Iako je prošlo više od dva desetljeća godina od pada apartheida u Južnoafričkoj Republici (JAR), 25 godina demokracije nije donijelo i ekonomsku emancipaciju za velik dio stanovništva, objavio je CNN.
Štoviše, prema analizi Svjetske banke, JAR je na ljestvici ekonomske jednakosti na samome svjetskom dnu. Gledano s financijske strane, nejednakost je izraženija danas nego 1994. godine, pa su tako ostaci apartheida, rasističke politike prema kojoj je većinom populacije upravljala moćna „bijela” elita, vidljivi i danas.
Nekada politički potlačeni Južnoafrikanci i danas imaju manje resursa, zarađuju manje i vjerojatnije je da će se suočiti s nezaposlenošću, pokazala je analiza Svjetske banke. Istovremeno, na drugom kraju spektra, bogata elita nastavlja se dalje bogatiti. Jaz između bogatih i siromašnih u JAR-u je veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu za koju postoje ovakvi podaci. No, problem nije samo u nejednakosti u primanjima. Prema Mthandazou Ndlovuu, Oxfamovom direktoru za demokraciju i upravljanje zaduženom za JAR, nejednakost je vrlo jaka i kada je u pitanju pristup prilikama i javnim servisima.
Istina je da se pristup osnovnim resursima poput struje, vode, obrazovanja i zdravstvenog sustava značajno popravio u zadnjih dvadesetak godina, no samo šačica stanovništva još uvijek ubire najveće i najsočnije plodove, dok velik dio ostalih muku muči da bi sklopili kraj s krajem. Naime, najbogatije južnoafričke obitelji čak su deset puta bogatije nego siromašna kućanstva.
- Ako pogledate broj onih koji odlaze spavati gladni, stvarno je šokantno - dodao je Ndlovu.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da je stopa siromaštva najviša upravo među crnačkim stanovništvom. Također, nejednakost se translatira, gotovo nasljeđuje s koljena na koljeno, odnosno iz generacije u generaciju.