Jeste li primijetili kako su poskupjele naknade za plaćanje računa? Neke i 200 posto!

KOLUMNA 'VELIKA ŠKRTICA' DORE KORETIĆ

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Bio mi je dovoljan samo jedan mail vjernog čitatelja “Škrtice” da opet odlučim tekst posvetiti bankarskim naknadama.

Zabrinuti potrošač piše mi otprilike sljedeće: da je dobar dio pružatelja javnih usluga, ali i teleoperatera, s dosadašnjeg sustava naplate računa izravnim terećenjem prešao na takozvani sustav “SEPA izravnog terećenja” - a banka mu je pritom najednom počela naplaćivati naknadu od 2,25 kuna po svakom računu iako dosad na ime naknada za izravno terećenje nije plaćao ništa.

“Strašno, pa to me ispada dvostruko skuplje nego da sam plaćam račune internet bankarstvom”, požalio se naš čitatelj, a ja sam odmah izvadila čitač kartice i odlučila provjeriti kakva je situacija s mojim računima koji su se naplaćivali putem izravnog plaćanja. Budući da imam samo dva takva računa mjesečno, nije trebalo dugo kako bih se uvjerila da su i moje naknade, posve tiho i neprimjetno, itekako poskupjele.

Razlike u pojmovima

Umjesto kune naknade, koliko me je dosad koštalo trajno terećenje jednog od mojih računa, otkako je uveden takozvani sustav SEPA izravnog terećenja ta je naknada najednom narasla za 200 posto - na 3 kune. Nikako mi nije bilo jasno što se to događa, pa sam se obratila u nekoliko banaka kako bih doznala u čemu je kvaka.

Kako su mi pojasnili iz Erste banke, s datumom 3. lipnja 2019., dakle od ponedjeljka, zakonskom odredbom u potpunosti je za primatelje plaćanja ukinut dosadašnji sustav izravnog terećenja te je uveden novi sustav SEPA izravnog plaćanja, prilikom čega je u konačnici promijenjen cijeli proces izravne naplate računa, a time i sustav naplate naknade. Pritom nije loše razlikovati neke pojmove koji se potrošačima nerijetko miješaju.

Prije uvođenja SEPA izravnog terećenja, naime, u pravilu su postojale dvije vrste “automatske naplate računa” - trajni nalog i izravno terećenje.Ovo prvo, trajni nalog, u konačnici se u narodu pogrešno uvriježio za svaku vrstu automatske naplate računa iako se on odnosio isključivo na račune kod kojih se iznos od mjeseca do mjeseca ne mijenja (primjerice, trajnim se nalogom moglo ugovoriti naplatu mjesečne članarine za teretanu ili fiksnu svotu novca za osiguranje).

Izravno je terećenje, pak, podrazumijevalo naplatu promjenjivih iznosa računa, i to na temelju podataka koje banci iz mjeseca u mjesec dostavlja primatelj plaćanja, dakle pravna osoba s kojom banka ima sklopljen ugovor.

Zasebni ugovori

Recimo, izravnim su terećenjem tako potrošači plaćali račune na kojima su se svote od mjeseca do mjeseca mijenjale - za troškove režija, mobitela, telefona i ostalih usluga - a specifičan je bio i način na koji su taj sustav plaćanja pružatelji usluga dogovarali s bankama.

Prema objašnjenju koje nam je poslao Erste, tvrtke koje su račune namirivale putem izravnog plaćanja - na primjer, komunalna poduzeća ili teleoperateri - sa svakom su bankom zasebno ugovarali uslugu izravnog terećenja, pri čemu je banka troškove naknade prebacila na tvrtke umjesto da ih naplaćuje od uplatitelja.

“No, s novom uslugom SEPA izravnog terećenja primatelji usluga ugovor će potpisati samo s jednom bankom, preko koje će se zadavati nalozi, a ta će banka potom u suradnji s Nacionalnim klirinškim sustavom distribuirati SEPA IT prema drugim bankama, u kojima platitelji imaju otvorene račune.

Dakle, za razliku od stare usluge izravnog terećenja, kad su primatelji plaćanja sa svakom bankom zasebno ugovarali odnos, a time ugovarali i plaćanje naknade od strane primatelja, sa SEPA uslugom primatelji više nemaju direktan kontakt sa svim bankama, nego samo onom s kojom su sklopili ugovor”, stoji u pojašnjenju banke.

Pojedini slučajevi

Dakle, s uvođenjem SEPA izravnog plaćanja banke su naplatu naknade s leđa primatelja plaćanja prenijele na potrošače, što u konačnici može značiti da iznos naknade nije ništa veći nego što je bio ranije, jedino ga sada više ne plaćaju tvrtke, nego korisnici kojima će malo porasti troškovi.

Takav je slučaj, recimo, u Ersteu, koji za uslugu SEPA izravnog plaćanja naplaćuje naknadu od dvije kune, jednako kao i za staru uslugu, minimalno dvije kune, odnosno jedan posto iznosi i naknada za SEPA-u u Privrednoj banci, a korisnici OTP banke za ovu vrstu terećenja izdvajaju kunu po računu.

Naknada za SEPA terećenje u Raiffeisen banci iznosi tri kune, jednako kao i naknada za stari model izravnog terećenja, dok je u Zagrebačkoj banci iznos SEPA naknade dvije kune po računu.

Iako je obveza prelaska na SEPA izravno plaćanje startala tek s datumom 3. lipnja, mnogi pružatelji usluga na SEPU su prešli i prije, pa postoji mogućnost da korisnici više naknade plaćaju već neko vrijeme, a da o tome ništa ne znaju.

Između ostaloga, na SEPA sustav još su krajem prošle godine prešli HT, HRT, Gradska plinara, HEP Toplinarstvo, a u ožujku ove godine Allianz, Iskon, GSKG, HEP Elektra i mnogi drugi.

Kako su za Jutarnji poručili iz HT-a, u njihovu slučaju, kažu, za korisnike nisu nastali nikakvi dodatni troškovi s obzirom na to da su sami snosili troškove naknade izravnog terećenja i po starom modelu, a iz A1 poručuju da trošak za korisnike ovisi isključivo o njihovoj matičnoj banci i paketu koji koriste.