Imamo jedan od najskuplji javnih sektora u Europi, a najviše izdvajamo za jednu zajednicu

Po standardu smo ispod svih europskih zemalja s izuzetkom Bugarske, ali smo pri vrhu ili na samom vrhu smo po cijeni koju plaćamo za javni sektor i osobito za zakonodavnu i izvršnu vlast ili za održavanje javnog reda i sigurnosti.

Hrvatska tako najviše izdvaja za religijske i druge službe zajednice, kao i za emitiranje i izdavaštvo. Po izdvajanjima za zdravlje smo 14., a po ulaganjima u obrazovanje 16. u cijeloj Europskoj uniji. Po novim podacima Eurostata za 2017. godinu, temeljenim na mjerenjima javne potrošnje udjelima u bruto domaćem proizvodu (BDP) i koliko svaka pojedina funkcija teži od vrijednosti kompletne proizvodnje cijele zemlje i pruženih usluga u jednoj godini, proizlazi da je javna potrošnja teška gotovo polovinu svega što se te godine stvorilo u zemlji, odnosno 45 posto njezina BDP-a koji je prema podacima Hrvatske narodne banke 365,6 milijardi kuna ili oko 49 milijardi eura.

Ili, ukupna javna potrošnja pojela je 164 milijardi kuna preklani prema našoj računici. Tih 45 posto BDP-a osiguralo nam je 11. mjesto u cijeloj uniji po visini javne potrošnje u Uniji. Veći je to udjel nego ga izdvajaju sve bivše tranzicijske zemlje članice EU-a s izuzetkom Mađarske, ali je veći udjel i od onog kojeg plaćaju znatno bogatiji Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo, piše Slobodna Dalmacija.

Prvo se namiri birokracija

Raščlanili smo tako izdvajanja za razne javne funkcije, računali koliko u kunama iznose udjeli BDP-a temeljem podatka HNB-a preklanjskom BDP-u i došli do zanimljivih podataka.

Najviše novca za potrošnju otišlo je na socijalnu zaštitu, oko 52 milijarde kuna, no od toga 30 milijardi kuna ode na mirovine, a od ostatka se namiruju druge potrebe za socijalnu zaštitu. Po izdvajanjima za neke druge funkcije, Hrvatska je znatno bolje plasirana i drži vrlo visoka mjesta u cijeloj uniji.

Primjerice, peti smo po javnom servisu koji joj odnese 7,6 posto BDP-a, samo Grčka, Italija, Mađarska i Finska izdvajaju više svog BDP-a za javni servis. Europski prosjek za javni servis je 5,8 posto BDP-a, a hrvatski je gotovo trećinu veći i košta 27,8 milijardi kuna, a u njega se računaju izvršni i zakonodavni organi, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi, opće usluge, transakcije javnog duga... Pri tom je Hrvatska, kao i prethodnih godina, prva u cijeloj Europskoj uniji po iznosu BDP-a kojeg se iz tog javnog servisa troši za zakonodavne i izvršne vlasti u koje se računaju Sabor, ministarstva financija i vanjskih poslova i Državno izborno povjerenstvo. Koštaju najviše BDP-a u cijeloj Europi: naš je prosjek 4,1 posto BDP-a, a taj udjel stoji 14,9 milijarde kuna, dok je europski prosjek 1,8 posto BDP-a.

Vrlo visoko treće mjesto u Europi držimo po transakcijama vezanim uz javni dug, što nam je preklani odnijelo 3,1 posto BDP-a, a ispred nas su s četiri posto svog BDP-a Portugal i Grčka. Kad preračunamo taj udjel u milijarde, ispada da su nas transakcije javnog duga stajale malo više od 11 milijardi kuna.

- Birokratska politička kasta koja upravlja Hrvatskom sebi uzme dobar dio kolača, a druge funkcije države koje su razvojne kao i socijalne funkcije pate pri tome, jer im ostane manje novca. Kad se stranke natječu na političkim izborima, onda javni sektor gledaju kao nekakav plijen, gdje se dijele mjesta i slično – veli Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa.

Hrvatska je zemlja koja drži do javnog reda i mira budući da je četvrta u cijeloj Uniji po izdvajanjima iz BDP-a za tu funkciju – košta 2,2 posto cijele preklanjske proizvodnje u zemlji ili oko osam milijardi kuna. Europski je prosjek 1,7 posto BDP-a, a najviše troše Bugari 2,5 posto. Pri tome policijski servis stoji 1,3 posto BDP-a ili oko 4,7 milijardi kuna i po trome smo treći u cijeloj EU-u, za sudove trošimo 0,4 posto BDP-a i po tome smo peti, za vatrogasce trošimo daljnjih 0,2 posto BDP-a po čemu smo osmi, dok za zatvore izdvajamo znatno manje od 0,1 posto BDP-a, po čemu smo 16. u čitavoj Uniji.

