Fokus investitora jučer je uvelike bio na sastanku ECB-a gdje je guverner Mario Draghi još jednom upozorio na kontinuirane nesigurnosti koje predstavljaju rizik za ekonomsku izvedbu eurozone, a kao što su geopolitičke tenzije, strah od protekcionizma, ranjivosti tržišta u nastajanju te usporavanje rasta inozemne potražnje.
Draghi je istaknuo kako period slabe objave ekonomskih indikatora traje duže nego što se to očekivalo, posebice u prerađivačkom sektoru zahvaljujući slabljenju inozemne potražnje. ECB očekuje da će se slabije stope rasta nastaviti u toku ove godine te je Draghi u kontekstu navedenog, istaknuo potrebu za nastavkom provođenja ekspanzivne monetarne politike dok ne dođe do povoljnog ubrzanja rasta.
ECB je tako zadržala sve referentne kamatne stope na aktualno niskim razinama te je ponovljena namjera da iste ostanu na aktualno niskim razinama barem još kroz cijelu ovu godinu.
Pažnju je pritom vrijedilo obratiti na kraj press konferencije za novinare. Jedan od novinara pitao je Draghija što misli o prijedlogu predsjednika Finske centralne banke Olli Rehna da bi ECB trebala razmotriti strategiju privremenog ciljanja razine cijena. Prema toj strategiji, ECB bi podignula kamatne stope tek nakon što bi se inflacija održala iznad 2% neko vrijeme. Politika aktualno niskih kamatnih stopa tako bi se održala znatno dulje nego u sadašnjem slučaju kada ECB cilja inflatorne pritiske blizu, ali ispod razine od 2%.
Draghi je odgovorio kako je ovo ideja koja se razmatra u SAD-u, ali kako ECB ju ne može raspraviti u jednom ili dva sastanka. Očito, Draghi nije odbio ideju u suštini te njegova retorika daje naslutiti kako je ista bila izgledno spomenuta u krugu Vijeća ECB-a.
U suštini, ovakva politika odgodila bi tajming prvog podizanja bazičnog kamatnjaka značajno u budućnost. Imajući na umu niske inflatorne pritiske te nastavak ispod očekivane izvedbe ekonomije eurozone, izgledno je kako će ECB na svom sastanku u jesen izraziti namjeru da zadrži kamatne stope nepromijenjenima kroz veći dio sljedeće godine, a što je u skladu s našim očekivanjima da će kamatne stope u euro zoni ostati aktualno nisko i kroz cijelu sljedeću godinu.
Što se tiče tržišne reakcije, njemački obveznički prinosi su zabilježili silazne pritiske dok je euro inicijalno zabilježio deprecijacijske pritiske.
Jučer su objavljene bilješke Fed-a s posljednjeg sastanka u ožujku za koje se čini da su nešto više iznenadila tržišta. Naime, bilješke su pokazale kako je Fed ostavio otvorene sve opcije vezano uz budući smjer bazičnog kamatnjaka. Potonje zapravo znači da je Fed ostavio mogućnost smanjenja bazičnog kamatnjaka na stolu. Oko 60% tržišta tako očekuje smanjenje bazičnog kamatnjaka za 25bb do kraja ove godine.
Ipak, na umu treba imati i kako u bilješkama stoji da neki od članova Fed-a smatraju primjerenim podizanje bazičnog kamatnjaka ako se kretanja u ekonomiji nastave u skladu s trenutnim očekivanjima te se rast zadrži iznad svog dugoročnog trenda. Spomenuto je u skladu s izjavom iz siječnja kada je Fed rekao da članovi nisu sigurni koji korak u monetarnoj politici bi bio primjeren u narednom periodu.
U suštini, po izvedbu svjetske ekonomije trenutno prevladavaju značajne neizvjesnosti kao što je još uvijek nepoznat ishod trgovinskog dogovora SAD-a i Kine, Brexita te potencijalni trgovinski rat između SAD-a i Europske unije po završetku pregovora s Kinom. Američka ekonomija i dalje bilježi snažnu makroekonomsku izvedbu ali i značajne rizike po izvedbu iste u slučaju snažnije deterioracije ekonomskih indikatora u ostatku svijeta (prije svega Kini i eurozoni).
Američki dionički indeksi profitirali su od opreznije retorike Fed-a koju su tržišta protumačila kao znak da je Fed spreman reagirati ekspanzivnim mjerama monetarne politike u slučaju pogoršanja ekonomskih indikatora. Američki obveznički prinosi su profitirali dok je euro izbrisao inicijalne gubitke u odnosu na dolar koje je zabilježio nakon konferencije ECB-a, te je par EUR/USD dan završio na blago višim razinama.
Unatoč jučerašnjim deprecijacijskim pritiscima na dolar nakon objave bilješki Fed-a, iste baš kao niti posljednji sastanak ECB-a ne mijenjaju naš stav oko kretanja ovog valutnog para u narednom periodu.
Naime, ECB-ova retorika u potpunosti je u skladu s našim očekivanjima te smo cijelo vrijeme usmjereni na kasnije i/ili blaže podizanje kamatnih stopa u eurozoni u odnosu na tržišni konsenzus.
Što se tiče Fed-a, niz neizvjesnosti na tržištu uistinu sugerira kako bi u određenim okolnostima Fed bio prisiljen okrenuti se mjerama ekspanzivne monetarne politike.
S obzirom na znatno snažnije fundamente američke ekonomije, to bi ujedno bile i okolnosti u kojima bi eurozona već izgledno ušla u recesiju te bi u tom slučaju dolar profitirao od niže premije rizika, potrage investitora za sigurnom imovinom te snažnijeg povjerenja u američku ekonomiju s obzirom na veći manevarski prostor monetarne politike.
Zadržavamo tako očekivanja tečaja EUR/USD na razini od 1,13 dolara za jedan euro krajem godine.