'Holograme čaša s pićem sam odabrala pogledom, a platila preko Facebooka'

Sjedim u konferencijskoj sali zagrebačkog ureda Microsofta i ispred mene na stolu četiri su čaše. U jednoj je pivo, u drugoj vino, u trećoj šampanjac, a u zadnjoj koktel. Okruženje oko mene je stvarno, ali iako nisam sama u dvorani, čaše vidim samo ja.

Na glavi nosim Microsoft HoloLens naočale, one su moj portal u tzv. obogaćenu stvarnost.

Čaše su samo hologrami, ali savršeno su pozicionirane na stolu kao da ih je ondje netko ostavio.

HoloLens je tehnologija predstavljena prije nekoliko godina, virtualna, proširena ili obogaćena stvarnost već ulaze u širu upotrebu, ali ove moje četiri čaše ipak jesu posebne. Koristeći samo ove naočale, pogledom ih doista mogu naručiti i - platiti.

Biram koktel.

Ciljam ga bijelom točkicom koja se kao nišan nalazi u mojem vidnom polju. Pomičem je pogledom, kao miša, ali ne koristim ruke. Nakon što je točka pogodila čašu. Ispružim ruku i kažiprstom i palcem obuhvatim točku i spojim je s čašom.

Otvara mi se meni. Opcije su “Kupi” i “Detalji”.

Ne duljim, odmah odlazim na “kupi”, a ubrzo nakon toga na Messenger mi stiže QR kod, kojeg jednostavno treba ponovno skenirati naočalama da bi plaćanje bilo uspješno.

U ovom trenutku cijela stvar je u offline modu. Iznos na kartici ostao je netaknut, ali piće bi mi se doista naplatilo “virtualno” da je tehnologija povezana s, primjerice, mojim PayPalom ili karticom izravno, objašnjavaju mi Marko Prcać i Gorazd Mauri iz slovenske tvrtke Dinit Card Services.

Davor Pongračić / CROPIX

Marko Prcać i Gorazd Mauri iz slovenske tvrtke Dinit Card Services prvi su u regiji razvili sustav plaćanja VR naočalama, a odrađuju ga QR kodom koji se šalje u Messenger

Potvrda o kupnji

Njihova se tvrtka bavi procesuiranjem plaćanja, što bi se, skroz pojednostavljeno, moglo opisati kao proces koji se događa u vremenu između trenutka kad stavite svoju karticu u POS uređaj do onoga kad iz njega izađe potvrda o kupnji. U tom se kratkom vremenu, pričaju, odvije mnoštvo ne baš jednostavnih procesa.

Oni su prvi u regiji koji su svoj biznis povezali s tehnologijom hologramskih naočala. A sada u zemljama regije, dakle i u Hrvatskoj, traže partnere - dućane i brandove s kojima će razvijati prvi hrvatski virtualni dućan. A on bi se mogao otvoriti već iduće godine.

- Donio sam ovu ideju u tvrtku nakon što sam vidio naočale na Microsoftovoj NT konferenciji u Sloveniji. Rekao sam si da kao procesor plaćanja ne smijemo propustiti ovu priliku i moramo povezati tu tehnologiju s našom djelatnošću. Okupili smo tim od pet do šest ljudi, koji su radili u laboratoriju koji je vodio Marko.

Čitav koncept razvili smo u nešto manje od šest mjeseci - priča mi Gorazd Mauri. Njihova je tvrtka prije otprilike tri tjedna slavila svoj deseti rođendan pa su organizirali veliku proslavu za 150 ljudi. Na šanku su imali virtualni bar, a pića su naručivali po sustavu koji sam ja isprobala. Oni bi odabrali što žele, a hostese i konobari bi im potom to i donijeli.

Geometrija prostora

Detaljnije mi objašnjavaju kako su uopće postavili čaše u prostor.

