Kakva je praksa u drugih: Slovenci riješili problem kolektivnim, a Njemačka uvela iznimke

Kad nema dogovora o nekom pitanju, u Hrvatskoj je uobičajena praksa da se preuzimaju rješenja iz drugih zemalja, posebno onih razvijenijih. No, s radom trgovina nedjeljom i na tom planu imamo problem. Naime, praksa reguliranja rada nedjeljom razlikuje se od zemlje do zemlje u našoj široj regiji i kreće se u rasponu od pokušaja potpunih zabrana pa do posve slobodnog odlučivanja trgovaca hoće li ili neće raditi nedjeljom i blagdanom.

U kategoriju onih zemalja u okruženju u kojima je rad trgovina nedjeljom dopušten ulaze, primjerice, prema podacima HGK, Italija i Slovenija. U Italiji, ističu u Komori, radno vrijeme trgovina nije ograničeno, ni tijekom tjedna, ni tijekom vikenda, što uključuje i nedjelju. To je pitanje, zapravo, kažu nam sugovornici iz HGK, prepušteno regijama. No, u Italiji je ograničena prodaja alkoholnih pića, koja se ne smiju prodavati od 22 do šest sati na benzinskim postajama.

Najviše 20 nedjelja

Rad trgovina nedjeljom ni u Sloveniji nije zakonski reguliran, kažu u HGK, a to nam potvrđuju i sugovornici iz Slovenije s kojima smo razgovarali. I u “deželi” je, doduše, prije bilo pokušaja ograničavanja rada trgovina nedjeljom, no taj je pokušaj pao na Ustavnom sudu. Od svega, ostala je jedino zabrana prodaje alkohola tijekom noći, kažu nam sugovornici iz Ljubljane.

To, međutim, u slovenskom slučaju ne znači da trgovci mogu raditi baš što hoće, kada hoće i kako hoće. Prepreku tome predstavlja kolektivni ugovor koji su sindikati u srpnju 2018. godine sklopili s poslodavcima, a prema kojem rad nedjeljom treba platiti dvostruko više od rada ostalim danima, pri čemu naknada za rad nedjeljom ne može biti manja od 6,05 eura po satu u bruto iznosu. Uz to, radnik može raditi najviše 20 nedjelja u godini i najviše dvije nedjelje u mjesecu. Rad blagdanima još je skuplji od rada nedjeljom, a radnik ne smije raditi sve blagdane u godini.

Zbog svega toga, tvrde poznavatelji situacije, poslodavci za rad nedjeljom i blagdanom nastoje angažirati studente jer je njihov rad jeftiniji. Nadalje, trgovine u manjim mjestima nedjeljom i blagdanom ili su zatvorene ili rade samo u jednoj smjeni, a blagdanom ne rade.

Među zemljama u kojima trgovine nedjeljom ne rade je Austrija, čiji se model u posljednje vrijeme i kod nas ističe kao optimalan. U Austriji je, kažu nam u HGK, broj sati koje jedna trgovina tijekom tjedna može raditi ograničen na 72 sata. Radno je vrijeme trgovina tako raspoređeno da radnim danima rade od pet ili šest sati, ovisno o saveznoj pokrajini, pa do 21 sat. Subotom trgovine u Austriji rade od šest do 18 sati, a nedjeljom su, generalno gledano, zatvorene. No, i u Austriji, ističu u HGK, postoje izuzeci od zabrane rada trgovina nedjeljom, i to u turističkim područjima. Uz to, valja reći da u Austriji nedjeljom rade benzinske postaje, pa nije rijetkost da se trgovački centri grade točno uz njih te tako pokušavaju izbjeći zabranu rada.

Iako i u Njemačkoj, općenito gledano, trgovine nedjeljom ne bi trebale raditi, postoje brojne iznimke od tog pravila, pokazuju podaci HGK. Iznimke su, primjerice, pekarnice, prodavaonice cvijeća, trafike i trgovine na željezničkim i benzinskim postajama, kao i u hodočasničkim mjestima.

Tužba

“Postoje i izuzeci u kojoj neke od saveznih pokrajina u svrhu javnog interesa mogu odobriti otvaranje trgovina nedjeljom”, ističu u HGK, što odražava savezni ustroj Njemačke.

Od zemalja u okruženju u kojima je zabranjen rad trgovina nedjeljom valja spomenuti Crnu Goru. U našem su južnom susjedu, naime, krajem listopada prošle godine zabranili rad trgovina nedjeljom, pokazuju podaci HGK. To je, prema tvrdnjama trgovaca, dovelo do značajnog pada prometa.

“Trgovci su podnijeli tužbu Ustavnom sudu Crne Gore o procjeni ustavnosti odredbe o zabrani”, kažu nam u HGK.

Zemlja koja je najprije pokušala zabraniti rad trgovina nedjeljom, a onda je od toga odustala je Mađarska. Prema riječima naših sugovornika iz Budimpešte, mađarske su vlasti zabranile rad nedjeljom u ožujku 2015. godine. Ipak, postojali su izuzeci od tog pravila, a odnosili su se na male trgovine, pekarnice, trafike, ljekarne, cvjećarne i benzinske postaje. Zabrana rada trgovina, objašnjava naš sugovornik, nije se odnosila na adventsko razdoblje, kada je promet i u mađarskim trgovinama uobičajeno veći nego u ostatku godine.

Ipak, Mađari su na kraju odustali od zabrane rada trgovina nedjeljom, pa one od travnja 2016. ponovno mogu raditi i posljednjeg dana u tjednu. Okidač za tu odluku vlade u Budimpešti bio je pokušaj raspisivanja referenduma koji je inicirao dio javnosti, pa su vlasti, kako bi izbjegle referendum, odustale od zabrane.

- Mađarska je javnost ionako od početka bila protiv zabrane rada trgovina nedjeljom - zaključuje naš sugovornik iz Budimpešte.

- I praksa zemalja u okruženju pokazuje da nema jedinstvene prakse o radu trgovina nedjeljom. Svaka zemlja to pitanje regulira na svoj način i ovisno o svojim potrebama i specifičnostima - ocjenjuje Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta upozorava, pak, na to da Hrvatska može do određene granice koristiti rješenja drugih zemalja, no mora ih znati prilagoditi vlastitim potrebama i situaciji. - Da bismo znali koje su to naše specifične potrebe, najprije treba obaviti temeljitu analizu, a ne donositi odluke na temelju dojma i vrijednosnog stava - zaključuje Vizek.