Treći zbog religije i kulture

Obrana s 1,1 posto BDP-a, ili oko četiri milijarde kune, još je "mala" stavka po kojoj smo 14. u Uniji. Hrvatska troši na rekreaciju, kulturu i religiju 6,6 milijardu kuna ili 1,8 posto BDP-a, što joj je osiguralo treće mjesto u cijeloj uniji. Kad se raščlani ta stavka ispada da je Hrvatska prva po izdvajanjima za dvije funkcije. Za religijske i druge službe zajednice joj ide 0,6 posto BDP-a, oko 2,2 milijarde kuna, dok je europski prosjek 0,1 posto, a u te izdatke ubrajaju se funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice, plaćanje svećenstva, donacije vjerskim zajednicama, civilnim, socijalnim i omladinskim organizacijama, sindikatima, političkim strankama i sličnim zajednicama.

Prvo mjesto Hrvatska drži po emitiranju i izdavaštvu s 0,4 posto potrošenog BDP-a ili oko 1,5 milijardom kuna po čemu smo dvostruko iznad europskog prosjeka. Pod ovu funkciju uključuju se funkcioniranje usluga emitiranja i izdavanja, upravljanje poslovima pružanja tih usluga, subvencije za izgradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radio emitiranje, za izdavanje novina i knjiga i slično.

Za Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista OTP banke veći problem od velikih izdvajanja jest loša struktura tih izdvajanja.

- Struktura troškova javne uprave je takva da većina troškova ide na održavanje hladnog pogona i plaća, a to dugoročno nije održivo i jako malo ostaje da za investicije i da dođe do ulaganja u budućnost. Ukupna kvaliteta javnih usluga je problematična i te institucije ne funkcioniraju na razini koje bi zadovoljile i naše građane i učinile konkurentnim ukupno poslovno okruženje u Hrvatskoj - ukazuje ovaj ekonomist.

Tako je zdravlje s 23 milijarde kuna ili 6,3 posto ispod europskog prosjeka potrošnje od sedam posto, a Hrvatska zauzima točno polovicu ljestvice svih članica Unije; s obrazovanjem stojimo još lošije, na 16. smo mjestu sa 4,7 posto BDP-a ili 17 milijardi kuna.

Socijala i mirovine na dnu

Stvari su još poraznije kada malo detaljnije iščitamo Eurostatove podatke za socijalnu zaštitu koja stoji 14,3 posto BDP-a ili 52 milijarde kuna. Od toga smo za starost preklani izbrojili oko 30 milijardi kuna ili 8,3 posto BDP-a po čemu smo 12. država u Uniji koja izdvaja 10,1 posto BDP-a za mirovine. Za bolest i invaliditet izdvajamo dva posto BDP-a ili oko sedam milijardi kuna. Po tome smo 19. u Uniji koja izdvaja 2,7 posto za bolest i invaliditet. Za nezaposlenost smo osigurali 0,5 posto BDP-a ili oko 1,8 milijardi kuna naknada za nezaposlene, prekvalifikaciju i strukovnu obuku a za sve to EU-prosjek je 1,2 posto. Među 11 smo zemalja koje imaju 0 posto uvjela u BDP-u za dodjelu socijalnih stanova, sufinanciranje stanarine i slično...

Nedjeljko Marković, diplomirani socijalni radnik i potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva objašnjava da je 0 posto BDP-a ne znači da nema izdvajanja za stanovanje, nego su manja od 0,1 posto te dodaje da smo na dnu Europe jer kod nas vlada uvjerenje da u Hrvatskoj većina ima svoj stan, 10 posto ljudi su podstanari, zaštićeni najmoprimci, osobe koje žive s članom obitelji u socijalnim stanovima.

- Za mirovine izdvajamo 39 milijardi kuna - to je ukupan zbroj, tu jesmo u sredini EU-a, ali imamo jednu od najnižih zamjenskih stopa, ispod Slovenije, Slovačke i Češke. Osobito smo loši u izdvajanju za socijalnu skrb koja je uže područje od socijalne zaštite i namijenjena je najsiromašnijima i za suzbijanje siromaštva. Tu smo među najlošijima u Europi, izdvajamo oko 1,9 milijardi kuna za zajamčene minimalne naknade, doplatak za osobe s invaliditetom i doplatak za tuđu pomoć i njegu - objašnjava nam Marković.

Mogli bismo još nizati brojeve no jasno je na koji se način raspoređuju kune. Tko bliži vlasti ima više sreće. Hrvatska je pri dnu standardom i (ne)zaposlenosti, a kad čovjek vidi po čemu vodi, onda mu je jasno kako smo to izvukli deblji kraj sa standardom.