Plaćat ćemo ga 'u zlatu'

Kilogram limuna ovog ljeta plaćat ćemo više od kilograma svinjetine, čak 35 kuna!

Ponuda domaćeg limuna jednostavno nije dovoljna, a uvozni često nisu kvalitetni
Stablo limuna
 Profimedia, Garden world images

Hoćemo li i ovog ljeta kilogram limuna plaćati skuplje od kila svinjskog mesa, kao što je bio slučaj prošle i pretprošle godine?

Vrlo je izgledno da će se ponoviti takva situacija jer nam je ovog agruma iz Europe stiglo manje nego inače, a na uvoz iz trećih zemalja (onih izvan EU-a op.a.) se još uvijek čeka, piše Slobodna Dalmacija.

Na potencijalnu nestašicu i povećanje cijene ovog voća upozoravaju nas ugostitelji koji kažu kako su na početku svake sezone limun prisiljeni plaćati po zlato.

- Dnevno mi u restoranu treba od sedam do devet kilograma limuna, što za bar, što za potrebe u kuhinji. Donedavno smo kilo u maloprodaji plaćali po 15 do 16 kuna, a sad je cijena gotovo svugdje 20 kuna, donosi Slobodna Dalmacija. Osim toga, teško nam je i doći do većih količina u trgovinama jer je, navodno, prije nekoliko dana zaustavljen cijeli jedan kontingent limuna iz Španjolske jer je voće bilo napola trulo...

'Sušnije' ljeto

Zbog svega toga, cijena bi uskoro mogla "krešiti" i na 35 kuna po kilogramu što znači da ću ja dnevno samo na limun trošiti 350 kuna - požalio nam se jedan splitski ugostitelj (podaci poznati redakciji).

U trgovačkom centru "Ribola" uvozni je limun, inače, trenutačno najjeftiniji - kilogram turskog stoji 16,99 kuna. U "Tommyju" limun iz Španjolske prodaju za 19 kuna, a u "Lidlu" za 20 kuna. Iz potonjeg trgovačkog lanca napominju kako nestašice ne bi trebalo biti, ali je poskupljenje izgledno.

- Valja očekivati da će doći do poskupljenja u ljetnim mjesecima zbog smanjenih količina dostupnih iz Španjolske gdje je ove godine proizvoda manje nego obično - poručuju iz "Lidla" Hrvatska.

U "Tommyju" kažu kako trenutno nemaju problema s nabavom ovog proizvoda, no da je teško prognozirati što će se događati u sljedećem razdoblju jer "da na cijenu može utjecati više faktora...".

- Limun većinom nabavljamo na tržištu EU-a, a ponekad u manjim količinama otkupimo i od domaćih proizvođača jer je ponuda količina domaćeg limuna vrlo mala i značajno ispod naših potreba - kaže Dario Mamić iz Odjela korporativnih komunikacija "Tommyja".

U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju kako smo trenutno s limunom na prijelazu sezone - turski, španjolski i grčki su pri kraju i bit će ih na tržištu još samo desetak dana.

Uvoz iz Argentine

- Prvi novi limun iz Argentine je već stigao kod nekih trgovaca, a drugi ga očekuju kroz tjedan dana.

Trenutno mu je veleprodajna cijena oko dva eura odnosno 12-14 kuna po kilogramu, a prosječna je cijena 5. lipnja za turski bila 9,46 kuna. Argentinski će se, uz onaj iz Južne Afrike, prodavati preko ljeta, pa sve do rujna kad opet kreće turski i ostali sa sjeverne hemisfere.

Argentina je, inače, najveći proizvođač limuna i, praktički, cijeli svijet u ovo vrijeme nabavlja limun od njih, pa kad još nestane ovog iz sjeverne hemisfere nabavna cijena zbog povećane potražnje postane viša...

Tu su, naravno, i troškovi dalekog prekooceanskog prijevoza, a dodatno potražnju povećava i ljetna sezona. Rusija, također, povlači velike količine, pa to dodatno povećava potražnju - objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Prošle i pretprošle godine su u Argentini bile loše vremenske prilike zbog čega je limun bio izuzetno skup - otprilike 20 kuna je koštalo kilo u maloprodaji.

- Vremenske su prilike zasad dobre, pa se ne očekuje da argentinski limun bude skup kao prethodne dvije godine premda će biti skuplji od limuna s EU tržišta. Osim toga, Južna Afrika je zadnjih godina značajno povećala proizvodnju što znači da će ponuda biti veća, a cijena korektnija - drže u Ministarstvu i napominju na koncu kako inspekcije koje su u njihovoj nadležnosti nisu zaustavile pošiljku limuna iz Španjolske. Je li to učinila Sanitarna inspekcija koja djeluje u okviru Ministarstva zdravstva, jučer nismo doznali.

Hrvatska proizvodi tek 3 posto potrebnih limuna

Hrvatska proizvodnja limuna, unatrag petnaestak godina, pokriva samo dva to tri posto naših potreba, za razliku od mandarina kojih proizvedemo čak pet puta više od naših potreba.

Površine pod limunom pokrivaju tek 14 hektara. Za podizanje novih nasada limuna i drugog voća može se, inače, dobiti 50 posto povrata sredstava (ili 70 posto ako je riječ o mladom poljoprivredniku) kroz mjere 4.1, 6.1. i 6.3 Programa ruralnog razvoja RH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 21:21