Koliko smo bogata nacija: U Hrvatskoj živi bar 50 tisuća milijunaša, imaju 1,75 mlrd. kuna

Koliko je u Hrvatskoj ljudi s milijunskim štednim računima u bankama? Ako ćemo govoriti u milijunima kuna onda je takvih više od 51.000, što je grad veličine Pule, no kada bismo njihovu štednju u bankama mjerili u eurima onda je taj grad vjerojatno znatno manji. Možda bi svi stali u neko malešno mjesto ili selo.

Na takva razmišljanja naveo nas je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, koji je nedavno govoreći o koncentraciji štednje u hrvatskim bankama, kazao da 1,7 posto štediša ili njih oko 51.000, drži 43 posto ukupne štednje u zemlji.

Znači, njih 1,7 posto ima oko 75 milijardi kuna, u prosjeku svaki 1,5 milijuna kuna ili oko 200.000 eura.

Kako je o takvoj visokoj koncentraciji štednje u domaćim bankama već prijašnjih godina govorio aktualni guverner, pitali smo Hrvatsku narodnu banku koliko štediša od tih pedesetak tisuća drži više od milijun eura na računu, koliko ih drži dvije, tri, pet ili deset milijuna eura, koliko iznose najveći depoziti i koliko je takvih štediša...

Jer, prosječnih 200.000 eura na najvećim računima su samo prosjeci, a netko može imati 150.000 eura na računu, a netko 15 milijuna eura, prenosi Slobodna Dalmacija.

Male štediše

Iz dobivenog odgovora shvatili smo da je guverner govorio na temelju podataka starih pola desetljeća. Jer, od Hrvatske narodne banke dobili smo, kako su nam rekli, raspoloživu statistiku iz ožujka 2014. i tablicu koja detaljno analizira štediše s malim iznosima, ali ne i one za koje smo pitali. Njih se spominje samo kumulativno.

Tako su nam dali statistiku po kojoj 2,6 milijuna štediša ili njih 86,5 posto svih ljudi koji štede drži 26,49 milijardi kuna depozita. To je tada bilo, navode u HNB-u, 15,3 posto kompletne štednje koja je iznosila 173 milijarde kuna, koliko je na računima imalo tri milijuna svih deponenata u zemlji.

Svaki od tih 2,6 milijuna malih štediša prosječno je na računu imao 10.173 kune na što su zaradili manje od tisuću kuna kamata. A podaci središnje banke kažu da je prosječna ponderirana nominalna kamatna stopa iznosila u to vrijeme 2,29 posto.

Daljnjih 109.926 štediša ili njih 3,6 posto držalo je u proljeće 2014. ukupno 9,7 milijardi kuna štednje ili 5,6 posto štednje, što je prosječno za svakog od njih ulog od 88.272 kune, a svaki od tih štediša je zaradio oko 2000 kuna kamata.

I tako se nižu brojevi, a detaljna analiza završila bi podatkom od 4750 štediša koji su na računima imali 2,6 milijardi kuna, prosječno svaki 554.370 kuna na što su onda zaradili oko 15.000 kuna kamata. To je danas ulog vrijedan oko 74.900 eura.

I nakon tog podatka slijedi kumulativni: 50.874 štediše imalo je tada ukupno 74,99 milijardi kuna što je bilo 43,2 posto kompletne štednje u zemlji. To su ti bogataši s prosječnih 1,47 milijuna kuna po svakom štednom računu ili sadašnjih oko 199 tisuća eura.

Dakle, guverner danas spominje pola desetljeća staru statistiku, no sigurno zna više od nas ostalih, pa vjerojatno ti podaci vrijede i dandanas.

Odoše devize

Zbog čega se mogu dobiti detaljne informacije o malim ulozima, ali ne i o visokim, pitali smo dr. Gustu Santinija koji veli da guvernera i može razumjeti i da je to velika tema.

Podsjeća da se danas govori o uvođenju eura i množe se pitanja na tu temu, a zapravo smo ga uveli onda kad smo uveli valutnu klauzulu i dopustili deviznu štednju jer smo tada, još 1993., poručili da nacionalna valuta nije za štednju i da nije mjera vrijednosti. Tada je mjera vrijednosti bila marka, a kasnije je to mjesto preuzeo euro.

Podsjeća da je Hrvatska uvela liberalizaciju kapitala što znači da štediša iz domaće banke može dati nalog da se depozit uplati bilo kojoj banci, primjerice u Londonu.

– To za Hrvatsku ima učinak odlaska deviza iz zemlje. Ako su oko 17 milijardi eura devizne pričuve, a oko 21 milijarda eura devizna štednja, onda je zabrinutost guvernera razumljiva. Devizni depoziti ugrožavaju deviznu likvidnost zemlje, veliki je indeks koncentracije štednje, a kapital je plaha životinja – veli ekonomist govoreći o mogućim razlozima zbog kojih se ne govori detaljnije o visokoj koncentraciji štednje i velikim štedišama.

O ovoj smo temi razgovarali i s jednim nekadašnjim dužnosnikom koji nam je rekao da ga je guverner zapanjio kada je prvi put rekao da u Hrvatskoj tako malen broj ljudi drži toliki kapital, bilo je to u vrijeme kada je gospodarstvo bilo u minusu 15 posto.

Smatra da se trebalo javno razgovarati o raslojavanjima u društvu u kojem većina ima po 10.000 kuna, a maleni broj milijune. Ne znači da je štednja nezakonito stečena i da se nekog treba prozivati, nego je to tema o kojoj se treba razgovarati.