- Naočale su zapravo mini kompjutor, imaju sustav sličan onome koji je na smartphoneima, s Wi-Fijem i ostalim komponentama. HoloLens skenira prostor. Zna gdje je pod i gdje je zid, a vi odlučite gdje ćete postaviti svoje objekte. On klasičnom geometrijom preračunava koordinate, a jednom kad pozicioniraš objekte, koristi svoj lokalni tracking naspram prostora i zadržava ih na tom mjestu. Možeš otići van iz prostorije i vratiti se, čaše će i dalje biti tu - objašnjava Marko te dodaje - koncept je jednostavan, a izvedba nešto kompliciranija.

Vjeruju da će upravo ova tehnologija biti budućnost kupnje.

- Imaš, primjerice, Ikeu, koja za svoju trgovinu mora imati prostor, zaposlene ljude i kataloge. Zamisli da im sve to u budućnosti neće trebati. Kupac će jednostavno otići u web shop, uzeti si 3D objekte - ormar, kauč, tepih i sliku za zid - posložiti ih direktno u svoj stan, odabrati boje, napraviti nekoliko klikova i kupiti proizvode - pričaju mi. To će, kažu, biti prava revolucija retaila.

Kroz dva tjedna predstavit će još jedan svoj projekt vezan uz HoloLens, za koji je interes pokazao čak i CNN. Riječ je o tehnologiji razvijenoj za pomoć nautičarima.

- Razvili smo model procesuiranja podataka na jedrilici Way of Life, koju ponosno sponzoriramo. HoloLens obrađuje sve podatke koji su potrebni skiperu, poput, primjerice, smjera ili brzine vjetra, ali i ostalih parametara, i projicira ih uživo na brod pa se prikazuju kao hologrami. Drugim riječima, skipera zanima brzina vjetra i on jednostavno pogleda na jarbol, a brojke mu se ondje ispisuju. Dakle, podaci su pozicionirani po brodu.

To je odlično jer ne moraš uz sebe, recimo, imati mobitel ili neki drugi gadget i spuštati pogled kada te nešto zanima, nego cijelo vidno polje postaje tvoj ekran - objašnjavaju. Nekada je bio problem što su naočale funkcionirale samo pod određenim svjetlosnim uvjetima, no tehnologija je usavršena te danas one rade bilo u mraku, bilo na bliještećem svjetlu.

Kako to da se tvrtka koja se bavi procesuiranjem plaćanja upustila u ovaj projekt s jedrilicama, s obzirom na to da na prvu on nema previše veze s njihovom primarnom djelatnošću? - Vjerujemo da je ljudima osim onoga što rade uvijek zanimljivo imati nove izazove i iskušati granice, tako da često ulazimo u razna područja - jednostavan je odgovor.

Obogaćena stvarnost, napominju, već je postala velika stvar u svijetu, a postat će još veća.

Seciranje organa

Louis Vuitton u svoju je parišku poslovnicu stavio naočale, koje kupcima daju dodatne informacije o proizvodima koji ih zanimaju. Tvrtke poput Audija i BMW-a koristit će naočale da kupcima u salonima vizualiziraju kako će izgledati njihov budući automobil - stave ih u model bez dodatne opreme i onda jednostavno dodaju ono što kupac želi - klimu, GPS, sjedala u nekoj drugoj boji…

Hologrami su vrlo korisni i za studente medicine, koji dobiju repliku čovjeka i mogu je “rastavljati” na dijelove - krvožilni sustav, kosti, probavni sustav, živci… Moguće je i secirati pojedine organe i promatrati njihovu strukturu. Bez pretjerivanja, kažu, možemo zamisliti da će se tehnologija koristiti i u filmovima, koji će tako postati interaktivni, a sigurno neće zaobići ni gaming, ali i pornoindustriju.

- Industrija već vrijedi tri do četiri milijarde eura godišnje, a procjenjuje se da će kroz pet godina narasti do cifre od 30 do 40 milijardi. Jedino što se zapravo čeka je da se razvije još aplikacija te da padne cijena naočalama, koje sada stoje oko četiri tisuće dolara i općenito ih je teško nabaviti jer nisu na redovnom tržištu. Malo smo ispred velikog booma - zaključuju dečki iz Dinit Card Servicesa.