Dva su ključna razloga zbog čega je trenutačno bitno ponuditi što jednostavnije i logičnije odgovore na osam pitanja o tome što građani mogu očekivati od korištenja tzv. kriptovaluta. Prvo, jedna o najvećih i najvažnijih kompanija današnjice - Facebook - najavila je uvođenje libre, nove kriptovalute koja bi trebala postati novo globalno sredstvo plaćanja.
Drugo, trenutačno najpopularnija svjetska kriptovaluta - bitcoin - ponovno bilježi strelovit rast vrijednosti. U samo nekoliko tjedana bitcoin je dosegnuo cijenu od 13.000 dolara nakon što se s vrhunaca od oko 19.000 dolara sunovratio na razine blizu 4000 dolara. Analitičari tumače da su najava libre i rast bitcoina međusobno povezani.
1. Jesu li postojeće kriptovalute doista novac?
Novac po svojoj definicija služi a) kao jedinica obračuna vrijednosti roba i usluga b) kao sredstvo razmjene te c) za pohranu vrijednosti. Bitcoin i većina popularnih kriptovaluta današnjice nisu zadovoljavajuće ispunili ni jedan od kriterija. Nisu postali široko i općeprihvaćeno sredstvo obračuna i plaćanja, a za pohranu vrijednosti pokazali su se previše ćudljivim. Teoretski bi pojedine kriptovalute, pa i bitcoin, mogle ispuniti sve tri funkcije. Ali zasad samo teoretski.
2. Po čemu se kriptovalute razlikuju od pravih nacionalnih valuta?
U suvremenoj povijesti novca iza pravih nacionalnih valuta stoje suverene države odnosno njihove centralne banke. Bez obzira na to jesu li nekad vlade jamčile da će za jednu novčanicu ili novčić donosiocu dati određenu količinu nekog plemenitog metala ili to što danas svojim kredibilitetom od pojave fiat (papirnatog) novca zapravo jamče da su novčanice legalno sredstvo plaćanja, iza nacionalnih valuta uvijek na neki način kao jamac stoji država, tj. njezina centralna banka. Države određuju i vrlo stroga pravila izdavanja novca, kao i novčanog prometa. Uz to, nacionalne valute postoje i u fizičkom obliku te su digitalne bezgotovinske transakcije samo jedan od načina njihove upotrebe. Iza kriptovaluta pak ne stoje države, do sada su bile vrlo slabo regulirane, u pravilu se pojavljuju u digitalnom obliku te najčešće nemaju nikakvu intrinzičnu vrijednost te stoga kod pada tržišne vrijednosti lako mogu dogurati do čiste nule.
3. Zašto ljudi kupuju bitcoin i druge kriptovalute?
S obzirom na to da su bitcoin i druge kriptovalute vrlo slabo zastupljeni kao suvremeno sredstvo plaćanja i zapravo su beznačajni u suvremenoj svjetskoj trgovini, čini se da se i bitcoin kao i ostale kriptovalute najviše kupovalo iz spekulativnih razloga, tj. zbog očekivanja snažnog rasta vrijednosti. Drugi je razlog vjerovanje u visoku buduću uporabnu vrijednost algoritama na kojima počiva izdavanje novih jedinica kriptovaluta, ali ni za to nema previše jakih dokaza. Primjerice, blockchain tehnologija na kojoj se temelji izdavanje bitcoina nije neko čudo koje je donijelo goleme promjene u uspješnosti kompanija koje su je implementirale. Zaključno, neki tumače popularnost kriptovaluta padom povjerenja u tradicionalne valute odnosno monetarne politike centralnih banaka. To je, također, zasad tek pomalo ekstravagantna teorija.
4. Jesu li bitcoin i buduća Facebookova libra slični?
Valja naglasiti da još nisu poznati svi detalji kako će točno funkcionirati libra, ali je u startu jasno da postoje vrlo velike razlike. Za razliku od bitcoina, libru lansira vrlo velika i moćna kompanija koja se u tom pothvatu udružila s drugim vrlo velikim i važnim kompanijama među kojima su Visa, Mastercard, Uber, Lyft, Paypal… Uz to, libra bi trebala imati intrinzičnu vrijednost jer će se nove libre izdavati samo temeljem nove potražnje, tj. bit će pokrivene depozitima i kratkoročnim vrijednosnicama te će stoga ta privatna valuta biti najbliži supstitut državnom novcu. Drugim riječima, iza libre će stajati stvarni novac, a ne samo spekulativna potražnja. Drugim riječima, vrijednost Libre određivat će se više po principima deviznih tržišta na kojima kotiraju valute nego kao što je slučaj s bitcoinom i drugim kriptovalutama koje su nešto poput srećke koja kotira na burzi ovisno o tome kako potencijalni ulagači procjenjuju količinu financijske sreće koju može donijeti ta srećka.
