskih obitelji zaslužuju pravdu, povrat svog nezakonito oduzetog novca, a država je ta koja je odgovorna za svoje građane i za ispunjenje prava i pravde – na kraju će Lemac.