5. Imaju li bitcoin, libra i druge kriptovalute budućnost?
Teško pitanje. S obzirom na to da je tek najava lansiranja libre uzbudila regulatorna i nadzorna tijela u financijskom sektoru po pitanju kriptovaluta, za očekivati je da će države i asocijacije država skrojiti puno strožu regulativu koja će dati nove okvire za potencijalni rast ili konačni pad kriptovaluta. Do sada su regulatori gledali na svijet kriptovaluta tek kao na potencijalnu opasnost za veći broj pojedinaca koji se mogu dovesti u financijske nevolje računajući na brzu i laku zaradu zahvaljujući rastu pa padu kriptovaluta. U jednom trenutku je, podsjetimo, navala na kupovinu bitcoina izgledala kao prva prava planetarna financijska manija. Sada kad najveće svjetske centralne banke zbog veličine i moći Facebooka pušu na hladno te najavljuju strogu regulaciju libre, jasno je da će pod malj novih, krutih pravila igre morati pasti i druge valute. Ne možete regulirati libru, a bitcoin ostaviti u divljoj zoni. Ako države zaustave libru zbog, recimo, čistog straha centralnih bankara da će ih Facebook ostaviti bez posla, onda će zaustaviti i bitcoin. Iako se očekuje velika strogost regulatora, i uz nova pravila igre nekako više šanse treba dati Facebooku i savezu moćnih kompanija nego manjim igračima u svijetu kriptovaluta. Prilagoditi se regulaciji bit će skupo.
6. Na što najviše treba paziti pri odluci o korištenju postojećih ili budućih kriptovaluta?
Prvo, bitno je znati što će o pojedinim kriptovalutama reći regulator. Iako su vrlo različite, do sada su trpane u isti koš. Kod bitcoina i libre bit će zanimljivo pratiti u kojoj mjeri ispunjavaju sve tri temeljne funkcije novca spomenute u prvom odgovoru. Što više bude ispunjavala sve tri funkcije – obračuna, plaćanja i pohrane vrijednosti – to će pojedina kriptovaluta biti prihvatljivija za korištenje. Ulaganje u kriptovalute iz čisto spekulativnih razloga građanima sigurno neće biti preporučljivo nikad, pa čak ni u slučaju libre, baš kao što danas malim igračima, odnosno privatnim osobama, nije uputno okušavati se na vrlo rizičnim deviznim (FX) tržištima. Drugim riječima, treba pratiti ne samo što će reći regulatori nego i potrošači. Ako oni ne budu imali interesa za kriptovalute, onda za njih ionako nema budućnosti.
7. Zašto bi vlade, odnosno centralne banke mogle limitirati razvoj kriptovaluta?
Više je razloga. Nekad su vlade računale na izdavanje novog novca kako bi mogle financirati troškove, a kamate koje su naplatile na novoizdani novac bile su im izvanredni izvor prihoda, tzv. seigniorage. Danas, u doba kad su centralne banke zaigrale na kartu negativnih kamatnih stopa i hiperekspanzivne quantitative easing monetarne politike, mogućnost da im neka privatna kompanija uđe u sferu u kojoj može utjecati na državne prihode i samu monetarnu politiku sigurno vlastima ne djeluje simpatično. Vjerojatno i ne žele razmišljati o novim sistemskim rizicima koje sa sobom može donijeti nova privatna svjetska supervaluta, baš kao što neće poželjeti da netko drugi žanje “seigniorage” dok oni, recimo, guraju negativne kamate. Zaključno, svijet kriptovaluta je svijet u kojem je puno lakše sakriti prljavi novac. A na vladama je da to spriječe. To bi im i mogao biti ključni argument za možebitnu zabranu.
8. Što bi mogao biti ključni znak uspjeha neke kriptovalute?
Ako vlade velikih zemalja počnu kupovati kriptovalute i obavljati vlastite transakcije u nekoj od kriptovaluta u doista značajnim iznosima, svijet novčarstva, tada će svima sve ionako biti jasno, više nikad neće biti isti.